Naslov
Geografski i geostrategijski položaj Hrvatske u posthladnoratovskoj Europi
(Geographic and geostrategic position of Croatia in post-Cold War Croatia)

Autori
Lozančić, Marinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.07

Godina
2011

Stranica
341

Mentor
Fuerst-Bjeliš, Borna

Ključne riječi
geografski i geostrategijski položaj; prostor; nacionalna moć; Republika Hrvatska; posthladnoratovsko razdoblje
(geographic and geostrategic position; geographic space; national power; republic of Croatia; post-Cold War period)

Sažetak
Geopolitičke i geostrategijske promjene nastale raspadom bipolarnog svijeta označile su novo razdoblje međunarodnih odnosa. Oblikovanje novih zona interesnog sučeljavanja u procesu širenja europskog i euroatlantskog integracijskog utjecaja na područja energetskih izvora i koridora, bilo je popraćeno nizom sigurnosnih kriza, sukoba i ratnih pohoda, posebice u kaspijskoj gravitacijskoj zoni. Strategijskom pobjedom, odnosno porazom srbijanske agresije i stjecanjem samostalnosti, Republika Hrvatska je kroz novooblikovani geografski položaj na raskrižju Srednje i Sredozemne te Zapadne i Jugoistočne Europe, osigurala važno mjesto u procesu regionalne suradnje i stabilizacije u sklopu europske i euroatlantske integracije. Regionalna sigurnost i stabilnost bližeg okružja, prostora prožimanja i sučeljavanja kulturološko-civilizacijskih krugova te složaja interesa geopolitičkih aktera, uz istodobni kontinuirani proces operacionalizacije srbijanske ekspanzije – kao glavne regionalne sigurnosne prijetnje i ugroze, predstavlja strategijski interes Republike Hrvatske. Geografski položaj na jadranskoj fasadi otvorenoj prema gravitacijskoj prostorno-funkcionalnoj zoni Podunavlja, jamac je njezinog povoljnog tranzitnog položaja, kao temelja budućeg održivog razvoja. Upravo povezivanje Hrvatske sa europskim kopnenim težištem predstavlja uvjet valorizacije mediteranske orijentacije - temeljne geografske i resursne regionalne prednosti. Mreža integrirane hrvatske moći, odnosno geostrategijska lokacija, u uvjetima demografske depopulacije i starenja, zaduživanja, ali vrijednih i istodobno ekološki vrlo osjetljivih resursa, u zavisnosti je od sinergije interakcijskog odnosa valoriziranih geografskih prednosti, ljudskog potencijala, stupnja integriranog znanstvenog znanja i novih tehnologija u gospodarski razvoj, odnosno sustav sigurnosti i obrane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA