Pregled bibliografske jedinice broj: 519113
Glagolska rekcija u romanu Smrt u Veneciji Thomasa Manna
Glagolska rekcija u romanu Smrt u Veneciji Thomasa Manna, 2011., diplomski rad, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 519113 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glagolska rekcija u romanu Smrt u Veneciji Thomasa Manna
(Direction verb in the novel Death in Venice of Thomas Mann)
Autori
Purković, Valentina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
05.07
Godina
2011
Stranica
69
Mentor
Petrović, Bernardina
Ključne riječi
teorija valentnosti; glagolska rekcija; thomas Mann; Smrt u Veneciji; teorija prevođenja
(valence theory; direction verb; Thomas Mann; Death in Venice; theory of translation)
Sažetak
Lingvistika je 20. stoljeća obilježena de Saussureovim strukturalizmom. Jedan od značajnijih strukturalista je i Lucien Tesnière, utemeljitelj strukturalne sintakse, teorije valentnosti i gramatike ovisnosti. Novost je strukturalne sintakse u tome što središte rečenice postaje predikat, odnosno glagol, a ne više subjekt i predikat. Gramatika ovisnosti ili dependencijalna gramatika zauzima važnije mjesto u njemačkoj lingvistici nego u hrvatskoj (Abhängigkeitsgrammatik, Dependenzgrammatik i Valenztheorie). Unutar teorije valentnosti ističu se pojmovi valentnost i rekcija glagola. Valentnost je glagola njegovo svojstvo da unutar rečenice otvara mjesta svojim dopunama (subjekt, objekt). Rekcija je glagola sposobnost da od elemenata kojima je valentnošću otvorio mjesto zahtijeva da budu u određenom padežu (subjekt u nominativu, objekt u dativu ili akuzativu). Neizmjerna je važnost valentnosti i rekcije pri profesionalnom bavljenju prevođenjem u sferi njemačkog i hrvatskog jezika. To se moglo vidjeti pri usporedbi dvaju hrvatskih prijevoda Smrt u Veneciji s njemačkim izvornikom Der Tod in Venedig Thomasa Manna. Usporednim čitanjem izvornika i dvaju hrvatskih prijevoda (Šolcov iz 1956. i Crnkovićev iz 1998.) pocrpljeno je četrdeset glagola po kriteriju različitosti glagolske rekcije. Usporedbom korpusa vidljivo je da proces prevođenja nije samo prebacivanje sadržaja iz jednog jezičnog sustava u drugi, nego da taj proces, uz prevoditeljevu jezičnu kompetenciju, obuhvaća i niz faktora kao što su poznavanje kulturnog, povijesnog i društvenog konteksta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija