Pregled bibliografske jedinice broj: 520387
Geoprometni čimbenici razvoja pomorskih i riječnih luka i terminala
Geoprometni čimbenici razvoja pomorskih i riječnih luka i terminala, 2011., diplomski rad, preddiplomski, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
CROSBI ID: 520387 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geoprometni čimbenici razvoja pomorskih i riječnih luka i terminala
(Geographical factors of the maritime and river ports and terminals development)
Autori
Hodak, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Fakultet prometnih znanosti
Mjesto
Zagreb
Datum
14.07
Godina
2011
Stranica
56
Mentor
Jolić, Natalija
Ključne riječi
geoprometni čimbenici; razvojni planovi; luka
(geographical factors; development plans; port)
Sažetak
U povijesti, civilizacije su se uvijek naseljavale i razvijale u blizini vode i vodnih putova jer se postiže efikasniji transport robe preko vodnih putova za razliku od cestovnih putova. Složena mreža veze između morskih i luka na unutarnjim plovnim putovima, željeznice, zračnih i cestovnih putova čini osnovu ekonomskog bogatstva diljem svijeta. Zahtjevom za sve veću mogućnost prijevoza velike količine tereta dovodi do razvoja i usavršavanja novih brodova, ali i do razvoja i usavršavanja novih brodskih sustava za prijevoz poput tegljačkog sustava ili potiskivanog sustava. U početku brodarstva brod je bio zapravo samo izdubljeno deblo dok se povećanjem znanja i potrebe za boljim, kvalitetnijim i sigurnijim transportom razvili u početku jednostavni splavovi, a kasnije i prvi brodovi. U početku brodovi su bili pogonjeni čistom snagom ljudskog mišića, uz pomoć vesla. Gradnjom i korištenjem sve većih i težih brodova dolazi do novoga pogona u obliku vjetra. Tada nastaju prvi jedrenjaci koji ostaju u upotrebi skroz do izuma brodova na mehanički pogon. Mehanički pogon se konstantno razvija, pa čak i danas dolazi do novih tehničkih i ekonomskih riješenja kako bi se povećala eksploatacija broda. Povećavanjem mase i veličine broda dolazi i do povećanja gaza i produživanja privezivanja broda u luci radi potrebnog vremena kako bi se prekrcao teret. Time nastaje potreba za razvojem kompleksnijih, bržih i sigurnijih načinima prekrcaja tereta. Razvijaju se razni načini, poput RO-RO (roll on – roll off) način, koji se temelji na ukrcavanju tereta na brod pomoću raznih traktora i kamiona horizontalnim ravninama. Razvija se i LO – LO (Lift on – Lift off) čiji je temelj prekrcaj tereta sa i na brod pomoću dizalica. Dizalice mogu biti lučke, fiksne na dokovima ili mogu biti dizalice koje se nalaze na brodu. Temeljni princip ovog načina prekrcaja je da se teret prekrcava okomitim ravninama, tj. teret se podiže i spušta sa broda i na brod. Postoji i FO – FO (Float on – Float off) koji je princip utovara da brod koji sadrži teret jednostavno uplovi u brod maticu te se tamo prikači i nastavi putovanje na brodu matici kao jedan teret. Povećanjem veličine, količine i gaza broda dovelo je do paralelnog razvoja luka i lučkih postrojenja i mehanizacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport
POVEZANOST RADA
Projekti:
135-1352586-2588 - Integracija sustava intermodalnog vodnog prometa u europskoj transportnoj mreži (Jolić, Natalija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
Profili:
Natalija Kavran
(mentor)