Naslov
Konstrukcija skale za procjenu samoefikasnosti nogometaša
(Construction of scales to assess self-efficacy of football players)

Autori
Šamija, Krešimir ; Bosnar, Ksenija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 20. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske "Dijagnostika u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije / Findak, Vladimir - Zagreb : Hrvatski kineziološki savez (HKS), 2011, 258-262

ISBN
953-95082-7-4

Skup
20. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 21.06.2011. - 25.06.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
konstrukcija; skala; samoefikasnost; nogomet
(design; scale; self-efficacy; football)

Sažetak
Za efikasno i uspješno izvođenje određenog zadatka važno je i uvjerenje da će se određeni zadatak uspješno izvršiti, odnosno važan je subjektivni doživljaj vlastite kompetentnosti koji se prema Banduri (1997) naziva samoefikasnost, a prema Bezinoviću (1988) teorija percepcije osobne kompetentnosti. Kako je nogomet iznimno kompleksan i složen sport, koji igrače stavlja u veliki broj neočekivanih i složenih situacija u kojima stvarna efikasnost može biti uvjetovana i razinom percipirane samoefikasnosti te kako nisu pronađena istraživanja koja proučavaju samoefikasnost nogometaša, cilj ovoga rada je konstruirati skalu za procjenu samoefikasnosti nogometaša. Pouzdanost originalne skale samoefikasnosti je zadovoljavajuća (α=0, 83), ali je zato dobivena niska vrijednost prosječne korelacije među česticama što može biti posljedica nerazumijevanja pri čitanju tvrdnji od strane nogometaša, ali i utjecaja činjenice što su ispitanici igrači različitih i specifičnih pozicija i zadataka u obrani, sredini terena te napadu. Nakon skraćivanja skale na 21 česticu na temelju niskih vrijednosti svake čestice na standardiziranoj prvoj glavnoj komponenti i korelacija čestice sa ukupnim rezultatom (manje od 0.4) pouzdanost nije bitno promijenjena, dok je prosječna korelacija među česticama kao pokazatelj homogenosti povećana s 0.135 na 0.215, kao i postotak varijance koji objašnjava prva glavna komponenta koji je povećan sa 17, 34% na nešto viših 25, 59%. Ovako konstruiranu skalu možemo smatrati zadovoljavajućom skalom opće samoefikasnosti nogometaša i prvim korakom u konstrukciji mjernog instrumenta za procjenu samoefikasnosti nogometaša koji je potrebno provjeriti i na drugim uzrastima, redefinirati pojedine tvrdnje te pokušati konstruirati nekoliko skala koje bi bile specifične s obzirom na različite igračke pozicije i njihove karakteristike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA