Naslov
Arboretum Lisičine - najmlađi hrvatski arboretum
(Lisičine Arboretum - the youngest Croatian arboretum)

Autori
Idžojtić, Marilena ; Zebec, Marko ; Poljak, Igor ; Filić, Bojana ; Arnold Sabo, Tatjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjižica sažetaka - Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem - Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske / Kovačić, Sanja ; Stamenković, Vanja Nikola - Zagreb, 2011, 22-23

ISBN
978-953-99774-4-1

Skup
Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.05.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Arboretum Lisičine; revitalizacija; ocjena stanja
(Lisičine Arboretum; revitalisation; existing state)

Sažetak
Arboretum Lisičine osnovan je 1979. godine te je najmlađi arboretum u Hrvatskoj. Nalazi se na Papuku, na reljefno razvedenom terenu, na površini od oko 45 ha. Njime upravljaju Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Našice, Šumarija Voćin. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije pokrenula je aktivnosti za zaštitu Arboretuma i uvođenje u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske. U sjevernom dijelu Arboretuma nalazi se prirodna bukova šuma. Južni dio, površine oko 24 ha, koji je arboretum u užem smislu, podijeljen je na tri cjeline: 1. hortikulturni dio na kojem je posađeno ukrasno drveće i grmlje, 2. dio zasađen biljkama s područja Europe i Azije i 3. dio zasađen biljkama s područja Amerike. Tijekom Domovinskog rata Arboretum je bio okupiran i devastiran. Dio biljaka se osušio, zasađene biljke nisu primjereno održavane, a neke su se pokazale invazivne te su se nekontrolirano proširile po ostalim dijelovima Arboretuma. Također je došlo i do zarastanja bagremom, kupinom i drugim samoniklim vrstama. U okviru projekta Hrvatskih šuma d.o.o. "Revitalizacija Arboretuma Lisičine", od 2006. godine Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu radi na uređenju Arboretuma. Dokumentacija o biljkama ne postoji te se sukcesivno, po poljima radi na determinaciji i označavanju biljaka. Do sada je u hortikulturnom dijelu, na dvanaest polja, determinirano 416 različitih svojti, iz 113 rodova. Radovi na uređenju ostalih dijelova Arboretuma i determinaciji biljaka kontinuirano se nastavljaju. Biljke koje danas rastu u Arboretumu možemo smatrati prilagođenima ekološkim uvjetima koji tu vladaju, budući da su bez njege opstale od svoje sadnje do danas. Posebnu vrijednost imaju brojni kultivari četinjača pa se može reći da je Arboretum Lisičine među najbogatijim živim zbirkama različitih svojti četinjača u Hrvatskoj. U arboretumu se nalaze i pokusne plohe podignute kao znanstveni pokusi Zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To su plohe različitih vrsta i križanaca borova, što je vrijedan i u svijetu jedinstven dendrološki materijal proizveden kontroliranom hibridizacijom dvoigličavih borova. Zbog velike dendrološke, hortikulturne, znanstvene, edukativne i društvene vrijednosti, kao i zbog svoje jedinstvenosti, Arboretum Lisičine će nakon uređenja biti prepoznatljiv za stručnjake i znanstvenike, ali će također razveseliti i oplemeniti sve ljude koji će u njemu boraviti i biti otvoreni za ljepotu biljaka i prostora u kojemu one žive.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA