Pregled bibliografske jedinice broj: 518266
Kemijske značajke šumske prostirke Istre i Hrvatskoga primorja
Kemijske značajke šumske prostirke Istre i Hrvatskoga primorja // Ekologia (Bratislava), 33 (2014), 3; 242-251 doi:10.2478/eko-214-0023 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 518266 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kemijske značajke šumske prostirke Istre i Hrvatskoga primorja
(Chemical properties of forest litter in Istra and Croatian littorial)
Autori
Špoljar, Andrija ; Barčić, Damir ; Peremin-Volf, Tomislava ; Husnjak, Stjepan ; Martinović, Ivica
Izvornik
Ekologia (Bratislava) (1335-342X) 33
(2014), 3;
242-251
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
šumska prostirka ; šumski ekosustav ; onečišćenje ; teški metali
(forest litter ; forest ecosystem ; contamination ; heavy metals)
Sažetak
Pokus je postavljen u šumskom ekosustavu, u uvjetima različitih vegetacijskih zona, na području Istre i Hrvatskog primorja. Istraživanja su provedena na sljedećim sistematskim jedinicama tla: crvenica, crvenica lesivirana, kamenjar, smeđe tlo na vapnencu, rendzinana brečastim vapnencima i laporu te vapnenačko dolomitna crnica. Prosječna količina šumske prostirke na istraživanim sistematskim jedinicama tla iznosi 13, 36 t/ha (tablica 1). Moguće je «bogatstvo» istraživanih jedinica tla organskom tvari prikazati u sljedećem nizu: smeđe tlo na vapnencu tipično > vapnenačko dolomitna crnica organogena > rendzina na brečastom vapnencu > kamenjar > crvenica tipična > crvenica lesivirana > rendzina na laporu (zbog erozijskih procesa). U skladu s očekivanjem najmanja vrijednost sadržaja ukupnog dušika utvrđena je kod kamenjara u odnosu na gotovo sva tla osim u usporedbi sa smeđim tlom na vapnencu tipičnim i rendzinom na brečastom vapnencu (p<0, 05). Statistički opravdano veće vrijednosti postotnog udjela P2O5 u šumskoj prostirci bile su kod crvenice tipične i rendzine na laporu prema ostalim istraživanim jedinicama tla, a postotnog udjela K2O kod crvenice lesivirane u odnosu na druga tla osim kod rendzine na brečastom vapnencu gdje opravdanih razlika nije bilo (p<0, 05). Signifikantno veći sadržaj ukupnog bakra u prostirci utvrđen je kod rendzine na laporu u odnosu na sva tla, osim prema rendzini na brečastom vapnencu (p<0, 05). Kod kamenjara je ustanovljen signifikantno veći sadržaj cinka u usporedbi s ostalim jedinicama tla, osim za crvenice lesivirane, a opravdano veći ukupni sadržaj olova i kadmija u šumskoj prostirci tla dobiven je kod crvenice lesivirane u odnosu na druga uspoređivana tla (p<0, 05).
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Visoko gospodarsko učilište, Križevci
Profili:
Stjepan Husnjak
(autor)
Ivica Martinović
(autor)
Tomislava Peremin Volf
(autor)
Damir Barčić
(autor)
Andrija Špoljar
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- AGRIS International