Naslov
Hrvatsko-mađarske glagoljaške poveznice
(Glagolitic Relations between Croatia and Hungary)

Autori
Zaradija Kiš, Antonija

Izvornik
Etnografija Hrvata u Mađarskoj (1219-5804) 14 (2011); 113-130

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kultura; povijest; Slaveni; glagoljica; epigrafika; Budimpeštanski glagoljski odlomak; glagoljska inkunabula
(Culture; History; Slavs; Glagolitic Script; Epigraphy; Glagolitic Fragment from Budapest; Glagolitic Incunabula)

Sažetak
U istraživanju smo se usredotočili na tri ključna vremenska perioda, tj. tri ključna pisana glagoljska spomenika koji se danas nalaze u Mađarskoj i tri mađarska istraživača čija su imena povezana za te spomenika: Miklós Béla Szöke, Péter Király i Oszkár Asbóth. Prvi je spomenik epigrafske naravi, nedavno pronađen, a sjeća na vrijeme slavenske ćirilometodske misije (863.-885.), koja je prošla Mađarskom ali ne i ostala, za razliku od hrvatskoga prostora gdje se glagoljaštvo razvijalo i zadobivalo svoje autohtone odlike na temelju snažnoga kulta i tradicije koja se stvarala na prosvjetiteljskim idejama slavenskih apostola Konstantina Ćirila i Metodija. Drugi spomenik predstavljaju dva glagoljska ostriška iz 11./12. stoljeće koji pripadaju skupini najstarijih hrvatskoglagoljskih odlomaka neliturgijskoga sadržaja. U paleoslavističkoj javnosti ostrišci su poznati pod nazivom Budimpeštanski glagoljski odlomci i čuvaju se u Nacionalnoj knjižnici Széchényi u Budimpešti, po čemu su i dobili ime. Način na koji je pergameni odlomak dospio u Budimpeštu iz Zagreba odraz je posebno razvijenoga osjećaja i kulture za pisanu riječ kao prenositeljicu kulturnih tekovina koje valja prepoznati i sačuvati. S tim u vezi u radu se propituje i treći glagoljski spomenik, Senjski Misal, inkunabulu iz 1494. godine nastalu u senjskoj glagoljaškoj tiskati u prvom periodu njezina rada. Jedan primjerak Misala, od sveukupno četiri koliko ih je do danas sačuvano, nalazi se također u gore spomenutoj budimpeštanskoj knjižnici. Na temelju tri reprezentativna „mađarska“ primjera glagoljaške srednjovjekovne pismenosti, autorica apostrofira važnost slavenskoga sloja u mađarskoj kulturnoj povijesti koja se nije uspjela u cijelosti ostvariti na ugarskom prostoru zbor spleta različitih političkih i društvenih interesa kroz povijest. Bez obzira na ne baš velik broja mađarskih istraživača paleoslavista, dragocjen je postojani interes za slavensku tematiku, koja otvara putove mnogih istraživanja utemeljenih na aktualnim multikulturalnim i multinacionalnim dodirima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA