Naslov
Kulturni turizam: hrvatska iskustva
(Cultural Tourism: The Croatian Experiences)

Autori
Demonja, Damir

Izvornik
Antropologija (1452-7243) 11 (2011), 1 (2011); 181-205

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hrvatska; kulturni turizam; strategije; državne organizacije; rezultati; problemi; primjeri.
(Croatia; cultural tourism; strategies; government organizations; results; problems; examples.)

Sažetak
U članku se tumače hrvatska iskustva u kulturnom turizmu koja zahvaćaju kritičku analizu hrvatskih strategija razvoja turizma, posebno kulturnog, dosadašnje rezultate realizacije strateških prioriteta Strategije kulturnog turizma, kao i ključne državne organizacije koje se bave kulturnim turizmom u Hrvatskoj, te njihove dosadašnje učinke u provođenju Strategije. Naposljetku, navode se i obrazlažu problemi kulturnog turizma u Hrvatskoj. Strateškim planom razvoja kulturnog turizma, osnivanjem Ureda za kulturni turizam i aktivnostima Ureda i Ministarstva turizma RH na nacionalnoj razini, kulturni turizam određen je kao jedan od prioriteta hrvatskog turizma. Provedbom Strategije razvoja kulturnog turizma stvaraju se preduvjeti njegovog sustavnog razvoja u Hrvatskoj i na taj način, po prvi puta, planski i konkretno pokušava se osmisliti turistički imidž gradova i manjih naselja, te spasiti kulturnu baštinu od propadanja. Strategijom razvoja kulturnog turizma, koja se provodi pod operativnim djelovanjem Ureda za kulturni turizam, i posebno, regionalnih i lokalnih nositelja razvoja, koji su ključni premda nedovoljno naglašeni u tom sustavu, prije svega će se stvoriti preduvjeti sustavnog razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj. Koristi bi trebali imati i turistički i kulturni sektor. U turističkom sektoru trebala bi se podići razina cjelokupnog imidža odredišta, čime će se zadržati postojeći gosti, stimulirati njihova aktivnost i potrošnja tijekom boravka, potaknuti produljenje njihovog boravka u destinaciji i produžiti sezona. Kvalitetniji imidž destinacije imat će za rezultat i privlačenje drugih posjetitelja. Za kulturni sektor značajno je osiguravanje mogućnosti da se kulturna dobra koriste na održiv način uz primarno daljnje unaprjeđenje i razvoj proizvoda, kao i porast prihoda zbog povećanja broja posjetitelja. Premda u provedbi više od četiri godine, Strategija razvoja kulturnog turizma pokazala je i određene probleme, koje treba pažljivo analizirati i riješiti. Strategiji, prije svega, nedostaje nužna veća interdisciplinarnost, koju sama zagovara u svom provođenju, ali ona u izvedbi nedostaje. Jedan od ključnih problema je u artikuliranju i organiziranju svih organizacija, tijela i službi koje bi trebale sudjelovati u provedbi Strategije, što je zabrinjavajući i još uvijek, u većoj mjeri, prisutan i neotklonjen problem. Premda se od 2005. godine iz proračuna osiguravaju sve veći iznosi financijskih sredstava, još uvijek nema prepoznatljivih kulturno-turističkih proizvoda, pa je nužno istražiti tko je u tom segmentu zakazao. S druge, pak, strane, postoji određen broj kulturno-turističkih inicijativa/programa/projekata, poglavito onih individualnih, privatnih, nevezanih za državne organizacije i njihovo financiranje, čija realizacija je uveliko ovisila o pokretačkoj snazi, volji i ustrajnosti nekolicine individualaca koji su pronalazili zainteresirane partnere i pomoć na lokalnoj i regionalnoj razini. Za učinkovitu provedbu Strategije, prije svega, potrebna je kritička valorizacija dosad učinjenog, za što je jedan od kvalitetnijih temelja recentno provedeno istraživanje o stavovima i potrošnji posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja u Hrvatskoj, a naročito aktivnija inter i intra sektorska suradnja, jer je nužno da svi nositelji Strategije aktivno surađuju, udružuju snage i kao ravnopravni partneri sudjeluju u svim procesima njezine provedbe. Tek tada će se prilike vezane za kulturni turizam u Hrvatskoj istinski promijeniti nabolje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA