Naslov
Učestalost alergijskih bolesti u mlađoj školskoj dobi
(Prevalence of alergic diseases in younger school age)

Autori
Lasić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet u Osijeku, Dislocirani studij u Slavonskom Brodu

Mjesto
Osijek

Datum
24.06

Godina
2011

Stranica
47

Mentor
Bogut, Irella

Neposredni voditelj
Užarević, Zvonimir

Ključne riječi
alergija; alergen; histamin; anketa
(allergy; allergen; histamine; survey)

Sažetak
Mnoge tvari u prirodi, neki lijekovi, velik broj kukaca, razna hrana, pa čak i obična fizička aktivnost kod većine populacije ne uzrokuje nikakvu reakciju, ali kod nekih ljudi izaziva simptome alergije. Alergija je nenormalna, naglašeno burna reakcija imunološkog sustava u doticaju s alergenom tvari, na koju se tijelo alergične osobe već prije senzibiliziralo i koja kod zdrave osobe ne izaziva nikakve smetnje. Senzibilizacija se pojavljuje kada tijelo prepozna neku tvar kao stranu i protiv nje potiče posebno osjetljive limfocite. Uzrok alergije je nasljedna sklonost istima. Takva sklonost se naziva atopija. Da bi kod neke osobe izazvali alergijsku reakciju, potrebna su tri čimbenika: genetsko naslijeđe kao preosjetljivost organizma, utjecaj okoliša i način života te izloženost alergenu kod kuće ili na poslu. Najznačajniji simptomi prvog tipa alergije, koji je približno 90% svih alergija, posljedice su histamina što se oslobađa u organizmu. Histamin uzrokuje širenje stijenki krvnih žila, svrbež, izlazak tekućine u tkiva, refleksne pojave kao što su kihanje, kašalj, grčevi glatkih mišića u bronhima i probavnom sustavu. Najtipičniji simptomi alergije su svrbež, crvenilo, osip kao koprivnjača, kašalj, kihanje, podražaj na povraćanje, proljev, grčevi u trbuhu, suzenje sluznica, iscjedak iz nosa i bronha i u najtežem slučaju anafilaktički šok. Vrste alergijskih bolesti su kožne alergije, alergije na lijekove i cjepiva, alergije na ubod insekta, alergijske bolesti dišnog sustava i alergijske reakcije na hranu. Prvi korak liječenja je izbjegavanje alergena. Ukoliko osoba boluje od alergijskih bolesti, liječnik će propisati lijekove, recepte ili predložiti alergijske injekcije. Među lijekovima koji se upotrebljavaju su antihistaminici, topički nosni steroidi i imunoterapija. Svrha mog diplomskog rada bila je istražiti koliko djece mlađe školske dobi boluje od alergijskih bolesti, uspoređujući rezultate škole u gradu sa školom u selu. U tu svrhu koristila sam anketu koja je sastavljena od 8 pitanja (7 pitanja zatvorenog tipa i 1 otvorenog). Uzorak za ovo istraživanje činilo je 66 učenika (33 učenika PŠ ''Ivan Mažuranić'' u Slobodnici i 33 učenika OŠ ''Antun Mihanović'' u Slavonskom Brodu.) Analiza učeničkih odgovora pokazala je da većina učenika ne boluje od alergijskih bolesti, kako u školi u selu, tako i u gradu. Iako u školi učenici ne uče puno o alergijskim bolestima i nastajanju istih, odgovori su pokazali da velik broj ispitanika niti na televiziji ni drugim medijima nisu vidjeli peludni kalendar niti što visoke koncentracije peludi u zraku znače za oboljele od alergijskih bolesti. Stalne i dugotrajne zdravstvene smetnje izazvane alergijom mogu prerasti i u teže kronične bolesti. Stoga smatram da je nužno otkloniti uzroke koji izazivaju alergijske smetnje - edukacijom učenika, poticanjem na organiziranje akcija (primjerice, iskorjenjivanja ambrozije), osmišljavanjem kreativnih radionica jer će na taj način učenici prepoznati važnost prevencije i liječenja alergijskih bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pedagogija

POVEZANOST RADA