Pregled bibliografske jedinice broj: 519115
Poredbeni frazemi sa zoonimskom sastavnicom u hrvatskom i ruskom jeziku
Poredbeni frazemi sa zoonimskom sastavnicom u hrvatskom i ruskom jeziku, 2011., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 519115 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poredbeni frazemi sa zoonimskom sastavnicom u hrvatskom i ruskom jeziku
(Comparative idioms with zoonimic components in Croatian and Russian)
Autori
Stanković, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.06
Godina
2011
Stranica
140
Mentor
Petrović, Bernardina
Ključne riječi
hrvatski jezik; ruski jezik; frazeologija; poredbeni frazemi; zoonimi
(Croatian; Russian; phraseology; comparative phrasems; zoonyms)
Sažetak
Korpus obuhvaća 1280 poredbenih frazema sa zoonimskom sastavnicom, od toga 393 frazema hrvatskoga jezika i 887 frazema ruskoga jezika. Korpusi su sastavljeni na temelju rječnika hrvatskoga i ruskoga jezika i frazeologije. Manji je dio korpusa sastavljen na osnovi ispitivanja izvornih govornika hrvatskoga jezika i pretraživanja internetskih stranica. Dio frazema obaju jezika ima isto frazeološko značenje, ali se razlikuje zoonimskom sastavnicom zbog čega su takvi frazemi navedeni zasebno. Prikupljen je velik broj frazema kako bi se stvorila podloga za preciznije analiziranje i uočavanje razlika i sličnosti frazeologije hrvatskoga i ruskoga jezika ovoga tipa. Frazemi se analiziraju s različitih aspekata: strukturnog, paradigmatskog, sintaktičkog, semantičkog i konceptualnog. Nakon konceptualne analize ukratko se osvrće i na problem prevođenja frazema. Frazemi su prema strukturi podijeljeni na dvodijelne i trodijelne. Trodijelni su frazemi znatno češći od dvodijelnih. Dijele se na frazeme skupove riječi i frazeme rečenice. Dvodijelni se frazemi dijele na frazeme fonetske riječi i frazeme skupove riječi. Analizom paradigmatičnosti poredbenih frazema, utvrđeno je da je moguća nulta i djelomična, ali ne i potpuna paradidigmatičnost, pri čemu je nulta paradigmatičnost moguća samo kod dvodijelnih frazema. Sintaktička analiza pokazuje da frazemi mogu imati različite funkcije u rečenici: funkciju predikata, atributa ili subjetka. Najopsežnije su analize semantička i konceptualna. Semantička analiza objašnjava motivaciju, desemantizaciju i porijeklo frazema. Konceptualna analiza frazema pruža prikaz tematsko-značenjskih područja kojima pripadaju pojedini frazemi. Frazemi su razvrstani u četiri glavna koncepta: Čovjek, Količina koga, čega, Vrijeme i prostor i Životinje. U okviru ovoga poglavlja navedeni su i frazemi koji su potpuno ekvivalentni. Na samom je kraju naveden korpus hrvatskih, a zatim ruskih frazema. Frazemi su navedeni prema abecednom i azbučnom redoslijedu zoonima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija