Naslov
Fonetska korekcija izgovora u hrvatskome jeziku kod luzofonoga govornika
(Phonetic Correction of Pronounciation in Croatian Language Spoken by a Lusophone Speaker)

Autori
Tomić, Barbara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.07

Godina
2011

Stranica
84

Mentor
Petrović, Bernardina

Ključne riječi
strani jezik; hrvatski jezik; portugalski jezik; fonetska korekcija; verbotonalna metoda
(foreign language; Croatian; Portuguese; phonetic correction verbotonal method)

Sažetak
Govornik koji uči strani jezik nužno će činiti pogreške prilikom služenja drugim ili stranim jezikom. Kontrastivnom je analizom moguće utvrditi predviđeni sustav pogrešaka koje se javljaju na svim razinama. Za ovaj su rad najvažnije pogreške na fonetskoj razini jer je tema korekcija izgovora u hrvatskom jeziku kod luzofonog govornika. Nekoliko je različitih vrsta korekcije, a ovdje je bitna verbotonalna metoda, kod koje nije bitno samo poznavanje osnova akustičke i artikulacijske fonetike, već i fonoloških karakteristika jezika koji interferiraju. Kako je ispitanica govornik brazilske varijante portugalskoga jezika, izrađen je sustav pogrešaka koji bi se kod nje mogao javljati upravo zbog interferencije te varijante i hrvatskoga. Predviđene su i pogreške koje se više mogu svrstati u pravopisne, ali su neizbježne zato što pisanje i čitanje utječu i na izgovor prilikom učenja stranoga jezika. Nakon odabira grešaka za korekciju, odnosno glasova /ts/ i /s/, izrađuje se prigodan materijal sastavljen od riječi, rečenica teksta. Primjeri moraju sadržavati dovoljan broj optimalnih i neoptimalnih jedinica, a to se procjenjuju na temelju načela fonetske korekcije izgovora. Iako su načela opća, ne može ih se uzeti zdravo za gotovo zbog individualnih karakteristika govornika. Zato je tijekom rada bilo potrebno unositi brojne prilagodbe jer su se neke okolnosti pojavile, a da ih se prehodno nije moglo predvidjeti. Korekcije se rade kroz desetak sesija za svaki glas. Snimljeni primjeri kasnije su predočeni studentima kroatistike i portugalskoga, kako bi ocijenili ispitaničin izgovor te je na temelju toga donesena procjena o uspješnosti korekcije. Svi su procjenjivači govorili hrvatski jezik, a polovica i portugalski. Ocjene su se u nijansama razlikovale između jedne i druge skupine. Konačan pregled cijeloga rada poslužio je za procjenu valjanosti korekcije, kao i za donošenje zaključaka o tome što bi valjalo mijenjati u metodologiji kada bi se sličan rad nastavljao. Kritički zaključak bio je potreban zato što je fonetska korekcija izgovora općenito slabo istraženo područje, pogotovo u slučaju kada se radi o spomenutim jezicima, za što gotovo i nema stručne literature pa je posao bio relativno nov i vrlo opsežan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA