Naslov
Praćenje stanja bentoskih zajednica u plitkom infralitoralu Nacionalnog parka Kornati
(Monitoring of benthic communities in shallow infralittoral of the National Park Kornati)

Autori
Bačić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.06

Godina
2011

Stranica
45

Mentor
Schultz, Stewart ; Bakran-Petricioli, Tatjana

Ključne riječi
praćenje stanja; infralitoral; podmorsko geo-referencirano video-snimanje
(monitoring; infralittoral; underwater geo-referenced videography)

Sažetak
Bentoske zajednice su dinamički sustavi koji se mijenjaju zbog prirodnih ili antropogenih utjecaja. Zbog učinkovitog upravljanja zaštićenim i ugroženim morskim područjima nužno je razviti stalni program praćenja stanja bentoskih zajednica. Jedna od metoda koja se može koristiti za praćenje stanja, naročito naselja posidonije, je podmorsko geo-referencirano video-snimanje. Cilj ovog istraživanja bio je snimanje stanja bentoskih staništa infralitorala podmorja Nacionalnog parka Kornati, uz korištenje originalne metode podmorskog geo-referenciranog video snimanja, kao i određivanje tipa i relativne gustoće vegetacijskog pokrova u istraživanom području. Tijekom terenskog rada snimljena su 52 geo-referencirana video-transekta, ukupne dužine 28, 4 km, od čega je posidonija zauzimala 14, 7 km. Istraživanje je pokazalo da najveću gustoću naselja posidonije imaju na dubinama od oko 12 m, a s porastom dubine (smanjenjem intenziteta svjetlosti) smanjuje se i njihova gustoća. Gustoća algalnog pokrova također se smanjuje s dubinom, dok se naselja rijetke cimodoceje i nepričvršćenih algi pojavljuju na manjim dubinama od onih na kojima dominiraju same alge ili naselja posidonije. Naselja algi i rijetke cimodoceje bila su najgušća na oko 9 m dubine. Plemenita periska (Pinna nobilis) najčešće se pojavljivala na oko 11 m dubine. Rezultati su potvrdili da se podmorskim geo-referenciranim video-snimanjem mogu dobiti podaci visoke kvalitete (prostorno i vizualno), da se oni mogu brzo sakupiti, da se mogu kvantitativno obrađivati te da sama metoda ne oštećuje bentoska staništa i organizme. Obzirom da su podaci georeferencirani moguće je nakon određenog vremena vratiti se na točne lokacije i ponovo snimiti iste transekte. Kvantitativnom obradom oba seta podataka dobiva se točan uvid u stanje naselja. Zato je ova metoda vrlo prikladna za praćenje stanja bentoskih naselja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA