Naslov
Klimatske promjene biometeorološkog indeksa ugodnosti na hrvatskom Jadranu u razdoblju od 1949. do 2008. godine
(Climate changes of the biometeorological comfort index on the Croatian Adriatic coast from 1949 till 2008)

Autori
Maretić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.12

Godina
2010

Stranica
49

Mentor
Marki, Antun

Neposredni voditelj
Gačeša-Zaninović, Ksenija

Ključne riječi
klimatske promjene; biomoteorološki indeks ugodnosti; PET (Fiziološka Ekvivalentna Temperatura); hrvatski Jadran; linearni trend; otežani klizni srednjak; Mann-Kendall test; progresivni test prema Sneyersu; energetska ravnoteža ljudskog tijela; MEMI model; godišnji hod osjeta ugodnosti; vjerojatnost pojavljivanja različitih osjeta ugodnosti
(climate change; Biometeorological Comfort Index; PET (Physiological Equivalent Temperature); Croatian Adriatic coast; linear trend; weighted moving average; Mann-Kendall test; Sneyers' progressive test; heat balance (comfort equation) of human body; MEMI model (Munich Energy-balance model for Individuals); annual courses of thermal comfort; probability for different thermal comfort)

Sažetak
U ovom radu obrađen je biometeorološki osjet ugodnosti preko fiziološke ekvivalentne temperature (PET – Physiological Equivalent Temperature) za postaje: Rijeku, Senj, Šibenik, Split, Hvar i Lastovo. Dobivena je prostorna i vremenska razdioba osjeta ugodnosti, godišnji hod i razdioba vjerojatnosti pojavljivanja PET po dekadama (desetodnevnim periodima) te je napravljena analiza trendova PET i meteoroloških parametara koji na PET utječu (temperatura zraka, tlak vodene pare, relativna vlažnost, brzina vjetra i naoblaka). Promatrani su vremenski nizovi od 1949. do 2008. godine dodatno podijeljeni na dva tridesetogodišnja razdoblja: od 1949. do 1978. godine i od 1979. do 2008. godine. Pokazalo se da je biometeorološka situacija na hrvatskom Jadranu vrlo povoljna za turizam jer se osjet vrlo hladno pojavljuje samo u jutarnjim i večernjim satima zimskih mjeseci dok su proljeća i jeseni većinom ugodno svježi, ugodni i ugodno topli, a ljeta su svuda ugodno topla i topla s ugodno svježim večerima. Uočen je porast temperature zraka na svim postajama, no samo kod postaje Senj i porast fiziološke ekvivalentne temperature. Na negativan trend PET kod ostalih postaja najveći utjecaj je imalo smanjenje vlažnosti te djelomično i povećanje brzine vjetra u Šibeniku i Lastovu. Razlog takvih rezultata stoji u činjenici da su promatrani podatci obuhvatili dva klimatološka razdoblja sa suprotnim značajkama. Negativni trend PET u prvom razdoblju je bio veći od pozitivnog trenda u drugom razdoblju što je rezultiralo negativnim trendom PET u cijelom razdoblju. Zanimljivo je napomenuti da su trendovi srednje PET i ostalih meteoroloških elemenata u drugom razdoblju postali signifikantni tek zadnjih desetak godina (točne godine dobivene Sneyersovom progresivnom metodom) te bi bilo dobro za nekoliko godina ponoviti analizu kako bi se uvidjelo je li ovaj pozitivan trend vezan samo za jedno klimatsko razdoblje ili je početak velikog zatopljenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA