Naslov
Morfološke i genetske analize šaranskih populacija (Cyprinus carpio) u Republici Hrvatskoj
(Morphological and genetics analysis of common carp (Cyprinus carpio L.) populations in Republic of Croatia)

Autori
Tomljanović, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.11

Godina
2010

Stranica
153

Mentor
Treer, Tomislav

Ključne riječi
šaran; Cyprinus carpio L.; mikrosateliti; morfologija; Hrvatska
(: common carp; Cyprinus carpio L.; microsatellites; morphology; Croatia)

Sažetak
Šaran (Cyprinus carpio L.) pripada porodici Cyprinidae, najmnogovrsnijoj porodici slatkovodnih pravih koštunjača. U ovo istraživanje uključeno je 10 različitih populacija šarana: Draganići, Končanica, Našice, Grudnjak, Poljana, rijeka Sava, Dunav, Drava, Kupa i Vransko jezero. Morfometrijskim analizama obrađeno je 295 jedinki, a molekularno-genetskim analizama 243 jedinke. Za potrebe morfoloških osobina šarana prikupljeni su podaci za 33 osobine. Morfometrijskim metodama teško je bilo razdvojiti proučavane ribnjačarske šaranske populacije. Genetska struktura šarana u Hrvatskoj analizirana je prema 15 mikrosatelita od kojih su svi polimorfni. Bitno odstupanje od Hardy-Weinbergovog zakona ravnoteže zabilježeno je za sve populacije. Na filogenetskom stablu baziranom na Nei (1972) genetskoj udaljenosti, izdvajaju se tri ogranka: populacija Grudnjak, populacije otvorenih voda, te na trećem ogranku nalazimo populacije s ribnjačarstava: Draganići, Poljana, Našice i Končanica, s jednom populacijom iz otvorenih voda - rijeka Kupa. Zabilježena je znatno manja genetska varijabilnost ribnjačarskih populacija u odnosu na populacije iz otvorenih voda. Smanjena genetska varijabilnost može se objasniti genetskim dirftom zbog male veličine populacije i inbreedingom zbog jakog intenziteta selekcije. Kako BAPS i STRUCTURE računalni programi kao najvažniji kriterij Bayesovske metode koriste HW ravnotežu od koje naše populacije bitno odstupaju, nismo uspjeli precizno sortirati jedinke u klastere, odnosno pronaći jasnu vezu među populacijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA