Naslov
Postojeća geografska imena u odnosu na imena na kartama i planovima (primjer Vinjerca)
(Existing Geographic Names in Relation with Names on Maps and Plans (The Example of Vinjerac, Croatia))

Autori
Magaš, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova s Prvoga nacionalnog znanstvenog savjetovanja o geografskim imenima, Zadar, 23.-24. listopada 2009. / Skračić, Vladimir ; Faričić, Josip - Zadar : Sveučilište u Zadru ; Hrvatsko geografsko društvo, 2011, 73-82

ISBN
978-953-7237-78-3

Skup
Prvo nacionalno znanstveno savjetovanje o geografskim imenima, Zadar, 23.-24. listopada 2009.

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 23.10.2009. - 24.10.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
toponimi ; toponimija ; geografija ; karta ; Vinjerac
(toponyms ; toponimy ; geography ; geographical map ; Vinjerac)

Sažetak
Toponimija, odnosno geografska imena Vinjerca, kao i većinom imena pripadajućih prostora preko 6 tisuća hrvatskih naselja, vrlo je bogata i njezino upoznavanje, kao i upoznavanje govora traži šira i opsežnija proučavanja. Pripadajuća poznata imena koja su već za potrebe monografije Vinjerac (1999.) ustanovljena i ubicirana uspoređivanjem raznih topografskih zemljovida, mjerničkih i drugih planova te kroz iskaze mještana, ukazuju na njihovu brojnost, raznolikost, genezu njihova nastanka, na vezanost prvenstveno na topografsku osnovu (geomorfološku, hidrogeografsku, fitogeografsku i sl.) i sl. Svjedoče međutim i o hrvatstvu Vinjerca, premda je manji broj predliburnskoga, liburnskog ili romanskog podrijetla. Usko su vezana za stočarsko, poljodjeljsko, ribarsko i pomorsko korištenje kopna i mora, vjerno odražavaju nekadašnji i sadašnji biljni pokrov, krške oblike, obilježja geomorfologije, vode, tla, vlasničke odnose itd. Dosad je sakupljeno oko 300 toponima, premda bi se detaljnim istraživanjima i anketiranjem vjerojatno mogli saznati još poneki. Na starijim i suvremenim zemljovidima moguće je naći tek manji dio ovih imena, što je i logično, posebice uzevši u obzir pojedina sitna mjerila, kada je moguće prikazati samo najvažnija i najpoznatija imena. Nije, međutim, opravdana pojava grešaka, čega ima i kod drugih naselja i prostora. Ujedno, na mjerničkim planovima krupnih mjerila, i ovog ali i mnogih drugih naselja, odnosno prostora naselja, u Hrvatskoj, trebala bi se naći brojnija, preciznije locirana i s manje grešaka unesena toponimija što bi trebalo biti rezultat zajedničkog rada geografa, geodeta i toponomastičara sa stanovništvom na terenu i u izradbi karata i planova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

Napomena
Rad sadrži opširniji izvadak na engleskom / The paper contains a wider abstract in English.

POVEZANOST RADA