Naslov
Kako u hrvatskome brojimo brojevima
(How Do We Count with Numerals in Croatian)

Autori
Marković, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova s 25. međunarodnog skupa HDPL-a "Aktualna istraživanja u primijenjenoj lingvistici" = Applied Linguistics Today : Research and Perspectives : Book of Abstracts = Angewandte Linguistik heute : Forschungsstand und Perspektiven : Zusammenfassungen / Pon, Leonard ; Karabalić, Vladimir ; Cimer, Sanja - Osijek : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2012, 99-114

ISBN
978-953-314-049-0

Skup
Međunarodni znanstveni skup HDPL-a (25 ; 2011)

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.05.2011. - 14.05.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
broj (vrsta riječi) ; brojevni sustavi (jezik) ; jezične univerzalije ; zbrajanje ; množenje ; oduzimanje ; dijeljenje ; naravna morfologija
(numeral ; numeral systems (language) ; language universals ; addition ; multiplication ; suptraction ; division ; natural morphology)

Sažetak
Brojevi arapskim brojkama zapisani kao 1 984 i 2 011 u hrvatskome glase tisuću devetsto osamdeset (i) četiri i dvije tisuće (i) jedanaest. Ako bismo ih raščlanili i zapisali matematički, formulirali bismo ih kao 1 000 + [9 × 100 + (8 × 10 + 4)] te 2 × 2 000 + 11. Pojedini se hrvatski brojevi iskazuju posebnim leksemima (npr. 1, 2, 3, 10, 100, 1 000), drugi se iskazuju pomoću operacija zbrajanja i množenja ; oduzimanja i dijeljenja u iskazivanju brojeva u hrvatskome nema. Zbrajanje je iskazano ili veznikom i (osamdeset i četiri), ili je bezveznično (osamdeset četiri), a stari oblici superesivnoga prijedložnog zbrajanja danas su srašteni (jedan na deset → jedanaest) ; veza za zbrajanje dolazi između zadnjih dviju sastavnica. Za množenje u hrvatskome nema posebnog izraza (dvije tisuće, ili srašteno devetsto, osamdeset). Hrvatski je brojevni sustav desetični, ne dvadesetični ni dvanaestični. Riječi za 0 te za brojeve veće od 1 000 000 pozajmljene su. Možemo kazati jedan milijun (množimo s 1), ali nikad ne pribrajamo ništicu (što je matematički isto). – Na temelju takvih jednostavnih zapažanja prije više od 30 godina J. H. Greenberg ustanovio je 55 univerzalija u brojevnim sustavima u jezicima svijeta. U hrvatskoj su filologiji one uglavnom nepoznate. Izlaganje želi pokazati kako se hrvatski brojevni sustav uklapa u univerzalnu sliku sustavâ kardinalnih brojeva i na koji se način hrvatski brojevni sustav može promatrati unutar naravne morfologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA