Pregled bibliografske jedinice broj: 520540
Mogućnost dobivanja unimodalne raspodjele veličina kristala glicina
Mogućnost dobivanja unimodalne raspodjele veličina kristala glicina // Proceedings of 13th Ružička Days, Today science - tomorrow industry, / Šubarić, Drago (ur.).
Osijek: Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2011. str. 144-155 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 520540 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mogućnost dobivanja unimodalne raspodjele veličina kristala glicina
(The possibility of obtaining unimodal size distribution of glycine crystals)
Autori
Hrkovac, Martina ; Prlić Kardum, Jasna ; Sander, Aleksandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Proceedings of 13th Ružička Days, Today science - tomorrow industry,
/ Šubarić, Drago - Osijek : Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2011, 144-155
ISBN
978-953-7005-26-9
Skup
13th Ružička days
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 16.09.2010. - 17.09.2010
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
cijepljena kristalizacija; glicin; hidrodinamički uvjeti; miješala
(glycine; hydrodynamic conditions; mixing; seeded crystallization)
Sažetak
U pokušaju da se dobije unimodalna raspodjela veličina kristala, postupkom šaržne kristalizacije glicina iz vodene otopine, ispitan je utjecaj hidrodinamičkih uvjeta i količine dodanog cjepiva. Od parametara koji utječu na hidrodinamiku sustava ispitivan je utjecaj vrste i veličine miješala te brzine vrtnje miješala. Korištene su četiri vrste miješala koja uzrokuju različit tok unutar kristalizatora: turbinsko miješalo s 3 savinute lopatice i prstenom (dm = 5 cm), Rushtonovo miješalo (4 i 6 lopatica ; dm = 3, 5 cm), centrifugalno miješalo (dm = 5 cm) i turbinsko miješalo sa 4 lopatice nagnute pod 45° (dm =3, 5 i 5 cm). Brzina vrtnje miješala bila je 300 i 550 min-1. Za većinu provedenih eksperimenata dobivene su višemodalne funkcije raspodjele. Unimodalna funkcija raspodjele dobivena je za turbinsko miješalo s 3 savinute lopatice i prstenom pri brzini vrtnje miješala od 300 min-1. Naime, navedeno miješalo pojačava aksijalni tok u kristalizatoru. Istražen je utjecaj količine i veličine cjepiva dodanog unutar metastabilne zone. Dodatkom cjepiva održava se niži stupanj prezasićenosti te su dobivene jednolikije raspodjele veličina, ali se mijenja i oblik kristala. Porastom veličine i količine cjepiva dobiva se unimodalna raspodjela veličina kristala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo
Napomena
In order to obtain unimodal size distribution of glycine crystals from batch cooling crystallization, the influence of the hydrodinamic and seeding conditions has been investigated. Different types and dimensions of impellers and mixing rates were used. Four types of impellers that generates different flows in the crystallizer have been selected: turbine impeller (dm = 5 cm), Rushton turbine (4 and 6 blades ; dm = 3, 5 cm), centrifugal impeller (dm = 5 cm) and pitched blade turbine dawnpumping (dm =3, 5 i 5 cm). Agitation rate was 300 and 550 rpm. On the other hand, if solution was mixed with the turbine impeller, unimodal crystal size distribution is obtained. Turbine impeller enhances axial flow in the crystallizer. The influence of the seed mass and size added to the solution within the metastable zone was also investigated. During seeded crystallization solution is at relatively low supersaturation. Consequently, final crystal size distributions were improved and the crystal shape was changed. The bigger seed size and higher seed loadings leads to a unimodal size distribution of the final crystals.
POVEZANOST RADA
Projekti:
125-1251963-1972 - Procesna svojstva disperznih sustava (Glasnović, Antun, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb