Naslov
Mjere jezičnog razvoja kao klinički pokazatelji posebnih jezičnih teškoća
(Measurements of language development as clinical markers of Specific Language Impairment (SLI))

Autori
Kelić, Maja ; Hržica, Gordana ; Kuvač Kraljević, Jelena

Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 48 (2012), 2; 23-40

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
mjere jezičnog razvoja ; situacijsko uzorkovanje ; pripovijedanje ; posebne jezične teškoće
(measures of language development ; situational sampling ; narrative ability ; specific language impairment)

Sažetak
Jezični se razvoj u istraživanju i u kliničkoj praksi može opisati psihometrijskim testovima ili osnovnim mjerama jezičnog razvoja. Kako logopedija u Hrvatskoj raspolaže malim brojem standardiziranih testova, kao mogućnost procjene jezičnih sposobnosti nameće se uzimanje uzoraka i računanje mjera jezičnog razvoja. Ovim se istraživanjem željelo utvrditi što osnovne mjere jezičnog razvoja dobivene na temelju uzorka pripovijedanja mogu reći o razlikama u jezičnom razvoju djece s jezičnim teškoćama i djece urednog jezičnog razvoja. Ispitane su tri skupine ispitanika: skupina s posebnim jezičnim teškoćama (PJT), skupina urednog jezičnog razvoja izjednačena po dobi sa skupinom s PJT-om te skupina urednog jezičnog razvoja niže kronološke dobi. Na temelju elicitirajućeg materijala snimljen je uzorak pripovijedanja koji je prepisan i kodiran te su izračunate osnovne mjere jezičnog razvoja (prosječna duljina iskaza mjerena u riječima, broj natuknica, omjer natuknica i pojavnica i druge). Rezultati su pokazali da osnovne mjere jezičnog razvoja dobro razlikuju skupinu s jezičnim teškoćama. U skupini mjera jezičnog razvoja kojima se procjenjuju razina iskaza i diskursa pokazane su statistički značajne razlike između ispitanika s posebnim jezičnim teškoćama i s njima po kronološkoj dobi izjednačenih ispitanika urednog jezičnog razvoja, ali ne i između ispitanika s posebnim jezičnim teškoćama i mlađih ispitanika urednog jezičnog razvoja što je jasan pokazatelj kašnjenja u jezičnom razvoju ispitanika s posebnim jezičnim teškoćama. I mjere leksičkog razvoja pokazuju razlike među skupinama, ali one nisu statistički značajne. U usporedbi osnovnih mjera jezičnog razvoja pri analizi rezultata u obzir je uzet izbor elicitirajućeg materijala i vrste uzorkovanja. Pri tome treba naglasiti da izbor elicitirajućeg materijala više utječe na mjere leksičkog razvoja jer elicitirajući materijal usmjerava i ograničava opseg i raznolikost rječnika koji ispitanik upotrebljava kao odgovor na odabrani materijal. Rezultati su pokazali da su osnovne jezične mjere dobar pokazatelj jezičnog razvoja, a njihova češća uporaba u kliničkom i istraživačkom radu može povećati količinu raspoloživih podataka u dijagnostičkim i terapijskim postupcima te povećati korisnost primjene ovakvog načina ispitivanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA