Naslov
Sintaktička nesročnost u hrvatskomu jeziku
(Syntactic Disagreement in Croatian Language)

Autori
Fulgosi, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.11

Godina
2007

Stranica
246

Mentor
Silić, Josip

Ključne riječi
sročnost; nesročnost; sintkatis; hijerarhija sročnosti; morfološke ovisnosti; sintagmatski ovisnosni odnosi
(agreement; disagreement; syntactics; agreement hierarchy; morphological dependency; dependency grammar; syntagmatic dependency relations.)

Sažetak
Doktorski rad Sintaktička nesročnost u hrvatskome jeziku ima za cilj definirati i opisati gramatički proces nesročnosti. u hrvatskome jeziku. Temeljna je metodološka pretpostavka da se kroz iznimke i kršenje općeg pravila slaganja otkrivaju općenite značajke procesa sročnosti. Teorijski dio rada nakon uvoda (2. poglavlje) razmatra postojeće definicije sročnosti, problem paradigmatske i sintagmatske naravi gramatičkih kategorija i pojam sintaktisa. Hijerarhijski odnosi među jezičnim elementima u sintaktičkim domenama sročnosti utvrđeni su na temelju modela hijerarhije sročnosti. Prožimanjem ovih teorijskih modela i postavki predložena je shema X – Z1– Z2 –Y u kojoj se oznaka X odnosi na paradigmatski određenu gramatičku kategoriju, Y na sintagmatske gramatičke susljednih flektivnih kategorija, a oznaka Z na gramatičke elementa unutarnje (Z1) i elementa vanjske sročnosti (Z2). U drugom dijelu teorijskog dijela rada (3. poglavlje) proces nesročnosti sagledava se kroz pojam morfoloških ovisnosti koje problem nesročnosti svrstavaju u teorijski kontekst ovisnosne gramatike. Sukladno teorijskom dijelu rada jezična je razrada problema podijeljena u dva dijela. U prvome su dijelu analize (poglavlje 4) izdvojene su najčešće nesročne imenice muškoga ženskoga i srednjega roda i imenice s oznakom zbrojine. Analizom na računalnom korpusu suvremenih hrvatskih tekstova (HNK) utvrđeno je da se na temelju prethodno postavljene sheme nesročnost u hrvatskome jeziku može opisati sa šest uzoraka. Sustav uzoraka polazište je za analizu nestočnosti u kontekstu ovisnosne gramatike (poglavlje 5). Ovisnosni su odnosi u domenama sročnosti opisane sintaktičkim i morfološkim ovisnosnim pravilima. Na domene sročnosti odnose tri osnovna sintaktička ovisnosna pravila. Površinski se sintagmatski odnosi upotpunjuju morfološkim ovisnosnim pravilima. Morfološkim ograničenjima pripadaju i pravila koja opisuju podudaranje gramatičkih kategorija morfološke podređenice i podredbenice te ona ograničenja koja odnose na nesročnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA