Naslov
Istraživanje pobačaja u Zadarskoj županiji: Od 1997. do 2000.
(Investigating abortion in the county of Zadar: between 1997 and 2000)

Autori
Leburić, Anči ; Begonja, Dijana

Izvornik
Radovi (Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar. Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije) (0352-6798) 40 (2001), 17; 223-239

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
socio-empirijsko istraživanje; longitudinalno istraživanje; pobačaj; indikacije pobačaja; interakcije majki i očeva pobačene djece
(socio-empirical research; longitudinal research; abortion; indications of abortion; interaction of mothers and fathers of aborted children)

Sažetak
Artikulirajući u istraživanju pobačaj kao društveni fenomen, autorice raspravljaju o njegovim brojnim aspektima, kao i dvojbama oko prava i obveza, dobra i zla, poželjnom i nepoželjnom. Ta je istraživačka tema opterećena snažnim osjećajima i strastima, koje sužavaju racionalnu raspravu ili kulturni konsenzus. Zato su autorice realizirale longitudinalno empirijsko istraživanje komparativnog tipa, čiji je predmet bio pobačaj. U tekstu prikazuju istraživačke rezultate dobijene u periodu od 1997. do 2000. godine. Na području zadarske županije ispitano je 580 trudnica, koje su u doba istraživanja bile u prvom tromjesečju trudnoće, a tijekom izvođenja istraživanja podvrgnule su se tzv. artificijelnom prekidu trudnoće ili pobačaju. Premda je Hrvatska jedna od liberalnijih zemalja koje imaju regulirano pravo na pobačaj, ipak se taj fenomen u društvenoj zbilji manifestira kao složen i proturječan. Zaključno su se, naime, potvrdile pretpostavke o postojanju tri temeljna razloga velikoga broja prekida trudnoća. Prvi je nizak stupanj educiranosti o spriječavanju trudnoće, drugi je neznanje o kontracepciji, a treći je značajna neodgovornost prema planiranju obitelji. Istraživanje je pokazalo da su većinom ispitanice bile zadovoljne svojim brakovima. Pretežno su se na pobačaje odlučivale zbog socijalnih indikacija, pa tek onda eugeničkih, dok su se medicinske i psihičke indikacije javljale u manjem obimu. Autorice zaključuju kako je uistinu svaka majka (žena ili djevojka) bila slobodna u vlastitom odlučivanju o životu i smrti svog djeteta. Smatraju nužnim primjenjivati adekvatnije društvene mjere, uz točnije i originalnije tumačenje propisa i zakona. Nezaobilazne bi bile i interdisciplinarne rasprave u kojima će se afirmirati etički kodeksi djelovanja. Sve to bilo bi moguće relizirati u demokratičnijim društvenim odnosima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA