ࡱ> kmj'`objbjLULU .~.?.?* d$ L L L L L '''$hp!%'''''%L L 777' L L 7'77:,#L @ ``& 3  0R" "#"#''7'''''%%!'''''''| D|  LAUREATI HRVATSKIH ARHITEKTONSKIH NAGRADA 1990.-2009. Intervju s Miljenkom Bernfestom i Marojem Mrduljaaem, autorima monografije Nagraena hrvatska arhitektura 90-09, UHA, `kolska knjiga, Zagreb, 2011. 23/30 cm, 444 str., tvrdi uvez, hrvatsko/engleski (___ kn) Razgovarao: Alen }uni ________________________________________________________________________ Projekt: Kako ste doali na ideju za ovakav izlo~beni i publicisti ki projekt u kojem ste spojili osobnu strast prema arhitekturi i prema fotografiji? Koliko je trajala realizacija& . trebalo je obii mnoge hrvatske gradove? Bernfest: Joa dok sam bio na funkciji potpredsjednika UHA-e zadu~en za izdavaatvo, tijekom rada na 'Arhitekturi' o Vitiu uvjerio sam se da zapravo ne postoji pouzdana arhiva hrvatske arhitekture, unato  potrebi da strukovno udru~enje raspola~e raznolikim informacijama barem o najva~nijim segmentima tekue arhitektonske produkcije. Kolega Roman `ilje (sadaanji voditelj nakladniatva) predlo~io je digitalizaciju svih ' IP-ova' i 'Arhitektura' i organizaciju web stranice s arhivom. To e biti retrospektivna baza, no moja je ~elja bila dati danaanji pogled na relevantna ostvarenja, tj. snimiti ih iznova da se vidi kako ona izgledaju u realnom svijetu bez 'fotoaopiranja'. Taj sam program predlo~io UHA-i i DAZ-u koji su ga prihvatili i dali podraku (uglavnom moralnu, jer novaca nije bilo). Kako se profesionalno bavim arhitektonskom fotografijom, s aparatom sam krenuo u taj posao koji je trajao devet mjeseci tijekom kojih sam obiaao cijelu Hrvatsku, a izvan nje Be , Maribor i New York. Mislim da sam danas vjerojatno jedini arhitekt koji je osobno posjetio sve nagraene objekte (naravno osim onih koji viae ne postoje, a na~alost ima i takvih). Projekt: U uvodnom dijelu knjige spominjete kako 1990. nije izabrana kao osobita prekretnica u hrvatskoj arhitekturi, iako ste naveli i dosta jasnih kontekstualnih injenica koje tu godinu ine va~nom. Mislite li da u ranijim razdobljima postoji neka kronoloaka prijelomnica koja je doista zna ila za etak novog smjera u naaoj arhitekturi 20. stoljea? Mrduljaa: 1990. godina predstavlja formalni po etak radikalnih druatvenih promjena u Hrvatskoj, no one zapo inju ve ranije, a odraz su i globalnih kretanja. Te promjene e se sna~no i dugoro no reflektirati i na konstituiranje izgraenog okoliaa, ali nije mogue uzeti jednu godinu kao prekretnicu u arhitekturi& Promjene itamo kao procese koje imaju svoje trajanje u vremenu. Takoer, promjene ne ini samo jedan dogaaj ili 'slu aj' ve sklop meusobno povezanih fenomena. Primjerice, cijele 90-e mo~emo itati na razli ite na ine, a naro ito kroz promjene u politikama prostora koje e u kona nici fundamentalno utjecati na kolaps konvencionalnoga modernisti kog poimanja urbanizma i njegovo radikalno osiromaaenje. Najbolja arhitektura na ovim prostorima jest ona koja kriti ki reagira na te fenomene ili koristi 'pukotine' koje nastaju uslijed promjena vodeih paradigmi i sustava vrijednosti. S obzirom da me ne zanimaju samo periodi uspona arhitektonske kulture - nego sve viae i dubinski razlozi regresija, zastoja ili propuatenih prilika - ne mogu izdvajati neke posebne momente a da ne naruaim vlastitu predod~bu o povijesti arhitekture. Projekt: Gotovo do same objave knjiga je najavljivana kao tematski broj 'Arhitekture'. Kako to da je na koncu izdana kao monografska publikacija? Je li 450 stranica ipak bilo previae za asopisni format? Bernfest: Kada smo zbog nedostatka financijskih sredstava uali u suizdavaatvo sa '`kolskom knjigom' pokazalo se da oni ne mogu biti suizdava i naaega stru nog asopisa, a i sam volumen publikacije sugerirao je knji~nu formu. No, ipak smo zadr~ali format 'Arhitekture' (doduae u landscape ina ici), tako da e se monografija sasvim dobro uklopiti na policu s ostalim izdanjima UHA-e. Projekt: Na Vaaim fotografijama, iako nisu 'sterilne' i idealizirane kao one u revijama, malo je ljudi& . njih ne vidite kao promjenjivi dio prostorne slike u arhitektonskom okru~enju? ini se da je Vaae 'oko' viae usmjereno ka materijalnosti same graevine? Bernfest: Na fotografijama ima onoliko ljudi koliko ih je u trenutku fotografiranja stvarno bilo 'na licu mjesta', nisam nikada ekao da se ljudi maknu ili sli no. Naravno da sam viae bio fokusiran na samu graevinu, ali sam ~elio realnu fotografiju s ljudima, okoliaem, grafitima i svime ato je inilo ~ivotnu sliku pojedinog prostora. Doista, niti jedna fotografije nije taknuta Photoshopom& Projekt: Zanimljivo je kroz knjigu pratiti sastav '~irija' za odreene godinu i nagrade& tu je mogue dosta toga komentirati. Ali, u uvodniku takoer navodite potrebu za odgojem nove generacije teoreti ara i kriti ara koji bi na scenu doali za mo~da desetak godina. Ima li za to danas 'podloge' i kako bi to moglo pridonijeti buduoj kvalitetnoj distribuciji strukovnih nagrada? Mrduljaa: Arhitektonski teoreti ari i kriti ari se odgajaju i razvijaju dugotrajno, kroz posveenje tome specifi nom radu, kroz stjecanje iskustva u raznim podru jima djelovanja, po mogunosti i kroz internacionalno iskustvo. Sve to zna i intelektualni, ali i, rekao bih, duhovni rast. Zato je rije  o dugotrajnom procesu. U Hrvatskoj je prilike za pisanje i kritiku uvijek bilo, ali jedna opa intelektualna klima nije vodila prema afirmaciji kriti ke misli i dok se, primjerice, u izvedbenim i vizualnim umjetnostima postupno afirmirala razmjerno jasno pozicionirana alternativa, to se u arhitekturi nije dogodilo. Ako govorimo u uvjetima za rad, oni su skromni, no potrebno je imati volje i odlu nosti da se stvori vlastiti okvir za djelovanje ako postojei uRTlnpr N T  ( < > ɵɵɩɡəԄui^RGh|hXOJQJh|hWf6OJQJh|h--OJQJh|h--5OJQJh--hB*OJQJphhWfB*OJQJphh--5OJQJh--OJQJhpZOJQJh--h--6OJQJh--h--5OJQJhOJQJh--h--OJQJh--hWfOJQJhohWf5CJ OJQJaJ hoho5CJ OJQJaJ Tlnp   > \^Z!\!""%%'$a$gd$a$gdWf$a$gdX $^a$gd*/e$a$gd--gdWfo 6 8 : H Z \ r x *6TVXj  \$.0P|*8׼Ǽױממ׼h|h`OJQJh`OJQJh|h=OJQJh=h=OJQJh|h.TOJQJh=OJQJh<OJQJh|hXOJQJhbOJQJh<5OJQJh|ho5OJQJ78X\f  `l\^nr$*TVJLNFǼڱǙzooh|h2OJQJh|hOJQJh|hOJQJh 6OJQJh|hWf6OJQJh|h5OJQJh|hWfOJQJh|h OJQJh|hOJQJh`OJQJh|hXOJQJh<OJQJh|h.TOJQJh OJQJ'F>Htvdfhn * L P ^ !!X!Z!\!l!n!"" ##ϹϹ⹮th|h}5OJQJh|h*/eOJQJh|hWf6OJQJh|h5OJQJh|hWfOJQJh|hOJQJh|h>~OJQJh|hX'OJQJh|h9OJQJh<OJQJh OJQJh|h2OJQJh|hhOJQJ+#########$$ $D$F$h$~$$$$$$$ %"%4%6%D%F%~%%%%&''(((((((())))L*Z*h*****¶«h.SOJQJhr5h.TOJQJhr5OJQJhhqOJQJhr5h*/eOJQJh|hWf6OJQJh|h}5OJQJh|hWfOJQJh!OJQJh8 h8 6OJQJh|h*/eOJQJh8 OJQJ5''++ . .KKMMPPSSVVXX([*[^^(`*`ccjd$a$gd.TgdWf$a$gd}$a$gdWf*** ++++$+&+ . .. ...00J1"2*222&3,3>3D3333334F F8FGGGGGGFII8JxJJ>KNKKKKʿʝh>2OJQJUh|hhOJQJh,y<OJQJh|hOJQJh|hOJQJh|hWf6OJQJh|h}OJQJh|h}5OJQJh|hWfOJQJh&Eh*/e6OJQJhr5h*/eOJQJh&EOJQJ2vjeti nisu zadovoljavajui. Povijesna istra~ivanja i posao na kulturnom vrednovanju i interpretaciji baatine, uklju ivo i oni modernu, e se sigurno razvijati. No, iskreno, pitam se ato nam je initi po pitanju kritike aktualnoga graenja? Smisao kritike je da sudjeluje u napretku arhitektonske misli, ali da istovremeno inzistira na tome da nove gradnje doprinose druatvenom boljitku. Za ostvarivanje takvih ambicija e u metodoloakom smislu biti va~an zajedni ki anga~man kriti ara i arhitekata koji se bave empirijskim istra~ivanjima i progresivnim, pa i alternativnim oblicima arhitektonske prakse. No, za pravu kritiku je va~na neovisnost i sloboda djelovanja, ato za sada nije lako ostvariti unutar sku enoga hrvatskog konteksta. Projekt: Koje biste nagraene projekte izdvojili prema osobnome arhitektonskom afinitetu? Veina njih je opravdano i nedvojbeno zaslu~ila nagrade, meutim neki imaju i 'pozadinu' koja je utjecala na nominacije - ali to je tema za neku drugu diskusiju& Bernfest: Mialjenja sam da su svi laureati nagrade dobili zaslu~eno, no ime je to zaslu~eno je drugi par rukava& Meni osobno su favoriti tih proteklih 20 godina kazaliate Lea Modri ina u New Yorku, akola F. K. Frankopan na Krku Randia i Turata, te vila Klara Studija 3LHD-a, a to su i kue koje su najljepae 'ostarile', i mislim da danas izgledaju bolje nego kada su dobile nagradu. Mrduljaa: Ponekad se isti e ta kuloarska tema 'pozadine' kod dodjeljivanja nagrada. Umjesto toga, istaknuo bih da postoje diferentne intelektualne pozicije i pogledi na arhitekturu, da razli ite generacije ili grupe arhitekata zagovaraju razli ite vrijednosti i koncepcije u arhitekturi. Zato bi svaku eventualnu dvojbu trebalo raspraviti kroz otvorenu debatu. Projekt: Kroz knjigu je dosljedno vizualizirana hrvatska nagraivana arhitektura, s iznimkom nagrade 'Neven `egvi' za publicisti ki, kriti ki,... rad, koja nije ilustrirana. Iako je od naslovnice knjige teako napraviti art fotografiju, bilo bi dokumentarno vrijedno da je i to zabilje~eno, kao u slu aju Mutnjakovievih publikacija za koje je 1993. dobio 'Viktora Kova ia'. Bernfest: Sve nagrade, pa i dosadaanji '`egvii' su zabilje~ene na popisu. Mutnjakovi je jedini dobitnik nagrade 'Viktor Kova i' pa je kao takav uaao u izbor, ali mislim da bi stvarno bilo previae objaviti naslovnice desetaka knjiga jer monografija je i ovako narasla na 450 stranica. Projekt: Budui da ediciju planirate nastaviti knjigom koja bi obuhvatila razdoblje 1959.-1989., namjeravate li bilje~iti i ostale onodobne nagrade: Nagradu 'Borbe', Nagradu grada Zagreba / grada Splita, '7 sekretara SKOJ-a'& , jer i u ovom slu aju bilje~ili ste primjerice laureate Zagreba kih salona? Bernfest: Da, svako emo obraditi 'Nagradu Borbe', jer to je bila najzna ajnija nagrada za arhitekturu u bivaoj dr~avi. Nagrade grada Zagreba, Splita, 7 sekretara& mislim da ne treba bilje~iti, jednako kao ato u ovoj ediciji nismo evidentirali nagrade 'Slobodne Dalmacije' ili 'Vjesnika', itd. Treba se skoncentrirati na najzna ajnije nagrade nacionalne va~nosti. Projekt: Mislite li da bi ova edicija - za sada dokumentarnog karaktera - mogla poslu~iti za formatiranje kriti ke publikacije razdoblja, i je li proalo dovoljno vremena da bi se prezentirani projekti mogli s odreene distance ponovno sagledati, komentirati, valorizirati& ? Mrduljaa: Ne mislim da je nu~na vremenska distanca da bi objektivno vrednovali neki rad. No, kroz vrijeme se talo~e razli ita mialjenja i pogledi koji predstavljaju podlogu za kriti ko-historiografski rad i jasnije se sagledava odreeni period unutar aireg konteksta. Svakako, moderna i suvremena hrvatska arhitektura zahtijevaju jednu kompleksniju i cjelovitiju obradu ali ova edicija nije mialjena kao podloga za tu vrst istra~iva kog rada. Projekt: Kako je doalo do suradnje Bernfest  Mrduljaa, imate li u planu joa zajedni kih projekata? Bernfest: Poptuno prirodno, jer Maroje je gotovo jedini autor koji u nas sustavno piae o arhitekturi, pa se 'nametnuo' kao partner za tekstualni i uredni ki dio (na sreu se Maroje ne bavi fotografijom). Zvali smo i druge autore, ali se na~alost zbog drugih obveza nisu uklopili u rokove koji su bili dosta kratki. Slijedei projekt je nagraena arhitektura 1959.-1989., ili da budem precizan, 1961.-1989., odnosno od vremena kada je dodijeljena prva nagrada 'Viktor Kova i' arhitektu Zvonimiru Po~gaju za kupaliate u Crikvenici. 'Nagrada Borbe' i 'Vladimir Nazor' prvi su put dodijeljene 1965., 'Drago Gali' 1983., a 'Bernardo Bernardi' 1988. godine. Maroje: Sa Bernijem je zadovoljstvo suraivati, jer ne samo da je i arhitekt i fotograf, nego ima i bogato izdava ko iskustvo rada u ' ovjeku i prostoru' i nakladniatvu UHA-e, pa dobro razumije nakladni ke projekte. Takoer, Bernfest iznimno aktivno i sa puno interesa prati sva dogaanja na sceni i znam tek nekoliko ljudi koji toliko osobno vole i ~ive arhitekturu. Taj njegov entuzijazam i pozitivnu energiju treba iskoristiti ato je viae mogue& ___________________________________________________________________ Ostali suradnici na realizaciji knjige: Izvrana urednica: Ana `ilovi Kronologija iz IP-ova: Dafne Berc Lektura: Ana Plan i Prijevod: Dominko Bla~evi i Graham McMaster Likovno-grafi ko oblikovanje: Jelenko Hercog Tisak: GZH, Zagreb ISBN 978-953-0-60921-1 CIP 758657 [NSK] KKKKKKLBLDL0MnMMMMNNNN(N6NLNRNTNNNNNOOPO`OzOOOOO.P0P@PBPpPrPtPPPPPPҾ޶h!OJQJh>2h>26OJQJh>2h.T6OJQJh|h>2OJQJh|h2OJQJh>2OJQJh|h.TOJQJh>26OJQJh|hWf6OJQJh|h}5OJQJh|hWfOJQJh|hOJQJ/PP6QjQQQ"S8SSSSdTfT~TTbVdVVVVVVVVV WpWWWWXPXRXZXbXXXXXXXXXX([*[>[B[D[P[X[[[\*\6\n\˿֫˿֐h|h\OJQJhMOJQJhVOJQJh|h.TOJQJhV6OJQJh|hWf6OJQJh|hWfOJQJh|h}5OJQJh|h2OJQJhOJQJh|hOJQJ8n\p\~\\\\]"]8]H]V]f]j]]]^^^^(`*`<`BbVbbbbc ccccccjdlddddd e>eBeDeFeVeZeneeefff4fʿʿʒh|h8sOJQJh|h5OJQJh|h2OJQJh|h^`OJQJh|hWf6OJQJh|hWfOJQJh|h}5OJQJh|h3y5OJQJh|h\OJQJh|h.TOJQJhMOJQJ5jdldfiimmmmmm,nrnnnPovoxoooo$a$gd}$a$gdWf4f6fFffffBgDgNgPgTg~gggggggghh"hPhhhhhhhhhhhhiii$i0i2ihm!>CJOJQJaJhm!>hm!>5CJOJQJaJh1(5CJOJQJaJhm!>hGN5CJOJQJaJhLFHCJOJQJaJhm!>hGNCJOJQJaJhWfOJQJh|hGNOJQJhGNOJQJh8sOJQJh4DOJQJh|h^`OJQJh|h8sOJQJtovoooooh--hGNOJQJhLFHCJOJQJaJhm!>hm!>CJOJQJaJhm!>hLFHCJOJQJaJ,1h. A!"#$% @@@ WfNormalCJ_HaJmHsHtHDAD Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List *~*678hijIJ./ z { bcEFef ""##$$5%6%r&''))))))*9*N*{*******0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000*00 00 8F#*KPn\4fnktoo "89:<=>'jdo!;o8@0(  B S  ?8WXlnjrsIJST *+_` XYbe./79  % ' g i   { "$?@Z\dezYZoq&{no{|moQS!#NObclm9\`CF[]  )*1 ! !7!9!?!@!f!g!!!!!!!!" " "####$$$$$$5%6%P%R%%%%%&&&&p&r&&&& 'I'J'e'f'l'm''''''''''''''''''''((()(*(_(`(t(v(((( *,*.*@*B*V*X*************)*58gjHJ-/ y { acDFdf ""##$$4%6%q&r&''))))))**8*9*M*N*z*{*************Ep=bM}=|R^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.Ep=M}=|                  .-o8 5X}<GN1(+r5,y<m!>LFHVpZ^`*/eWf8s3y>~94Dhq2` >2.S|&EM!\X'9hb=--.T*@7 *@@ @@@@@ @&@(@*@.@2@FUnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx ArialA& Trebuchet MS"FCEff$Mf$M9%r4d** 2QHX)?Wf23INTERVJU  NAGRAENA HRVATSKA ARHITEKTURA 1990-2009AlenAlen  Oh+'0 (4 T ` lx4INTERVJU NAGRAENA HRVATSKA ARHITEKTURA 1990-2009AlenNormalAlen25Microsoft Office Word@@0@V&f$՜.+,0 hp|  M*' 4INTERVJU NAGRAENA HRVATSKA ARHITEKTURA 1990-2009 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?ABCDEFGIJKLMNOPQRSTUVWXY[\]^_`acdefghilRoot Entry F&nData @1TableH$"WordDocument.~SummaryInformation(ZDocumentSummaryInformation8bCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q