Naslov
Modeliranje utjecaja klimatskih promjena na prinose kukuruza u Hrvatskoj
(Modelling of climate change impact on maize yields in Croatia)

Autori
Vučetić, Višnjica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultete

Mjesto
Zagreb

Datum
03.06

Godina
2011

Stranica
107

Mentor
Grisogono, Branko

Ključne riječi
poljski pokus kukuruza ; model DSSAT ; klimatske promjene ; linearni trend ; stohastički vremenski generator Met&Roll ; scenariji klimatskih promjena ; sadašnja i buduća klima ; Zagreb ; Hrvatska
(field maize experiment ; DSSAT model ; climate change ; linear trend ; Mann-Kendall test ; stochastic weather generator Met&Roll ; climate change scenarios ; present and future climate ; Zagreb ; Croatia)

Sažetak
Modeliranje potencijalnih utjecaja klimatskih promjena na poljodjelsku proizvodnju vrlo je važno, pogotovo u današnjim prilikama, kada nestašica hrane zahvaća sve više zemalja. Stoga je potrebno dobro planirati proizvodnju hrane kako bi dostatna količina hrane zadovoljila što veći broj stanovništva. Kako su klimatske promjene opažene s različitim intenzitetom u pojedinim područjima, nužno ih je istraživati u regionalnim razmjerima. Kukuruz je najrasprostranjenija poljodjelska kultura u Hrvatskoj. Upravo je to bio razlog njegovog odabira u proučavanju učinka klimatskih promjena na prinos kukuruza u središnjoj Hrvatskoj u sadašnjim klimatskim uvjetima prema meteorološkim podacima postaje Zagreb-Maksimir (1949–2004) kao i projekcije u promijenjenoj klimi. Pomoću modela DSSAT, koji je jedan od najčešće primjenjenih agrometeorološki modela u svijetu, simuliran je prinos kukuruza u sadašnjoj klimi. Od godine do godine u promatranom razdoblju mijenjani su samo meteorološki početni uvjeti, a fizikalni i kemijski podaci tla te fiziološki i morfološki podaci kukuruza, koji su dobiveni standardnim poljskim pokusom na poljoprivrednom dobru Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1999. godine, bili su konstantni. Rezultati linearnog trenda pokazuju signifikantno smanjenje prinosa kukuruza za 216 kg/ha u 10 godina, ali i raniji početak svilanja kukuruza (1.4 dana/10 god) i fiziološke zriobe (4.5 dana/10 god) što ukazuje na skraćivanje vegetacijskog razdoblja posljednjih desetljeća. Za projekcije prinosa kukuruza tijekom 21. st. generiran je sintetički meteorološki niz pomoću stohastičkoga vremenskog generatora Met&Roll. Zatim je niz modificiran u skladu s različitim klimatskim scenarijima koji su dobiveni iz globalnih klimatskih modela ECHAM, HadCM i CSIRO. Tako modificirani meteorološki podaci su bili ulazni podaci u model DSSAT kojim su procijenjene komponente kukuruza u budućoj klimi. Uz pretpostavku današnjih agrotehničkih mjera i hibrida kukuruza očekuje se ranija berba kukuruza i do mjesec i pol dana uz pad prinosa zrna od 14% do 25% u promijenjenim klimatskim uvjetima do kraja 21. st. u odnosu na sadašnje klimatske uvjete u središnjoj Hrvatskoj. Porast maksimalne i minimalne temperature zraka najviše utječe na duljinu vegetacijskog razdoblja kukuruza i njegov prinos. Pokazano je da nije dostatno samo pomicati datum sjetva ranije u proljeće, kao jedne od mjera prilagodbe, već treba i sijati hibride s duljim vegetacijskim razdobljem. Dakle, u budućnosti Hrvatska bi mogla pripadati području sa smanjenim prinosom kukuruza te se trebaju uložiti svi napori za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika

POVEZANOST RADA