Naslov
Die Imitativsolidi des Heraclius (616-629) von Zrmanja – eine Neubewertung. Sažetak: Oponašanja Heraklijevih (616.-629.) solida iz Zrmanje (Hrvatska) – novo vrednovanje.
(The imitative solidi of Heraclius(616-629) from Zrmanja (Croatia) – new approach.)

Autori
SOMOGYI, Péter

Izvornik
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu (0350-7165) 43 (2010); 433-448

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Numismatik; Münzen; Hortfund; Imitativprägungen; Byzanz; Zrmanja; Kroatien; Awaren
(Numismatic; coins; coin hoard; imitative coinage; Byzantine Empire; Zrmanja; Croatia; the Avars)

Sažetak
Godine 1938. nabavljeno je za Numizmatički kabinet Arheološkog muzeja u Zagrebu pet zlatnika, otkrivenih 1931. god. u Potkomu nedaleko Zrmanje (Zadarska županija, općina Gračac, 12 km udaljen od Knina u sjeverozapadnomu smjeru). Dugo vremena taj je novac ostao nepoznat, objelodanjen je tek 1990. god. Usprkos činjenici da ne raspolažemo nikakvim podacima o uvjetima nalaza, Ivan Mirnik, koji ih je prvi put objavio, smatra da je riječ o maloj ostavi ili o dijelu nekog većeg zakopanog blaga. Nakon rasprave i opisu zlatnika on dolazi do zaključka da bi posrijedi mogli biti „barbarski“ kovovi, a ne redovni. Bili bi to kovovi najvjerojatnije avarskoga podrijetla, proizvod nepismenih rezbara kalupa, koji su kao predloške oponašali solide cara Heraklija (610.- 641.), nastale između 613. i 629. god. u konstantinopolskoj kovnici. Nadalje, on ukazuje da su iz bliže okolice nalazišta poznati neki nalazi bizantskog podrijetla iz istog razdoblja: matrice za tiještenje nekog zlatara iz Biskupije – Pliskova, filigranom ukrašeni ženski nakit iz nekog ženskoga groba u Golubiću, naušnica s piramidastim privjeskom iz Velike Kladuše, kao sastavni dio nekog uništenog inventara ženskoga groba. Najbolje paralele k tim nalazima pogovoto su poznate iz avarskog prostora, do kojega je redovni doliv bizantskoga zlatnog novca i nakita presahnuo tek 670-ih godina. Stoga objašnjava I. Mirnik njihovu rasprostranjenost u dalmatinskom zaleđu, u okolici Knina, izravnim doticajima između avarskog područja i Jadranske obale. Upućujući na prvu objavu Florin Curta je uključio i nalaz iz Zrmanje u svoj katalog bizantskih novčanih ostava 6. i 7. st. u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Bože Mimica, na temelju prve objave, u svome prilogu ponovno raspravlja o tom novcu, ne slažući se s avarskim podrijetlom imitacijskih kovova, kako je predložio I. Mirnik. Ne uzimajući u obzir fakturu i točno vrijeme kovanja tih zlatnika, B. Mimica rezimira, tek nakon jednog vrlo neobičnog i upitnog prikaza avarske povijesti, pri čemu mu je pažnja usmjerena na avarsko – slavenske doticaje, da bi imitativne kovove iz Zrmanje samo u to vrijeme, tj. tijekom vladanja Heraklija, mogli proizvesti Hrvati, naseljeni u Dalmaciji. God. 1998. objelodanjen je novac od Anastazija I (497.- 518.) do Anastasius II (713.-715.), koji se čuva u Numizmatičkom kabinetu Arheološkoga muzeja u Zagrebu. U tom su katalogu još jednom predočene imitacije iz Zrmanje. Budući da su prethodno spomenute rasprave o nalazu ostale dužne točnije analize imitativnih kovova i točnog određivanja njihovih uzora, cilj ovoga rada je najprije zaokružiti ovu lakunu u istraživanju te tako, nakon tako stečenih saznanja oponašanja iz Zrmanje usporediti s imitativnim kovovima s područja naseljavanja Avara. Time bi se, barem se nadam, stekla osnova za nepobitne odgovore glede nalaženja odgovora na pitanje njihova podrijetla.

Izvorni jezik
Ger

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA