ࡱ> "$ !5@dbjbj22 .XX3ZZZZZZZn6/6/6/8n//ne0:0"111333ccccccc$gRifcZ53@355cZZ11e%L%L%L5Z1Z1c%L5c%LP%LuLXhZZY1|0 ҏ6/E,-Yae0e=Y\jJN\j YnnZZZZYt\jZQ^T3Z4@%L[444333ccnnrK(nnrDijete i sport Vjekoslav Kr~elj Klinika za dje je bolesti Klini kog bolni kog centra Split, Medicinski fakultet Sveu iliata u Splitu Spin ieva 1., 21 000 Split, krzelj@kbsplit.hr Bavljenje sportom je jedan od va~nih imbenika zdravlja djece i odraslih, ali mo~e postati i uzrokom ozljeda, oboljenja i nezadovoljstva. Igra i sport su sastavni dio ~ivota ljudi razli ite dobi i druatvenog polo~aja. Sport predstavlja ope ljudsko dobro i jedan je od najizrazitijih oblika ovjekove kreativnosti. Sklonost sportskom izrazu ljudskih sposobnosti, ~elja i zadovoljstvo u airenju granica ljudskih mogunosti, spontanost i interes za ljudsku dramu ato se odvija u sportskom natjecanju, daju sportu poseban potencijal, ato je posebno va~no za djecu i mlade. U proalosti je razdoblje djetinjstva predstavljalo najaktivniji dio ljudskog ~ivota . Danaanja djeca su zaokupljena ra unalima, televizijom, stvarima koje ne izazivaju dovoljne podra~aje za kvalitetan razvoj miaino-skeletnog aparata. Prema nekim istra~ivanjima veina djece nije uope u stanju podnijeti zahtjeve sportskih igara u kojima participiraju. Veliki je utjecaj tjelesnog vje~banja na o uvanje i unaprijeivanje zdravlja djeteta te na skladan razvoj svih njegovih antropoloakih zna ajki. Umjerena tjelovje~ba u mladih poveava energetsku potroanju, poveava koli inu HDL, smanjuje vrijednost LDL, snizuje krvni tlak, poveava osjetljivost na inzulin s manjim stupnjem kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa tip 2, osteoporoze, tumora debelog crijeva i dojke u odrasloj dobi te povoljno djeluje na sustav zgruaavanja (1,2). Osobito je va~no da se u djece razvije navika tjelesne aktivnosti. Pretilost je u djece povezana s vremenom provedenim ispred televizora (3). Neaktivnost se kao zaseban imbenik rizika po komplikacijama na kardiovaskularni sustav pribli~ava hipertenziji, puaenju i hiperkolesterolemiji (4). Sport osim o uvanja zdravlja, te stvaranja radnih i obrambenih sposobnosti ima i zna ajnu druatvenu ulogu. Ta uloga je prvenstveno usmjerena na odgojno obrazovne vrijednosti. Zna ajan je utjecaj sporta na formiranje osobnosti. On omoguava djeci da razviju svoje humane kvalitete i promi e autenti ne ljudske vrijednosti. Odgoj za ljubav, ~ivot i zajedniatvo prevenira egoisti no zatvaranje u sama sebe i predstavlja sna~nu prepreku airenja droge, alkohola i kriminala koji su u danaanje vrijeme vrlo raaireni. Pod utjecajem opih druatvenih vrijednosti i u sportu uspjeh i kompetitivnost postaju va~niji od samog odgoja. Umjesto stjecanja znanja, vjeatina, podizanja sposobnosti i usvajanja moralnih vrijednosti, na prvom mjestu meu ciljevima sportskih aktivnosti sve se eae isti e samo postizanje visokih rezultata i uspjeha. Iz tog razloga potrebno je veu pozornost dati upravo odgojnim aspektima rada s djecom u sportu (5). Odgojni utjecaj na mlade sportae imaju treneri i nastavnici koji s njima neposredno rade, roditelji, kola, grupa vrnjaka i okolina. Redovna nastava tjelesne i zdravstvene kulture, koja je dostupna svoj djeci, manje je pod pritiscima ostvarivanja rezultata za razliku od sportskih klubova u kojima je na prvom mjestu postizanje uspjeha. Opstanak klubova nerijetko je u neposrednoj vezi s postignuima. Stoga treneri i pored svojih znanja i dobrih namjera, pod pritiscima uprava klubova, roditelja i drugih, esto u drugi plan stavljaju odgojni rad s djecom. Meutim, upravo bi treneri i sportski psiholozi trebali neprestano isticati kako je osnovni cilj sportskih aktivnosti djece i mladih uravnote~en psihofizi ki razvoj (5). Dijete privla i sport zbog zabave, igre i dobrog trenera, a odbija ga od sporta pobjeda kao imperativ, pritisak ambicioznih roditelja, este ozljede, nedostatan napredak, dosada i ismijavanje. Dijete koje je nezadovoljno sportskim treningom, pati od poremeaja raspolo~enja, strahova, nesanice, umorno je i popuata u akoli. Dijete nije umanjen odrasli ovjek pa treba poativati njegove faze sazrijevanja, koje su za svaku osobu razli ite. Pravilo je da djeca im kasnije po inju vrhunski natjecateljski trening. Meutim, po etak specijalizacije i bavljenja pojedinim sportovima sve je raniji (6). Potrebno je razlu iti sport od rekreacije iako imaju dosta dodirnih to aka. Osnovno obilje~je sporta je takmi enje i nema sporta bez takmi enja. Sportaa se mo~e takmi iti s vremenom, metri kim jedinicama, savladavanjem te~ine, prirodnim i atmosferskim zaprekama i u pravilu s protivnicima. Osnovna osobina rekreacije je razonoda i zabava, a osnovni cilj nije pobjeda nego podizanje i odr~avanje sposobnosti organizma, tjelesne i duaevne kondicije (7). U djece treba razllikovati igru, tjelesni odgoj u akoli i bavljenje akolskim sportom te uklju enje u trening vrhunskog sporta. im dijete prohoda i polako uspjeva tr karati, kod nekih se roditelja ve javlja ideja o zajedni kom igranju nogometa, klizanju u paru i sli no. No, uvod u neku konkretnu sportsku aktivnost za ovako malu djecu ipak treba biti prilagoen njihovoj zrelosti, tjelesnim mogunostima i ~elji za igrom kroz koju oni najviae u e i treniraju svoje vjeatine. U vidu treba imati i djetetovo psihofizi ko zdravlje jer u ovoj osjetljivoj dobi, unato  svim prednostima koje fizi ko kretanje i bavljenje sportom ima, postoji i druga strana medalje. Ako dijete na primjer osjeti da ima slabije rezultate od ostalih vranjaka, mo~e se osjetiti manje vrijednim i nemotiviranim, ato nikako ne koristi izgradnji njegova karaktera. Osim nezrelosti u emocionalnom smislu, bavljenje sportom mo~e dovesti i do tjelesnih ozljeda ako je dijete premoreno ili slu ajno nezgodno padne. Istina, takvo ato mo~e se dogoditi pri bilo kakvoj bezazlenoj aktivnoj igri. Uz silne obaveze koje imaju u akoli, te aj stranog jezika ili klavira i likovne radionice, sportska aktivnost koju se odabere mora biti neoptereujua, ona na koju e djeca odlaziti s veseljem, a koja e ih istodobno osloboditi stresa, pozitivno djelovati na optereene kralje~nice teakim akolskim torbama te ih u iti natjecateljskom duhu, timskom radu i prije svega stvoriti od malena naviku bavljenja sportom koja e se nastaviti tijekom odrastanja i prerasti u dio svakodnevnog ~ivota. Zbog nedvojbene vrijednosti sporta, on bi trebao bi biti dostupan svima koji se za sport odlu e. Osim ato je jedan od primarnih ciljeva bavljenja sportom postii ato bolje, najbolje i vrhunske rezultate u izabranoj grani sporta, smatra se da sport i bavljenje sportom mora imati za djecu i druge poruke, a osobito one koje imaju trajniju vrijednost. To su razvijanje pravilnog odnosa prema zdravlju, stvaranje navika i vrijednosti orijentacije o tome ato, kako, koliko i zaato treba vje~bati. Zdrava, okretna, spretna i vjeata djeca mogu lakae podnositi sve nedae i teakoe ~ivota te mogu lakae obavljati svoje radne i druatvene zadae. Zadaci tjelesnog odgoja temelje se na mogunosti poticanja fizi kog rasta i razvoja djece, razvoju psihomotori kog sistema i ope funkcionalne sposobnosti organizma. Ovaj zadatak se ostvaruje osmialjenim sistemom vje~bi, igara, stvaranju navika na zdrav i higijenski ~ivot, ispravnim dr~anjem tijela. Bilo koji sport, bilo koja tjelesna aktivnost aktivira kompletni lokomotorni sustav presudan za transformaciju energije koja je prijeko potrebna za aktivnost svih stanica u organizmu, te se sport i tjelesna aktivnost mogu tretirati kao odrednica za skladan razvoj svih djetetovih osobina i antropoloakih zna ajki. Zbog spoznaja da razli iti programi tjelesne aktivnosti pridonose tjelesnom, emocionalnom i socijalnom razvoju djece, organizirani oblici bavljenja sportom ne smiju se ograni iti na rad samo s izuzetnim sportaaima. Neobi no je da se na akademskom planu djeci omoguuje akolovanje na razli itim razinama s obzirom na njihove sposobnosti ili teakoe, dok na planu sporta naj eae nije tako. Stoga nije udno ato se sve viae djece ne uklju uje u sport i ato sve viae djece nakon nekog vremena odustaje od sporta (5). Mnoge institucije u zemlji i inozemstvu, svjesne va~nosti bavljenja sportom i primjerenom tjelovje~bom u djece za zdravlje populacije, imaju programe kojima nastoje na optimalni na in sustavno regulirati ovu za druatvo va~nu djelatnost. U Berlinu se 1999. godine odr~ao povijesni svjetski summit o nastavi tjelesnog odgoja, na kojemu je pozornost usmjerena na vrlo proairene zabrinjavajue fenomene koji se odnose na zamijeeno smanjenje nastave tjelovje~be u akolama. Tada su planirane brojne akcija na meunarodnom planu, kontinentalnim, regionalnim i nacionalnim razinama s proglasima, preporukama meuvladinim i nevladinim agencijama o tjelovje~bi, broju sati nastave u nastavnim progamima, statusu predmeta meu drugim predmetima, te odluke, izjave i obvezujue izjave koje su se na razne na ine doticale pitanja stvaranja uvjeta za izvoenje nastave, financijskih investicija, ljudskih i materijalnih kapaciteta (8). Zaklju ci summita odr~anog u Berlinu podr~ani su od International Council of Sport Science and Physical Education (ICSSPE), The Council of Europe, United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) i od World Health Organization (WHO). Ujedinjene nacije su 2005. godinu proglasile godinom sporta i tjelesnog odgoja (8). Vijee ministara Europskog parlamenta je u nekoliko navrata donosilo odluke o sportu i tjelesnom odgoju u akolama da bi Europski parlament 2007. godine izglasao Rezoluciju o sportu i edukaciji kao dio politi kih odluka u regiji (9,10) Provedena su opse~na istra~ivanja o globalnom pregledu stanja tjelesnog odgoja u akolama u cijelom svijetu. U istra~ivanje su u razdoblju od 2000. do 2007. godine bilo uklju eno i 27 dr~ava u Europi. Hrvatska nije bila obuhvaena navedenim istra~ivanjem. Rezultati anketa pokazuju da su se nacionalne i regionalne vlade i slu~bene institucije obvezale zakonima osigurati sve potrebne uvjete za nastavu tjelovje~be u akolama, ali su bile prespore i suzdr~ane kada je te zakone trebalo uistinu prevesti u ~ivot i osigurati kvalitetu izvoenja nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Situacija se, osobito u nerazvijenim podru jima i zemljama u razvoju vrlo malo promijenila od sastanka na vrhu o tjelesnom odgoju koji je 1999. godine odr~an u Berlinu. Zabrinjavaju problemi koji se tijekom desetljea ne mijenjaju, a uklju uju: nedovoljno sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture u nastavnom planu i programu, uo en inferioran status predmeta, nedovoljno kompetentni nastavnici (osobito u ni~im razredima osnovne akole), nepostojanje ili nepristupa nost objekata, nedostatnost ili slaba kvaliteta sprava i ostalog nastavnog materijala vrlo esto povezana s nedostatnim financiranjem potreba nastave tjelovje~be, preveliki razredi ili grupe s kojima se radi. Na~alost uo ljivio je opadanje tjelesnih sposobnosti mladih ljudi uz porast broja pretile akolske djece te vrlo velikog broja mladih ljudi koji prekidaju svoje bavljenje sportskim i tjelesnim aktivnostima joa u tinejd~erskoj dobi. Rezolucija o ulozi sporta i tjelesnog odgoja Europskoga parlamenta iz 2007. godine i UNESCO-va podupira ka akcija postavila je pitanja tjelesnog odgoja prvi put na raspored politi kih pitanja i programa, pa se ini kako je kvalitetan budui razvoj nastave tjelesnog odgoja ipak mogu zahvaljujui takvoj meuvladinoj odlu nosti da se dr~i dogovorenih politi kih na ela i akcija ( 8,11). Ustav Republike Hrvatske, slijedei moto najboljeg interesa djeteta i njegovog prava na ~ivot i razvoj uz jednake mogunosti i nediskriminaciju kao temeljne postulate Konvencije o pravima djeteta UN-a, jasno govori da je dr~ava du~na pru~ati jednake mogunosti svoj djeci, ato se odnosi i na podru je bavljenja sportom. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti donjelo je Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine, u kojem je razraen program promicanja tjelesnog, mentalnog, emocionalnog i duhovnog zdravlja djece i mlade~i kroz umjetni ko i kulturno izra~avanje, sport, rekreaciju i igru (12). Tako je ustrojeno i Dr~avno prvenstvo akolskih sportskih klubova osnovnih i srednjih akola koje se po elo odr~avati po etkom akolske godine 2005/06. Procjenjuje se da je u ovom natjecanju sudjelovalo oko 32.480 u enika i u enica ato predstavlja 8% od ukupnog broja u dr~avi (12). U nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece je istaknuta i zakonska odredba lanka 30. Zakona o osnovnom akolstvu kojom je akola du~na u suradnji s drugim initeljima osigurati svim u enicima da tijekom osnovnog akolovanja nau e plivati. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta je provelo anketu meu osnovnim akolama u republici Hrvatskoj o provedbi obuke nepliva a iz koje je razvidno da 479 osnovnih akola (53%) nije provodilo obuku nepliva a. Radi poticaja provoenja zakonske odredbe Ministarstvo od 2006. godine sufinancira obuku nepliva a (12). U Hrvatskoj, kao i u u veini drugih zemalja u svijetu postoje problemi pri realizaciji postojeih pozitivnih zakonskih odredbi koje reguliraju bavljenje djece sportom i tjelesnim odgojem. Zbog toga je, prema podacima dostupnim na web stranici Pravobanitelja za djecu Republike Hrvatske, Odbor za obitelj, mlade~ i aport Hrvatskoga sabora odr~ao 28. travnja 2008., na inicijativu pravobraniteljice za djecu, tematsku sjednicu "Polo~aj i prava djece u aportu". U raspravi su sudjelovali i brojni sportski djelatnici i stru njaci koji se bave problematikom djece u sportu. Izmeu ostalog je spomenuto da Ured pravobraniteljice ve dvije godine razmatra pojedina ne slu ajeve kraenja prava djece koja se bave tjelesnom aktivnoau i aportom u vrtiu, akoli, klubovima, drugim institucijama ili na rekreativan na in. Zabrinjavaju i podaci da se40 posto djece u dobi od 11 do 13 godina u Hrvatskoj ne bavi nikakvim sportom. Istaknuti su problemi nedostupnosti sporta svoj djeci, esto puta zbog financijskih razloga, odnosno nemogunosti roditelja da plaaju skupe lanarine pa tako bez obzira na talentiranost, dijete ostaje prikraeno za bavljenje sportom kojim se ~eli baviti ili za koji je nadareno. S druge strane postoji i problem da se radi ostvarivanja vrhunskih sportskih rezultata od djeteta o ekuje da zanemari sve druge aspekte ~ivota, ato je takoer nepovoljno za njegov razvoj. Pravobraniteljica je kao problem navela i esto neadekvatno postupanje trenera i nastavnika, nasilje nad djecom i meu djecom u sportskih klubovima, nezdravo natjecanje i netoleranciju u aportu te zauzimanje za pobjedu po svaku cijenu, kao i nasilje prije, za vrijeme i poslije sportskih priredbi. O ekivanja i zahtjevi roditelja esto nisu u najboljem interesu djeteta i mogu mu atetiti, uo eno je i da djeca u sportu nemaju stalnu i dostatnu medicinsku skrb i praenje, ato se esto opravdava nedostatkom novca, a pritom se zanemaruje i mentalno zdravlje djece koja se bave sportom. Istaknuta je potreba stvaranja adekvatnih prostornih, organizacijskih i kadrovskih uvjeta za bavljenje djece sportom, od sigurnih prostora do trenera koji posjeduju psiholoko-pedagoka znanja i licence za rad s djecom. Sudionici su pozdravili iniciranje ove rasprave i artikulaciju problema, budui da se do sada o toj temi nije razgovaralo na cjelovit na in. U raspravi je naglaaeno kako nije donesen Nacionalni program sporta niti je imenovano Vijee za sport, ato je propisao Zakon o sportu, zatim da Agencija za odgoj i obrazovanje mo~e biti nositelj mnogih aktivnosti vezanih uz prevenciju nasilja na sportskim priredbama, a istaknut je i prevencijski potencijal bavljenja sportom i kampanje usmjerene roditeljima. Naglaaen je nedostatak specijalista sportske medicine i va~nost njegove savjetodavne uloge. Pravobraniteljica je zaklju no izrazila zabrinutost zbog neravnote~e izmeu velikih nov anih iznosa vezanih za sport i transfere igra a, s jedne strane, te nedostatka novca za djecu i sportske aktivnosti, s druge, posebice s obzirom na sadaanju poreznu politiku. Postoje razli iti mogui modeli za ostvarenje kvalitetnog temeljnog rada s mladima u sportu. U Hrvatskoj se sada provodi takozvani paralelni model u kojem se djeca paralelno natje u za akolu koju pohaaju i klub za koji su registrirani. Dobre strane ovog modela su ato omoguuje suradnju akole i kluba, djeci koja se bave organizirano sportom omoguuje vei broj natjecanja, pa tako i br~e