Pregled bibliografske jedinice broj: 520636
Koncentratorski fotonaponski sustavi
Koncentratorski fotonaponski sustavi, 2011., diplomski rad, diplomski, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
CROSBI ID: 520636 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Koncentratorski fotonaponski sustavi
(Concentrated photovoltaic systems)
Autori
Šćulac, Tea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Mjesto
Zagreb
Datum
15.07
Godina
2011
Stranica
80
Mentor
Glasnović, Zvonimir
Ključne riječi
fotonaponska ćelija; višespojna solarna ćelija; koncentrator; energija; obnovljivi izvori energije; solarna energija
(photovoltaic cell; multi-junction solar cell; concentrator; energy; renewable energy sources; solar energy)
Sažetak
Ovaj rad o koncentratorskim fotonaponskim sustavima nastoji pojasniti njihovo djelovanje te brojne koristi koje pritom donosi. Koncentratorski fotonaponski sustavi sve više zamjenjuju upotrebu ravnih fotonaponski sustava, jer ne samo da postižu veće učinkovitosti već zahtijevaju i manju površinu. Naime, korištenjem jeftine optike za koncentriranje Sunčeve svjetlosti, smanjuje se veličina potrebne solarne ćelije. Time se omogućuje korištenje skupih, ali visoko učinkovitih solarnih ćelija. Glavne prednosti koncentratorskih fotonaponskih sustava su visoka učinkovitost, niski troškovi sustava i niska kapitalna ulaganja za ostvarivanje brzog rasta. Nedostaci ovih sustava su potreba za pomoćnim uređajima (uređaji za praćenje, hlađenje) te manjak državnih ulaganja u razvitak i korištenje ovih uređaja. U ovom radu nastoji se odrediti koncentratorska elektrana koja bi najbolje odgovarala problematici HE Zavrelje kod Dubrovnika, odnosno koja bi proizvela otprilike jednaku količinu električne energije ljeti, kao što je HE proizvodi tijekom zimskih mjeseci. Pritom se pokazalo da koncentratorska elektrana od 18 MW najbolje odgovara ovom problemu. Koncentratorske fotonaponske sustave, iako zahtijevaju stalnu usmjerenost u Sunce i veliki intenzitet njegovog zračenja, povećanjem učinkovitosti solarnih ćelija, a time i samog uređaja, moguće je primijeniti gotovo svugdje na Zemlji. Obzirom da proizvode više električne energije po površini nego ravni fotonaponski sustavi, moguće je njihovo postavljanje i na manje, nepristupačnije površine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Elektrotehnika, Kemijsko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
0125060
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
Profili:
Zvonimir Glasnović
(mentor)