Naslov
Prediktori razvoja poslijeporođajne depresije
(Predictors of Postpartum Depression)

Autori
Nakić, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.05

Godina
2011

Stranica
149+37

Mentor
Tadinac, Meri

Ključne riječi
poslijeporođajna depresija; rizični čimbenici; anksioznost; trudnoća
(postpartum depression; postnatal depression; risk factors; anxiety; pregnancy)

Sažetak
Poslijeporođajna depresija (PD) se javlja kod oko 10-15% žena te može imati dalekosežne posljedice za cijelu obitelj. Stoga je važna mogućnost identificiranja rizične skupine za razvoj PD-a radi preventivnog djelovanja. Velik je broj bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika koji povećavaju rizik za razvoj PD-a, međutim, konačnu listu rizičnih čimbenika teško je sastaviti na temelju dosadašnjih istraživanja zbog metodoloških razlika. Također je problem što istraživanja uglavnom mjere prediktore PD-a ili u trudnoći ili nakon poroda, a istraživanja koja uključuju oba mjerenja su iznimka. Takva mjerenja su nužna jer mogu bolje zahvatiti razvoj poremećaja te utvrditi kad je bolje mjeriti rizične čimbenike. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati koje su varijable i u kojem trenutku (prije poroda ili neposredno nakon poroda) prediktivnije za razvoj PD-a. U istraživanju su sudjelovale 272 žene bez psihijatrijskih poremećaja u anamnezi, prosječne dobi 30 godina, koje su većinom udane te prvorotkinje. Ispunjavale su upitnike u 3. tromjesečju trudnoće u trudničkoj ambulanti, u ranom puerperiju (2 dana nakon poroda) u rodilištu, te u kasnom puerperiju (6 tj. nakon poroda) kod kuće. Sudionice su ispunjavale upitnike depresivnosti i anksioznosti, upitnike specifičnog i općeg stresa, percipirane socijalne podrške, samopoštovanja te kompetencije u majčinskoj ulozi. Također su ispunile i upitnik općih podataka gdje su obuhvaćeni neki rizični čimbenici, a potrebni podaci nadopunjeni su iz medicinske dokumentacije. U kasnom puerperiju je proveden strukturirani klinički intervju putem telefona. Utvrđeno je da 8.1% sudionica ima PD. Kod žena koje ne razviju PD, depresivni simptomi su na stabilnoj razini od trudnoće do kasnog puerperija, dok se anksioznost značajno smanjuje nakon poroda. Kod žena koje razviju PD dolazi do porasta psihopatoloških simptoma u kasnom puerperiju. Dok se PD kao dijagnoza može relativno slabo prognozirati na temelju mjerenih varijabli, depresivnost se može puno bolje predviđati. Regresijske analize su pokazale da varijable iz trudnoće i ranog puerperija podjednako predviđaju depresivnost, a najbolji prediktori su viša anksioznost kao osobina, viša anksioznost kao stanje u trudnoći i ranom puerperiju, depresivnost u anamnezi, izbjegavanje kao strategija suočavanja sa stresom, manji broj djece te manji osjećaj kompetencije u roditeljskoj ulozi. Konačni ishodi analiza interpretirani su u smislu implikacija za intervencijske programe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA