Naslov
Mogući doprinosi meteorološko-klimatološke grupe Geofizičkog odsjeka (PMF-a) HyMeX-u
(Possible contribution of the meteorological-climatological group of the Department of Geophysics (Faculty of Science) toward HyMeX)

Autori
Telišman Prtenjak, Maja ; Grisogono, Branko ; Herceg Bulić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
HyMeX CRO radionica, Split, Hrvatska, 1.10.2010 / - , 2010

Skup
HyMeX CRO radionica

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 01.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
konvekcija; kumulonimbus; parametrizacija duljine miješanja; ENSO
(convection; cumulonimbus; mixing length parametrization; ENSO)

Sažetak
Nedavna istraživanja meteorološko-klimatološke grupe Geofizičkog odsjeka PMF-a, fokusirana su na: (i) konvektivnu aktivnost nad Hrvatskom u toplom dijelu godine (1997-2009.), (ii) poboljšanja u parametrizaciji turbulentne sheme u numeričkim modelima te (iii) klimatsko modeliranje prinudnog djelovanja tropskog Pacifika (ENSO) na područje sjeverne hemisfere s osvrtom na Sredozemlje. Istraživanja konvekcije rađena su pomoću motrenja u standardnoj mreži postaja (1997-2006) i podataka o sijevanju (LINET mreže) u četverogodišnjem razdoblju 2006-2009. u toplom dijelu godine. Prostorna i vremenska analiza ukupnog pražnjenja (oblak-oblak i oblak-zemlja) ukazali su da je područje Istre i Kvarnera područje s najviše dana ukupnog pražnjenja, a Lika i Gorski kotar s najmanje. Unutrašnjost Hrvatske se razlikuje od obale (posebice srednjeg i južnog Jadrana) po vremenima nastupa i zamiranja električnog pražnjenja. Najčešće započinje oko podneva i u ranim poslijepodnevnim, a zamire u večernjim satima. Za jadransko područje tipična je pojava noćnih konvekcija koje su vrlo rijetke u unutrašnjosti. Konvektivna aktivnost javlja se učestalije kod određenih tipova vremena (određenih prema polju prizemnog tlaka): oko 23% u slučaju bezgradijentnog polja, oko 18% za središte lokalne ciklone, oko 15% kada je iznad Hrvatske prednja strana i oko 12 % kada je iznad Hrvatske stražnja strana ciklone i u prednjoj strana doline, oko 11%. Takvi barički sustavi obično su povezani s SW režimom strujanja (38%), NW (18%) i NE (23%). Nad Istrom kao najaktivnijom konvektivnom regijom, navedeni dominantni tipovi vremena i režimi strujanja zabilježeni su u više od 80% dana. U velikoj relativnoj učestalosti SW i NE režimi strujanja (u preko 63% dana s konvekcijom), moguć je vrlo veliki utjecaj lokalnog vjetra, smorca. Tada se SW sinoptičko strujanje podudara u smjeru s jugozapadni smorcem na blago položenim zapadnim obalama Istre povećavajući advekciju vlažnosti u podnožje Ćićarije i Učke. U drugom slučaju, zapadni smorac i nasuprotni NE sinoptički vjetar nad Istrom pojačavaju konvergenciju u polju strujanja, posljedično i intenzitet fronte smorca, a time i vertikalna gibanja. U oba slučaja rezultat su povoljni uvjeti za razvoj kumulonimbusa, često kao višestaničnih oblaka, nad Istrom. Poboljšanja u parametrizaciji turbulentne sheme u numeričkim modelima podrazumijeva generaliziranu lokalna duljina miješanja za stabilne atmosferske granične slojeve te modificiranu Monin-Obukhov duljinu za blago nagnute stabilne prizemne slojeve. Razlog je taj što klasična MO teorija ne vrijedi za blago nagnute terene jer pretpostavlja srednje gibanje samo u horizontalnoj ravnini. Klimatsko modeliranje prinudnog djelovanja tropskog Pacifika (ENSO) na područje sjeverne hemisfere u uvjetima sadašnje i toplije klime ukazalo je da je pozitivna anomalija nad Hrvatskom u polju geopotencijala 200-hPa plohe (Z200) iako slaba, jača za topli skup događaja. Pozitivne anomalije Z200 podudaraju se s negativnim anomalijama oborine i obratno. Klimatske projekcije u uvjetima toplije klime (duple CO2 koncentracije) združenim atmosfersko-oceanografskim modelom daju jači utjecaj ENSO-a nad Sredozemljem. Istovremeno, modifikacija oborine je značajna za tople događaje, smanjenog je intenziteta nad Hrvatskom i povećanog inteziteta nad istočnim Sredozemljem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA