Naslov
Ivan Grah "Udarit ću pastira". Sudbina nekih crkvenih djelatnika od 1940. do 1990. na području današnje Porečke i pulske biskupije"
(Ivan Grah, "I Will Strike the Shepherd". Destinies of Some Ecclesiastical Officials in the Bishopric of Poreč and Pula in the Period between 1940 and 1990", Pazin 2009.)

Autori
Bertoša, Slaven

Izvornik
Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (0350-7823) God. XXXV. (2011), Br. 67; 188-190

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Istra; XX. stoljeće; progoni svećenika
(Istria; 20th century; persecutions of priests)

Sažetak
Među najnovijim radovima o prošlosti Istre u XX. stoljeću osobitu pozornost valja svrnuti na knjigu preč. Ivana Graha (Cerovlje, 1928. - Pula, 2011.), dugogodišnjeg župnika u Gračišću i Ližnjanu, puljskog katedralnog kanonika, povjesničara i vrsnog poznavatelja domaće i inozemne arhivske građe o Istri te autora više od 180 bibliografskih jedinica. Bogata vrlo detaljnim podacima, knjiga opisuje stradanja biskupa, svećenika i redovnika, bogoslova i sjemeništaraca, časnih sestara i sakristana u vrijeme režima XX. stoljeća, koji su nastojali ukloniti svaku zapreku u ostvarivanju svojih državnih ciljeva. U tom je razdoblju osobita pozornost posvećena vremenu komunizma, čiji je ateistički pogled na svijet bio u suprotnosti s načelima Katoličke crkve. Kako je to i naglasio u predgovoru mons. Ivan Milovan, biskup porečki i puljski, riječ je o tragediji koja je na prostoru Istre pogodila i Crkvu i narod tijekom Drugog svjetskog rata, ali i u dugom razdoblju nakon njega, sve do 1991. i konačne propasti komunističkog sustava. Velikim trudom i višegodišnjom marljivošću Ivan Grah je napisao ovu knjigu, u kojoj je na objektivan način prikazao stradanja mnogobrojnih crkvenih djelatnika, koji su svojim rođenjem ili obnašanjem službe Božje bili vezani za Istru. Knjiga je podijeljena u šest poglavlja, a neka od njih sadrže brojna potpoglavlja s glavnim biografskih podacima pojedinih osoba. U bivšoj jugoslavenskoj državnoj zajednici, represivne mjere prema Katoličkoj crkvi od tadašnjih vlasti izražavale su se otvorenim progonom njezinih svećenika, uz njihovo izravno potiskivanje iz društvenog života. Nastojao se smanjiti utjecaj Crkve u narodu, izdvojiti je iz crkvene matice u Rimu i time staviti pod potpunu kontrolu državnog aparata. Režimski organi vlasti napadali su Katoličku crkvu putem medija, a brojna uhićenja svećenika često su rezultirala namještenim sudskim procesima. Doneseno je mnogo protucrkvenih zakona, vjeronauk je izbačen iz škola, a postojale su i mnoge druge represivne metode.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA