Pregled bibliografske jedinice broj: 520632
Metodološki aspekti istraživanja jezika kao društvenog fenomena
Metodološki aspekti istraživanja jezika kao društvenog fenomena // Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, 1 (2008), 131-146 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 520632 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Metodološki aspekti istraživanja jezika kao društvenog fenomena
(Methodological aspects of the language research like a social phenomenon)
Autori
Leburić, Anči ; Šuljug, Zorana
Izvornik
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu (1846-9426) 1
(2008);
131-146
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
istraživački proces ; metode istraživanja ; jezik ; komunikacija ; sociokulturne perspektive ; interdisciplinarni pristup
(research process ; research methods ; language ; communication ; sociocultural perspectives ; interdisciplinary approach)
Sažetak
Autorice u tekstu afirmiraju važnost istraživanja jezika kao društvenog fenomena. Istraživanje jezika posebno je značajno utoliko što možemo mnogo saznati o načinu na koji je društvo strukturirano, kako društvo funkcionira, te koje su najznačajnije uglavnom latentne pretpostavke o drugim ljudima. Sve to pridonosi boljem razumijevanju nas samih i naših odnosa prema drugim ljudima u komunikacijskim procesima i komunikaciji općenito. Proces istraživanja jezika odvija se kroz šest aktivnosti. Prva aktivnost uključuje određivanje problema i postavljanje pitanja, te određivanje najprikladnijeg pristupa i izvora podataka. Vezano uz pitanja koja se postavljaju autorice u tekstu posebno odabiru i afirmiraju sociokulturni pristup istraživanju jezika. Također smatraju da proces prikupljanja podataka, bez obzira koja pitanja postavljamo i koje istraživačke pristupe koristimo, mora biti sistematičan. Nadalje, autorice raspravljaju o prednostima i nedostacima najčešće korištenih metoda prikupljanja podataka kao što su: intervjui, upitnici, think aloud protokoli, promatranje, video zapisi, osobni dnevnici i arhive. Nakon prikupljanja podataka slijedi njihovo kodiranje i analiza, zatim njihovo kvalitativno i kvantitativno interpretiranje i naposljetku osvrt na rezultate i njihova prezentacija. Autorice na kraju konstatiraju da se istraživanje jezika i kulture sa sociokulturološke perspektive svodi na razumijevanje svjetova, identiteta, i uloga u društvenim akcijama. Zbog složenosti i slojevitosti ljudske komunikacije, nužno je za njeno bolje razumijevanje razmotriti i jezične i kulturološke kontekste: socijalne strukture, institucionalne kontekste, komunikacijske aktivnosti i individualno iskustvo. Nadalje, to znači da otkrivanje značenja individualnog ponašanja zahtjeva smještanje u mnogo širi kontekst djelovanja, a razumijevanje društvenih djelovanja i stavova njihovo povezivanje sa njihovim manifestacijama i primjerima kontekstu stvarnog svijeta. Podaci koje možemo upotrijebiti u analizi jezika i društva su brojni i složeni te zahtijevaju interdisciplinarni pristup koji će, zaključuju autorice, pridonijeti boljem razumijevanju jezika kao društvenog fenomena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu