ࡱ> ` bjbjss .X   8,4#!!!!!!!$#hR&!!"   @! !    Qg m" !#04# ''  &'3 !!X4#  Adrijana Vidi Sveu iliate u Zadru Odjel za kroatistiku i slavistiku Odsjek za ruski jezik i knji~evnost Obala kralja Petra Kreaimira IV/2 23000 Zadar avidic@unizd.hr Mediteran u obiteljskoj kronici Marine Cvetajeve Dio proznog opusa Cvetajeve koji se obi ava generi ki nazivati obiteljskom kronikom predstavlja izmeu ostalog autobiografsko svjedo anstvo o ~ivotu u krugu moskovske intelektualne i kulturne elite s po etka 20. stoljea, no prostorni i kulturni identitet ovih zapisa nije isklju ivo ruski. U radu e se usporedbom s razli itom dokumentarnom graom o ~ivotu Cvetajeve pokuaati usustaviti pojavnost mediteranskih motiva i objasniti njihova upotreba. Klju ne rije i: Marina Cvetajeva, autobiografska proza, obiteljska kronika, Mediteran Iako bi povraniji poznavatelji ~ivota i stvaralaatva Marine Ivanovne Cvetajeve ovu pjesnikinju teako doveli u vezu s Mediteranom, pomnije razmatranje navedenog odnosa daje sasvim druga iju sliku. Ovdje emo je pokuaati skicirati koristei onaj dio autori ina proznog opusa koji eksplicitno spaja ~ivot i stvaralaatvo, te emo na korpusu tekstova odreenih radnim nazivom obiteljske kronike dati pregled airoko shvaenih implikacija kvalitete mediteranskog. Zbog slo~enosti i nehomogenosti dijelova ove proze koji su porijeklom ili nekako druga ije vezani uz Mediteran, ovom prilikom emo se zadr~ati isklju ivo na njihovu pregledu i kratkom pojaanjenju da bismo ukazali na raznolikost na ina na koje su prisutni i kontekstualizirani. Zbog osjetljivosti genoloakog odreenja Cvetajevina opusa va~no je napomenuti i da se ovdje nema namjeru dati legitimitet obiteljskoj kronici kao izdvojenoj ~anrovskoj cjelini unutar cjelokupne autori ine proze, ve se u ovu svrhu koristi kao najpodesniji zajedni ki nazivnik odabranih tekstova. Kuriozitet predstavlja injenica da u jednom od sredianjih naslova analize, "Kua kod Starog Pimena", u dijelu teksta u kojim podvla i prema mnogima tekstualno pretjeranu netrpeljivost polusestre Valerije prema baatini o eva drugog braka, spominje upravo i obiteljsku kroniku: "Mogla bih navesti scenu nad rakom koja bi, po mr~nji sestre Valerije naspram najkrotkije Asje na ijim je rukama Andrej i preminuo, bila biblijskih razmjera, no to ve pripada naaoj obiteljskoj kronici" (Cvetaeva 1972, 595). Iako Cvetajeva ovdje zasigurno ne stavlja naglasak na strogo odreenje knji~evnog ~anra, ve ga zbog kvalitete namijenjenosti isklju ivo obiteljskoj "javnosti", koristi u funkciji prividne zaatite obiteljske intime preauivanjem sadr~aja, tvrdnja takoer mo~e implicirati da ne smatra obiteljskom kronikom tekst iz kojeg je citat preuzet. Istodobno ak ostavlja otvorenom pretpostavku da se tvrdnja prote~e i na ostale srodne tekstove. Opisujui "trei prozni projekt" Cvetajeve, Karin Grelz isti e kako je izmeu ostalih i Ariadna Efron, najstarija autori ina ki, pisala o maj inim planovima prikupljanja autobiografskih tekstova iz razli itih periodi nih izdanja upravo u "obiteljsku kroniku" (Grelz 1994, 8). Stoga e se bez ulaska u opairnije rasprave i nesrodna mialjenja o podjeli ove proze, pod donekle proizvoljnom odrednicom obiteljske kronike ovdje razmatrati autobiografski tekstovi u u~em smislu koji u makrotematskoj raznolikosti na ovaj ili onaj na in opisuju djetinjstvo autorice u okru~enju lanova obitelji. U takav izbor ulaze naslovi "Otac i njegov muzej", "Toranj u braljanu", "Maj ina bajka", "Kirilovne", "Majka i glazba", "Vrag", "Kua kod starog Pimena" i "Moj Puakin", nastali u pariakoj emigraciji autorice u razdoblju od 1933. do 1936. godine. Rezultate ovakvog itanja navedenih tekstova mogue je grupirati u dvije skupine i govoriti o prisutnosti Mediterana kao motiva i Mediterana kao toposa. Mediteran kao motiv najja e je istaknut unutar domene oca autorice. Ivan Vladimirovi  Cvetajev (1847.-1913.) je bio erudit u klasi noj filologiji, povijesti, arheologiji i povijesti umjetnosti, a pored svega i po asni lan Bolonjskog sveu iliata od 1888. godine (Schweitzer 1995, 13). Njegov rad na prikupljanju umjetnina za Muzej likovnih umjetnosti Aleksandra III (danas Muzej likovnih umjetnosti A. S. Puakina) u ovu prozu prvenstveno unosi nomenklaturu iz gr ke i rimske mitologije. U ogledu "Otvorenje muzeja" (1933.) iz ciklusa "Otac i njegov muzej" ini se da je "sva starost Rusije pritekla ovdje na poklon vje noj mladosti Gr ke" (Cvetajeva 2005, 53). Licejisti na ulazu, naslonjeni jedni na druge leima su u inili "svaki red raznoliko dvolikim  no kako mladolikim!  Janusom" (Cvetajeva 2005, 53), a bjelina detalja u dvorani bila je samo obala "tom zlatnom, neumorno pu~uem stara kom Paktolu traka i ordenja" (Cvetajeva 2005, 54). Mitologija se na razini nazivlja u veoj ili manjoj mjeri pojavljuje u svim tekstovima, a osobito izra~eno u "Kui kod Starog Pimena", gdje se mit u par navrata metanarativno aktualizira. Cvetajeva e u ovom tekstu piaui o prvom tastu vlastita oca, ispisati i par redaka koji se mogu shvatiti kao manifest njezina odnosa prema mitu: "(& ) jer je sve  mit, ne-mit  ne postoji, van-mita  nema, iz-mita  nema, jer je mit predvidio i jednom zauvijek isklesao  sve, Ilovajski mi se sad pokazuje u obli ju Harona koji preko Lete jedno za drugim u lai prevozi  svu svoju smrtnu djecu" (Cvetaeva 1972, 555). U skladu s va~noau koju joj Cvetajeva pridaje i koja se mo~e ia itati iz prethodnog citata, mitologija, a osobito klasi na, u ovoj prozi ne biva svedena na puku nomenklaturu, nego se mitske pri e mogu ia itati i iz same strukture tekstova. Takvo identificiranje mitoloakog zbog njegove pro~etosti kroz cjelokupan opus autorice otvara prostor za obimnije rasprave koje emo ovdje tek nazna iti. Zbigniew Maciejewski povezuje Cvetajevine mitologizirajue narativne strategije s namjernim mitotvorstvom ruskih simbolista, ato za posljedicu ima veu informativnost autobiografskih tekstova kao poetskog manifesta autorice nego izvora injenica iz ~ivotopisa. Kako tvrdi: "Unato  prividnoj autenti nosti i dokumentarnoj perspektivi naracije, svijet predstavljen ovom prozom ima simboli ko-mitoloaki karakter zbog impresionisti kih asocijacija, knji~evnih prisjeanja, simbola, kodiranih i nekodiranih, opih i osobnih mitova kao i elemenata psiho-filozofskog koncepta ovjeka koji mitologizira i poopuje ponaaanje, osobnost i sudbinu pojedinca. Svi su ovi oblici promialjanja za suvremenog itatelja polemi ki nastrojeni naspram kognitivne funkcije realisti ke autobiografske proze" (Grelz 2004, 15). Ekaterina Dajs je na poetiku Cvetajeve pokuaala primijeniti koncept "velike i male tradicije" Jakovenka. Vrlo pojednostavljeno re eno, Igor Jakovenko svoj koncept dviju tradicija temelji na pretpostavci civilizacijske sinteze proizaale na ogromnom teritoriju koji je postupno postao kraanski svijet, a koji je i prije toga bio podlo~an razli itim "konkvistadorskim" sintezama, pa su i slojevi svih prethodnih nastavili ~ivjeti. Kraanstvo je u neo ekivanoj i nesagledivoj ekspanziji moralo proi kroz adaptaciju na svijet anti kog ovjeka i familijarizirati se koriatenjem njemu od ranije poznatih arhetipova i simbola. Dijalekti ka sinteza razli ite dinamike i smjera je dovela do pojave nadreenog i podreenog u kulturi, to jest do velike (analiti ke) i male (sinkreti ne) tradicije (Jakovenko 2006, n. pag.). Marina Cvetajeva se upisuje u alternativnu, malu tradiciju sklopljenu od elemenata i praksi poput magijskih rituala i religioznih predod~bi starijih od kraanstva, koji nakon poraza u bici s njim nisu ia ezli ve su se premjestili na periferiju kulture. Dvije su tradicije paralelne i u dijalekti kom su odnosu od postanka kraanstva i velike tradicije, a Ekaterina Dajs ovaj koncept Jakovenka proglaaava svojevrsnim metodi kim prevratom u tuma enju ve tuma enih i airoko poznatih tekstova Cvetajeve koji omoguuje da se "ezoteri na mjesta pojasne, aluzije postanu tvrdnje, a da se sjeanja o knji~evnim suvremenicima iz knji~evne igre pretvore u svjedo anstva misti nog iskustva" (Dajs 2006, n. pag.). Bez obzira na opravdanost ovakvih tvrdnji, ono ato nas u itanju Ekaterine Dajs zanima je prepoznavanje strukture anti kih mitova. Cvetajeva je po o evoj liniji bila unuka pravoslavnog sveenika, a u prozi "Kirilovn5" se, svjesna izuzetnosti i naglaaavajui izopenost koja je predodreuje postati pjesnikinjom, predstavlja kao ljubimica flagelantica koje uzgajaju bobi asto voe u kraju koji obiluje jabukama i u kojem je obitelj imala da u. Ekaterina Dajs ovdje otkriva sli nost s gr kim mitom o Perzefoni. Kao ato je Had Perzefoni nakon otmice dao da kuaa zrna aipka da bi je na taj na in vezao za podzemno carstvo (jer onaj tko bi kuaao neato iz podzemnog svijeta viae nije mogao natrag), tako i Kirilovne vole Marinu viae od sve djece zbog njezina apetita naspram njihova voa. Karin Grelz primjeuje sli nosti izmeu ulaska u hlistovsko gnijezdo Kirilovni i vertikalnog ulaska u Had, no iako sli i ulasku u Had, odrediate je zapravo vrt flagelantica i poistovjetiv je s rajskim. "Viae od cijele Taruse, to nije, od svih posjeta`, to jest, slatkiaa, druge djece& viae od svega sam voljela taj tren spusta, ulaska, sila~enja u zelenu, hladnu tamu potoka, prestanak sivog beskona nog plota od ive i bazge iza kojeg  tako sam to zapamtila  sve bobice odmah zriju, jagoda, na primjer, skupa s oskoruaom, iza kojeg je uvijek ljeto, cijelo ljeto odjednom, skupa sa svim ato je u njemu crveno i slatko, gdje treba samo ui (no nikada nismo ulazili!) i odmah ti je sve pri ruci: i jagoda, i vianje, i ribiz, i, pogotovo, bazga!" (Cvetajeva 2005, 89). Simbolistima blizak termin nisho~denie koji ozna ava spust prema vodi tekuici je ovdje prikazan kao katabazi ni ulazak u tamu potoka, a bobi asto crveno voe kojim je flagelantice nude postaje povratak u nebiblijski, hereti ni raj djetinjstva liaen jabuka, Adama i Boga Oca (Grelz 2004, 121-122). Opa mitologija u prozi Cvetajeve se ovim ni blizu ne iscrpljuju, nego se grana u pravcima osobnih mitova. Osim mitoloakih instanci, meu mediteranskim motivima vezanim uz o evu domenu pojavljuju se i likovi talijanske provenijencije. Izgradnju muzeja prate talijanski radnici: "Na dvoriatu budueg muzeja, u najgori mraz, veseli crnooki ljudi kotrljaju ogromne kvadrate mramora, viae od samih sebe, nalik na divovske kocke aeera, uz gromovit govor neprestano na r, krupan i bu an kao taj mramor. Ovo su Talijani, doputovali su iz Italije da grade muzej. Reci im: Buon giorno, come sta?` Kao odgovor na pozdrav  zubi, bjelji od svih aeera i mramora u ~ivom okviru najzahvalnijeg od svih osmijeha. Godinama (doe mi da ka~em stoljeima) poslije, itajui na listiu papira za pisma meni posveenu Firencu u Moskvi` O. Mandeljatama  nisam se sjetila, nego sam vidjela one talijanske zidare na Volhonki" (Cvetajeva 2005, 46). Ili kasnije: "mo~e se rei kako je otac Maljceva obraivao kao oni Talijani  mramor" (Cvetajeva 2005, 46). Otvorenje muzeja prati polutalijanska pojava o eve obo~avateljice Lidije Aleksandrovne Tamburer, roene Gavrino (1872.-1937.), obiteljske prijateljice Cvetajevih, osobito bitne nakon maj ine smrti. Ta "polu-Ukrajinka, polu-Napolianka  kne~evske krvi i romanti ne duae" (Cvetajeva 2005, 71) prema francuskoj verziji teksta "Lovorov vijenac"2 na dan otvorenja muzeja smetenom Ivanu Cvetajevu poklanja vijenac koji je sama splela od drvca lovora naru enog iz Rima, jer "Rim je  grad vaae mladosti, i duaa je vaaa  rimska" (Cvetajeva 2005, 73). Prema istom tekstu, autori inu ocu koji je nemalo zatim preminuo, taj isti vijenac spuN P \ *Nvrv~Z\`(dh.04FJN.DĴԴ԰ԬԨhf1h -hB*ph hpX$hhuh#0hyhG=hxh-chrhgIh#h hIdh1Oh0hP@h@mAh(hWzhBh h hp6hph W9hF5F . N P R : < #$dh`a$gdj=$dh`a$gd-v ]^gdldhgdkdhgdk $dha$gdk $dha$gdkgdFnD`x &xz*,$&(* RPVZr!"":#\#####%%%%찬hPGh?h%+hpX$hthhh9Oh hhB*phhgPhhvJSh-vhj=huh4]h W9hlhwh.ghKB#%t,21l6n6::tF*N,NRRUW W8\:\$x dh`gd ]^gdvdh]^gdm 0 ]^gd2 dh`gdO ]^gd^|! dh`gdkdhgdk%2'<'>'(((>)F)h)v)|))) ***"*.*6*8*^*`*|*****6+:+Z+++,D,H,h,-~-- .///h/|//01111,1.10121224(4556606Ҿºªh[Yh}~Ch W9B*phhB"h Wh*Gh 4hehehpRhh hh Nh/ hpX$hthhthhB*ph hpX$hh W9@0626j6n6p6.:l:p:|:::::::N;b;f;;;;<l<<<<=====??? @@&@L@@@@@@@@@4AfAAAAAӽӵӵөhrhL h%QhL< h%Qh3 h%QhSG h;h3 h3 hIhhjeh15h2uihUn hpX$h hpX$hL<hL<hm 0 hpX$hkF hpX$hm hpX$h W9h W9h^|!hkFhd3AApBxBBB,C`CCCCCCCD4DvDDDHFPFZF^FlFnFpFrFtFFFF GG(GhGzGGGGGGGGH&H(HVH¾ܒ~~zhC-h heh%Ehh h%QhY8hY8h:heb h%Qheb h%Qh-p h%QhYhYhs hsh-ph-ph0 B*ph h%Qh58h%Qh58hbL h'5hhvAh\hzoh.VHHHHHI0I2I_P_R_\_____|```&a(a*a4a6aJaPaRaaaabx xx$xyyVzfzzzzzz {{{|.}2}<}>}R}X}ɻɹɻɻɮ hpX$h!hn>hgS hpX$hgSh!" U hpX$hU hpX$h hpX$h W9h h W90Jh|M?h6hNh:B*ph hpX$h hpX$h:h W9=stili su u lijes. Spomenimo joa i pojavu talijanske umjetnosti (Micheleangelov David, Donatello) i povijesnih li nosti (Marko Aurelije, Cezar, Aspazija) koje su u ovom dijelu opusa u usporedbi s drugim elementima zanemarivi. Proza "Charlottenburg" opisuje posjet autorice, mlae sestre Anastazije i njihova oca berlinskoj ljevaonici gipsa prenapu enoj skulpturalnim reprodukcijama razdoblja antike. Tvrdi kako joj kiparstvo nije osobito blisko i da ne zna ato bi tu to no tra~ila: "Oh, kad bi tu bila glava Bonapartea! Ve davno bih ju zgrabila, pritisnula na grudi  no on se rodio kudikamo poslije Gr ke i Rima! A Cezar mi nije potreban; Marko Aurelije takoer" (Cvetajeva 2005, 62). Stoga intuicijom nastavlja potragu za poklonom koji ima odabrati zbog naklonosti ravnatelja ljevaonice, a on na kraju ovog kratkog teksta identificira njezin odabir: "Dakle, moja ljubav na prvi pogled je  Amazonka! Ahilov voljeni neprijatelj koju je ubio i koju je oplakao, a ova druga, smjerna, moja prva na koju sam naiala`  nije nitko drugi do Aspazija!" (Cvetajeva 2005, 63) Zanimljivo je i da je u ovoj viaejezi noj prozi punoj izraza i citata na jezicima koje je Cvetajeva govorila, talijanski jezik minimalno zastupljen u odnosu na njema ki i francuski. `to se mediteranskih toposa ti e, Napulj osim uz ve spomenutu Lidiju Tamburer ve~e i uz o evu djecu iz prvog braka, polusestru Valeriju i polubrata Andreja, te ih naziva "Napolitancima" kada spominje njihovo bavljenje glazbom u prozi "Majka i glazba". Objaanjenje ovog je vezano uz jasnu i u tekstualnoj rekonstrukciji obiteljskih odnosa esto isticanu podjelu doma Cvetajevih na dva o eva braka: na karnalni svijet lijepih predmeta prerano preminule Varvare Dmitrijevne Ilovajske, Valerijine i Andrejeve majke, i spartanski svijet za ~ivota zaguaene i takoer prerano preminule Marije Aleksandrovne Mejn, Marinine i Anastazijine majke. U istom tekstu e se nai i obrazlo~enje: "U Ljorin repertoar su ulazile i sve note njezine majke. Sve te opere i arije i aran~mani, isto sa slovima, no nerazumljivim (pjevanje je u ila u Napulju) (...)" (Cvetajeva 2005, 118). Spomenimo i osebujnu pojavu jednog jadranskog toponima u prozi "Toranj u braljanu". Ovdje nije rije  o stvarnom toposu kao pozadini nekog od opisanih zbivanja nego o fonetski asocijativnom motivu kojim zaklju uje tekst: "Rilkeove Devinjske elegije. Thurn-und-Taxis. Toranj u braljanu" (Cvetajeva 2005, 86). Francusko tour povezuje s dijelom prezimena Thurn i tako jasno stvara sliku tornja, a vezu dijela prezimena Taxis osvjeatava kao omaaku u vezi s latinskim nazivom taxus. Taxus bi zapravo zna ilo tisa, a ne braljan, no vezu ovog niza asocijacija i proizaali otklon otkriva tek u trenutku pisanja teksta prije kojeg joj je zvuk prezimena automatski u svijest prizivao sliku tornja u braljanu. Proza opisuje uskranji posjet plemikom imanju Marie von Thurn-und-Taxis u vrijeme kad je sa sestrom Asjom zbog maj ine bolesti pohaala akolu u `vicarskoj, odnosno posjet dje jem raju nakon asketizma internata sestara Brink. Poznato je kako je Maria von Thurn-und-Taxis-Hohenlohe bila vlasnica Devinjskog zamka na obali Jadranskog mora blizu Trsta u kojem je u zimu 1911./12. pjesnik napisao Devinjske elegije (Rilke 1989, 183). Karen Grelz isti e da nije slu ajnost ato je posjet avicarskom domu kneginje atribuiran kao posjet nekoj vrsti dje jeg raja. Povezuje injenicu da je anel koji se u Devinjskim elegijama slobodno kree izmeu dva svijeta, onog ~ivih i onog umrlih, krajnje nebiblijski aneo ve prije neka vrsta idealnog metafizi kog stanja kojemu su prema Rilkeu najbli~i djeca i ljubavnici (Grelz 1994, 79). Trei, znatno zastupljeniji topos je Nervi kod Genove i vezan je uz stvaran boravak obitelji u Pension Russe. Usporedbom zapisa autori inih biografkinja Elaine Feinstein, Lily Feiler i Viktorije Schweitzer, te memoara Anastazije Cvetajeve, postaje jasno da su sve za vjerodostojan izvor informacija uzimale upravo prozu spisatelji ine sestre, no donekle i Cvetajevinu, pri emu su ovom razdoblju njezina ~ivota pridavale veu ili manju va~nost. Majci Mariji Aleksandrovnoj Mejn je u jesen 1902. otkrivena tuberkuloza, pa se po preporuci lije nika cijela obitelj osim polubrata Andreja spremala provesti zimu u Italiji. Nervi predstavlja prvi susret desetogodianje djevoj ice sa smru, s nadolazeom maj inom i onom Serjo~e i Nadje Ilovajskih. Susret sa svijetom umiruih u Cvetajevinoj poetici otvara prostor mitologiziranju, pa ne udi da se Nervi pojavljuje u krupnijim, slo~enijim i mitom ja e protkanim proznim komadima Cvetajeve. U "Odgovoru na upitnik" Borisa Pasternaka iz 1926. godine, Cvetajeva je kronoloaki slo~ena razdoblja ~ivota atribuirala na sljedei na in: "Postupnost duaevnih dogaaja: cijelo rano djetinjstvo  glazba, deseta godina  revolucija i more (Nervi blizu Genove, emigrantsko gnijezdo), jedanaesta godina  katoli anstvo, dvanaesta godina  prvi domoljubni osjeaj (...)" (Cvetajeva 2005, 158). Upravo revolucija i more predstavljaju popratne kvalitete pojave Nervija u prozi. Pansion u kojem su odsjeli bio je pun politi kih izgnanika raznih opozicijskih strujanja koji su se na Zapadu pripremali za nadolazeu revoluciju u Rusiji. Nave er bi se okupljali u maj inoj sobi gdje su raspravljali o politici i pjevali uz njezinu glazbenu pratnju, a prema Anastaziji Cvetajevoj Marina je bila toliko pod dojmom okru~enja da je ak zapo ela pisati i revolucionarne pjesme od kojih nijedna nije sa uvana (Cvetaeva 2008, 165). U tekstu "Vrag" jedno od mnogobrojnih utjelovljenja tog istog vraga iz ranog djetinjstva postaje Tigar s kojim ga zamjenjuje gledajui s prozora talijanskog hotela Beau Rivage. "Isto tako sam se uplaaila od radosti poslije nekoliko godina u enovskom Nerviju, slu ajno ugledavai s prozora hotela Beau Rivage onog ato je iaao u njegovu smjeru: skupa sa mnom i Asjom zato enog u njemu revolucionara Tigra`. (...) Ja, ne otvorivai usta: Lui`" (Cvetajeva 2005, 17). Rije  je o ruskom antimonarhisti kom revolucionaru Vladislavu Aleksandrovi u Kobiljanskom kojemu je prema dje joj navadi tih godina nadjenula ~ivotinjski nadimak "Tigar". Poslije revolucije ga susree u Moskvi i kao ve odrasla saznaje o njegovoj i maj inoj vanbra noj vezi (Schweitzer 1995, 35). `to se mora ti e, spisateljica je viaekratno isticala njegovu srodnost s vlastitim imenom. U prozi "Kirilovne", na primjer majka negoduje zbog toga ato mala Marina loae podnosi putovanja: "Bilo vagon  bilo kola  bilo amac  bilo landauer, na oprugama i bez opruga, skela ili ascenseur  uvijek joj je muka, svugdje joj je muka, a joa smo joj dali ime morska!" (Cvetajeva 2005, 93) Anastazija Cvetajeva u svojim memoarima piae kako im je Volodja, sin vlasnika pansiona u kojem su ~ivjeli, pokazivao Nervi. Pokazao im je rukom veliku i malu marinu, te kad mu je Cvetajeva rekla kako se zove: "I  od Volodjinog za uenog lica s kojeg se odjednom izgubio nestaaluk ili zbog toga ato je re eno ime na novi na in za aralo pejza~, pogledala je more druga ijim, prisvaja kim pogledom" (Cvetaeva 2008, 153). More i Nervi otvoreno povezuje u tekstu "Moj Puakin". U njemu na vijest o maj inoj bolesti reagira s neskrivenom radoau, jer je majka tjeai naglaaavajui injenicu da putuju na more, odnosno  "moru" (: <>@N) (Cvetaeva 1988, 319). Ovakva maj ina formulacija destinacije otvara asocijativni niz koji zapo inje Puakinovom pjesmom "Moru", a koju je cijelo ljeto 1902. prepisivala na listie papira da bi "more" mogla nositi svugdje sa sobom. Pojavljivanje mora u ovom tekstu sve do stvarnog susreta s njim je povezano s crnom bojom: prvo tinte kojom je prepisivala Puakinovu elegiju, zatim u obliku malog crnog mora na modroj razglednici koju je ukrala od polusestre Valerije i koju skriva u crnu unutraanjost akolske klupe. U Nervi sti~u u crnu, mrklu no, a pri kona nom susretu sa sad ve plavim i slanim morem, okree mu lea i bijelim akriljcem ispisuje Puakinovu pjesmu na stijeni. Cijela pri a u kona nici izlazi iz "crnila" i pretvara se u kontekstualizaciju poziva pjesnikinje, ato je zapravo svepro~imajua i postojana tema cijele obiteljske kronike. "I joa u ovo rei: neupuenost mog dje jeg poistovjeivanja stihije i stihova pokazala se  vidovitoau: slobodna stihija` su bili stihovi, a ne more, stihovi, to jest jedina stihija s kojom se nikad neu rastati" (Cvetaeva 1988, 327). Mediteran se, dakle, pojavljuje u vrlo zna ajnoj mjeri i na jako razli ite na ine. Kao motiv se prvenstveno provla i u vidu o eve baatine. Tekstovi koji tematiziraju o evo ~ivotno djelo  gradnju muzeja, uvode niz klasi nih motiva uglavnom na razini nomenklature. Klasi ni se motivi ne zadr~avaju samo na o evoj domeni ni nomenklaturi nego na vrlo poseban na in uklju uju i klasi nu mitologiju. U ovim zapisima se pojavljuje raznovrsno nazivlje iz gr ke mitologije, ali se pomnim itanjem u njihovoj strukturi daju prepoznati cijele mitske pri e. Od mediteranskih toposa se pojavljuju Napulj unutar domene prve o eve supruge i njihove djece i Nervi kao stvarno autori ino boraviate u odreenom razdoblju ~ivota, te se nizom asocijacija putem fonetskog podra~aja u prozi pojavljuje i dvorac Duino nadomak Trsta. Ovakva prisutnost Mediterana u usko izdvojenom segmentu Cvetajevina opusa koji smo ovdje promatrali upuuje na pretpostavku o postojanju (posve) nove dimenzije u njegovu ostatku, te da bi prije svega bilo zanimljivo istra~iti kako se ovdje pronaeni i navedeni mediteranski motivi distribuiraju u autori inoj poeziji. SUMMARY The Mediterranean in Marina Tsvetaeva's Family Chronicle A particular segment of Tsvetaeva's prose usually referred to as family chronicle is among other things an autobiographical testimony about life among Moscow's early 20th century intellectual and cultural elite but spacial and cultural identity of these texts is not exclusively Russian. This paper will try to systematise manifestations of Mediterranean motives and explain their use by comparison with different documentary materials about Tsvetaeva's life. Bibliografija: Cvetaeva, Anastasija, Vospominanija. V 2 t. T. 1. 1898-1911 gody, Moskva: Boslen, 2008. Cvetaeva, Marina, So inenija v dvuh tomah: tom vtoroj  proza, Minsk: Narodnaja asveta, 1988. Cvetaeva, Marina, Neizdannye pis'ma, Paris: YMCA Press, 1972. Cvetajeva, Marina, Ono ato je bilo, Prevela Adrijana Vidi, Zagreb: Naklada Breza, 2005. Dajs, Ekaterina, "Marina i Orfej", Neva 8 (2006). N. pag. Web. 6. 5. 2009. <http://magazines.russ.ru/neva/2006/8/da11.html>. Feiler, Lily, Marina Tsvetaeva: The Double Beat of Heaven and Hell, Durham & London: Duke UP, 1994. Feinstein, Elaine, Marina Tsvetayeva, London: Penguin Books, 1989. Grelz, Karin, Beyond the Noise of Time. Stockholm: Acta Universitatis Stockholmiensis, 2004. Jakovenko, Igor', "Bol'aaja i malaja tradicii evropejskoj kul'tury. K postanovke problem. Stat'ja 1." Lebed' 475 (2006). N. pag. Web. 6. 5. 2009. <http://www.lebed.com/2006/art4592.htm>. Rilke, Rainer Maria, The Best of Rilke: 72 Form-True Verse Translations With Facing Originals, Commentary, and Compact Biography, Prev. Walter Arndt. Lebanon: UP of New England, 1989. Schweitzer, Viktoria, Tsvetaeva, New York: The Noonday Press, 1995. 2 Postoji i sasvim druga ija verzija teksta originalno napisana na ruskom. Verzija koja se ovdje koristi je prvobitno napisana na francuskom i na ruskom je tiskana tek 1970. u asopisu Zvezda u prijevodu Ariadne Efron.     X}Z}}}}}}}\~~~~,0:<RVނ:چNZ^~̈0FXzŠĊȊ8BFP̌ĽȶȽĽȶȽhf,7hh W96 h W96]hUh W9B*phh] hpX$hpX$ hpX$h#!h#! hpX$h W9 hpX$h! hpX$hUhUhehPYhhn>hhkh W9 hpX$hn>:$xƁpěި$F*,8:<>@gd#F%$a$gd#F%$dh`a$gd#F%$dh`a$gdkdhgd $dh`a$gd'rmdhgdkގ:J6>DPfXВ4Ldlnppؕ̕PjB,2ěvܜ`ĞТҢ▎h!B*ph hpX$h!hZhpX$hh/Ih2hgShQyhlHh h'rmh W9h' hBOh hpX$hpX$ hpX$h hpX$h W9 h W96]hahf<h' h W96Ңޢ:N:P:\`jl&jܧf|ƨҨfҩX«ʫ֫B 6~İܰx± JRTfžh h=> h:5h 4h. hpX$h W9 hpX$hSY hpX$hhSYh| h W96]htphh+Sh+lhpX$h7?#htph W9]h/Ih W9hk=f,4flڸ4:BDZpȹڹ.&V:<\B`rtֽؽľֿd¾h{]hG(h[hvB*ph h^'h W9h^hhO6hzh=-h*h$ hpX$h$ hpX$h  hpX$h| hpX$hv hpX$hxto hpX$h W9h|h Mh=> h W95d,6L^p,0D8:<>@^68:ŚœŚŚŚŚœh=> h W96]h0 h W95\hMhG( hr(yh#F% h#F%5hvXh#F%5h#F%h W9 h Nh 9 h Nhhh 9hohc:hK h NhK h Nh h Nh^'8@^`VXhj( z^`zgdxto$z^`za$gdxto$dh`a$gdk $dha$gdc: "RTVXp|~ 02TVX`bhprtv ,.0RT(,XdfhjhA hT hT hT hQ%h% h W96]h7hkh0h=>6h=>h0h W9N$&(*JNR"2TVXTV "$LNPbd$0l hY6]hY hY0Jh-#t h0]hh h06] h-#t6] hXB,hXB,hXB,hO~h%hZ-h0hA h W96]h W9@(*VV"$hjlnrtxz~$a$ z^`zgdxtolnptvz|h W9jh NUh N ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH@@@  Heading 1$$@&a$5\DA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List 4B@4 Body Text$a$>@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*JC@"J Body Text Indent$`a$B^@2B Normal (Web)dd[$\$2>@B2 Title$a$5\dR@Rd Body Text Indent 2, uvlaka 2$`a$6U@a6 Hyperlink >*B*phB'qB Comment ReferenceCJaJ<@<  Comment TextCJaJ*W@* Strong5\+YY#Ei :67IJ:##L%M%&''**-1F58;>uBoEHM R RRRORPRTTTT T/T0TTTTTTT+U,UUUUUV VWVoVpVVVVWWhWWWW+XyXXXXXXYYYYYYYYYYYYY0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@000@0h00@0h00@0h00@0h00h00H D%06AVHXR\X}Ңfdl146789:;iklmnpqs#$x@(25jor38@0(  B S  ?qt25 !`.m. 11669999OOlTpTzTTTTTTTTTTTTTU UUUUU"UUU VVVVV(V*V-V=VCVDVGVHVLVNVTVpVyV{VVVVVVVVVVVVVVV WWW)W1W4W:WWWWW+X4X6X@XBXEXFXMXNXWXYX]XmXtXXXXXXXXXXXXDYEYYYYYYYYYYYYYYYYYY"#DEhi 9:57HJ9:##K%N%&&''**--11E5F57;8;>>tBuBnEoEHHMM R RRRNRPRT T.T0TTTTTTTTT*U,UUUUUUUV VVVWVnVpVVVVVWWgWhWWWWW*X+XxXzXXXXXXXYYYYYYYYYYYYYYY6%N%.5E5P6y6Q@h@DEDdIzIXXYYYYYYYYYYYYYXYYYYYYYYYYYYYR =SYY! E@%Feb uvAP Wz*P@%Qt' ' 0 bL ? T G W4i/]z?7GL I/'5%B%Lvzz!" => @ ^|!!B"2s"7?#pX$DD%#F%H%Q%(S(`)%+XB, -=-m 0212 4QD4:515Z25E5O6f,7 W9}q9::4:b:c:;U;)<L<[<f<j==G==>n>|M?@mA}~CEREL)F*GSGlH/IgIKM MHNO1OevOgPvJSgSKV'XSY[Y[,[Y[\Y)\o\Z]-cId5 eje hPYhth2ui+l'rmnUnxtozo?~op-p"Kptp-#t-vxQy {|N}ksB ;Z\[9O=FF_a~w_miT]aSg{] eQ;"ryAt%-;^ 5U#pRuwC-e 2O~e#0$VsG(%P+S NoV(PH&4]eZ-* BOKd*ne#!0v4$)W NY8@ENsPGL k 9@^'kFe6!lk ?.g. g T  58ai%E  0LYN*(aAS,f1Fr3 ^ k@ !#%*+,-Y````````,`4`6`:`<`D`J`N`R`\`^```xUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1"F"FB K-c SL-!4dXY2QHP ? W920Mediteran u obiteljskoj kronici Marine CvetajeveAdrijana VidicAdrijana VidicOh+'0  8D d p |4Mediteran u obiteljskoj kronici Marine CvetajeveAdrijana VidicNormalAdrijana Vidic2Microsoft Office Word@@m@mB K՜.+,0 hp|  -X 1Mediteran u obiteljskoj kronici Marine Cvetajeve Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstvwxyz{|}~Root Entry FK m1Tableu'WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q