napredovanje te omoguuje klubu vraenje selekcije i koriatenje akolskih sportskih objekata. Loae strane ovog modela su da se natje u se uvijek ista djeca, rad s manje sposobnima je zanemaren, a financiraju se dva sustava natjecanja (13). Trenutno u Hrvatskoj sva kvaliteta le~i u klubovima, ali nju nije mogue u veini slu ajeva ostvariti bez uske suradnje akole i kluba. U nastojanju stvaranja vee efikasnosti, suradni kih odnosa i zajedni kih i odvojenih interesa treba se poboljaati odnosa izmeu akole i kluba jer akole i klubovi ne bi smjeli biti odvojeni, nedodirljivi i zatvoreni sustavi (13). U razli itim zemljama se razvijaju raznovrsni programi i strategije organiziranja sportske aktivnosti mladih. Upe atljiv je primjer Engleske gdje od 2002. godine sredianja vlada pokazuje jasno opredjeljenje za uspostavljanje partnerskog odnosa izmeu tjelesnog odgoja i sporta pa je u prora unu odredila investiciju od 459 milijuna funti za tjelesni odgoj u akolama i ostale razvojne inicijative vezane uz sport te 750 milijuna funti koje je namijenila razvoju pratee infrastrukture. Razlozi za takvo, dosad nezabilje~eno, ulaganje su raznoliki, a temelje se na spoznajama o zdravstvenom stanju nacije, razini pretilosti, sjedila kom na inu ~ivota i visokoj stopi odustajanja od bavljenja sportom. Vladina politika sna~no je odjeknula u stru nim krugovima zbog naglaaavanja partnerskog odnosa izmeu tjelesnog odgoja i sporta, ime se prevladava povijesni dualizam izmeu ta dva podru ja ljudske aktivnosti (14). Uz razrede s redovnom nastavom, osnovne akole u Sloveniji nude i program sportskih razreda, s naprednim i proairenim nastavnim planom i sadr~ajem tjelesnog odgoja koji naj eae uklju uje dva dodatna sata tjedno za bavljenje izabranim aktivnostima u okru~enju akole. Dodatne sate zajedni ki vode nastavnik tjelesnog odgoja i nastavnik razredne nastave. Uz to, program nudi i airi izbor sportskih sadr~aja, kojima se u enik mo~e baviti i izvan akole. Ovaj program dodatne sportske nastave uveden je u manje od 7% osnovnih akola u Sloveniji. Za razliku od sportskih razreda srednjih akola, ovdje cilj nije usklaivanje akolskog rada i sportskih treninga, nego ponuda naprednog sadr~aja tjelesnog odgoja djeci i roditeljima koji ~ele viae sporta, kao i njihovo usmjeravanje zdravom na inu ~ivota (15). U srednjim akolama u Sloveniji u enici gimnazija i tehni kih akola u svom nastavnom programu imaju viae sati nastave tjelesnog odgoja od u enika u strukovnim akolama. Gimnazijski u enici su takoer viae sportski aktivni u slobodnom vremenu. Kako obi no potje u iz bogatijih druatvenih slojeva, aktivnosti u slobodno vrijeme su im dostupnije. Naime, veina srednjih akola u Sloveniji ne nudi nikakve mogunosti besplatnih izvanakolskih aktivnosti. Druatveno-ekonomski status obitelji, stupanj obrazovanja roditelja i aspiracije samog pojedinca imaju sna~an utjecaj na motori ki status mladih ljudi. Viai druatveno-ekonomski status i viai stupanj obrazovanja roditelja u statisti ki su zna ajnoj korelaciji s potrebom za tjelesnom aktivnosti. Sli ne se spoznaje mogu zabilje~iti i kod odrasle populacije s obzirom na to da visokoobrazovane osobe s veim primanjima eae sudjeluju u sportu. Zato je smanjenje sati tjelesnog odgoja u strukovnim akolama pogreano. Nastava tjelesnog odgoja za mnoge je mlade ljude jedini oblik motori ke aktivnosti. To se osobito odnosi na u enike strukovnih akola. Zanimanja za koja se odlu uju u enici strukovnih akola zahtjevaju tjelesnu aktivnost koja je naj eae asimetri na, esto stati na te, dugoro no gledano, uzrokuje tjelesna oateenja. `kole bi trebale kompenzirati socijalne nejednakosti, a ne poveavati razlike izmeu mladih ljudi razli itim opsegom sati nastave tjelesnog odgoja u akolama s razli itim obrazovnim programima (16). `kolski sustav u SAD-u poprili no se razlikuje od europskog sustava, a naro ito od naaeg hrvatskog. Razlike su vidljive u svim predmetnim podru jima akolstva, a posebice se isti u u odgojno obrazovnom podru ju tjelesne i zdravstvene kulture i sportu u akoli.U ameri koj dr~avnoj ili privatnoj akoli jedno od istaknutih podru ja zauzima sport koji niata manje zna ajno mjesto nema ni u vjerskim akolama, primjerice katoli kim srednjim akolama gdje je vjeronauk temeljni predmet.Tako popularnost jednog u enika, meu njegovim vranjacima i profesorima najviae odreuju njegovi uspjesi u sportu Isto tako ugled i popularnost akole raste usporedno sa sportskim uspjesima njenih u enika. Dobra sportska akola privla i pa~nju sponozora, ato poveava mogunost za postizanje joa veih sportskih dostignua. Po zavraetku srednjoakolskog obrazovanja u enici se mogu opredijeliti za jedan od koled~a. U tu svrh @BD   ( * F l n p r $ ( "(ѿѻ}y}u}nyjhg h@) h/^hZ6h0 h@) h@) hLh/^h=xh{ hAhAhAhA0J5 h{0J5 h &0J5h9/OJQJhRThG16CJaJhvZ6CJaJhvZhvZ6CJaJ hvZ6 h+|hvZhvZh/2hvZ5 hvZ5 h{5' BD n p r ##d(f(+ dh`gd`$dh`a$gd` dh`gd dh`gdrgO$dh`a$gdugdvZ$a$gdvZfdd `fjnp*,.Jxz!" ######$$%Z%&&B&ɹᵱᩥhpWhoh`h0hch# h hNOJQJhcOJQJh[OJQJh[hgOJQJhgh/^hWiOJQJhEOJQJhEhEOJQJ>B&D&Z&j&z&&&&'\(^(d(f((**+++++,&,6,h,z,,,,0->4$585556*68X8b8n8p888>9999::::;AAAA:D>DEGGͽ͹蹵 hxhb hxhxs hxh.qh h_gheBh},B*phDDDhXB*phDDDhXhXB*phDDDh6uh2khhXh%rh},hi.hch`h0hpW=+8AEQQSXh`j`jlB< 2dhgd. $dha$gdX= dh7$8$H$gd N7 7$8$H$gd= dh7$8$H$gd" 7$8$H$gd\dh7$8$H$`gdpWdhgdx dh`gd dh`gdXGGGGHFHfHJJJJJJJJ|K~KMMMMMMMNBNDNPNNNNNNN OOOOOOOQQQRSSSSSSSS T¾¶ܜh h"h" h"h= h,xh"h"h,x hpWhv<h4uhv<h3wh  h,xh\h^ h,xh,xh\hxhpWhX hxhx hxh? hxhb hxhxs6 T TTpTrTTT.U2UxUzUUUVVVVVW\WWWX:X*CJaJh^h^CJaJh^CJaJh^h`\hX=h3whF`hB~ht1hJh N7hKhhk"hKhCJOJQJ^JaJh=CJOJQJ^JaJ( X` 28<@~$.26vږhjdp~šv&d6ttv|~68ܫ  "ͺh:U h4h4h4hxB*phhqh^h09h h_9 hxhxhxCJaJhhZ6 hhhCJaJh^CJaJhsCJaJh.CJaJhwCJaJ724p,2jl  xzn$ dh`gd}dhgd4sdhgd +dhgdiGgddydhgddydhgdu3dhgdu3 $dha$gd:dhgd4dhgd_9gd`\u u srednjim akolama organiziraju se atandovi koje postavljaju pojedini koled~i kako bi mogli ugrabiti u enike s dobrim rezultatima i kvalitetama. Naro ito velike mogunosti imaju dobri sportaai kojima se nude najvee stipendije. Koled~i na taj na in nastoje formirati najbolje sportske ekipe kako bi s njima postigli ato bolje rezultate na natjecanjima, jer e cijena akolarine na takvom koled~u biti tada vea. Tako je Michael Jordan polazio relativno nepoznati koled~ u Indiani, koji je sada zbog njegovog uspjeha jedan od najpoznatijih i najskupljih u SAD-u (17). Prema podacima dostupnim na web stranici Pravobanitelja za djecu Republike Hrvatske, Hrvatski akolski sportski savez i Kinezioloaki fakultet Sveu iliata u Zagrebu organizirali su 30. svibnja 2008. okrugli stol o prijedlogu Strategije razvoja akolskog sporta u Hrvatskoj, uz sudjelovanje profesora fakulteta, predstavnika nacionalnih i ~upanijskih sportskih saveza i akolskih sportskih saveza, Agencije za odgoj i obrazovanje, Grada Zagreba, Hrvatskog olimpijskog odbora, Saborskog odbora za obitelj, mlade~ i aport i drugih sportskih stru njaka. Nacrt strategije uklju uje niz podataka o uklju enosti djece u akolski sport i u sportske klubove, o voditeljima akolskih sportskih druatava, akolskim sportskim dvoranama i vanjskim terenima, sekcijama akolskih sportskih druatava, financiranju akolskog sporta i sustavu natjecanja. Na temelju podataka izraena je analiza trenutnog stanja te mogui strateaki pravci razvoja. U raspravi su se uli konstruktivni prijedlozi usmjereni uklju ivanju sve djece u tjelesne aktivnosti kao ato je sportski festival, dan sporta, dan univerzalnih sportskih akola, vikend u akolskoj dvorani, sportski kamp, meurazredna natjecanja. Istaknuta je va~nost uklju ivanja i intenziviranja dje jih tjelesnih aktivnosti ve u vrtiu, va~nost izgradnje bazena te ustrojavanja mre~e sportskih objekata. Nametnula se i potreba jasnog definiranja ato je to akolski sport i kako omasoviti sudjelovanje djece, kao i teza da bez akolskog sporta nema vrhunskog sporta, da je nu~an organizirani sustav bavljenja sportom i da je potrebna univerzalna sportska izobrazba, a ne selekcija i prerana specijalizacija. Za djecu predakolskog uzrasta sport bi trebao biti samo igra. Uklju ivanjem u razne sportske igraonice (npr. gimnastika, atletika, akola plivanja) djeca od 5. do 6. godine upoznaju sport i stje u dobru podlogu za kasnije bavljenje specifi nim sportom (18). Nedavno su se i kod nas po ele otvarati akole sporta za najmlae koje vode profesori kineziologije, a svrha im je djecu rane vrtike dobi nau iti poznavanju odreenih sportskih disciplina. One ne prakticiraju treniranje samo jednog sporta, ve kombiniraju tr anje, gimnastiku, istezanje, igre s loptom kako bi djeca spoznala razliku meu njima. Djecu uglavnom sve discipline vesele jer se prvenstveno upoznaju s drugom djecom, a mogu nesmetano tr ati i upotrijebiti svu svoju energiju u igri. U e se osnovnim oblicima kretanja prepoznatljive za pojedine sportove, poboljaava se koordinacija, brzina, ravnote~a, brzina i gipkost. S obzirom da je osnovno obilje~je sporta je takmi enje djeca se u ~elji za pobjeivanjem u pravilu uklju uju u sustave treninga vrhunskog natjecateljskog sporta. Pravilan i pravodoban odabir sporta je bitan preduvjet za uspjeh djeteta. Po etak ranijeg bavljenja sportom ograni eno je fizi kim i psihi kim osobinama djeteta, a one se manifestiraju nesposobnosti za veim i dugotrajnijim miainim naporima, brzom zamaranju, potrebi za estom promjenom pokreta, nezainteresiranosti za pokrete odreene tuom voljom a ne svojom inicijativom, nesposobnosti kontrole pokreta i polo~aja tijela i udova, veoj mogunosti zadobivanja ozljeda koje mogu izazvati dje ji strah i negativno utjecati na njegovu daljnju sportsku aktivnost. Pravilan izbor sporta je va~an i te~ak jer ne postoje sigurni pokazatelji na temelju kojih se mo~e prepoznati talentiranost djeteta za odreeni sport. Dijete mo~e odabrati sport samostalno zato ato su ga izabrali i njegovi prijatelji ili se poistovjeuje s idolima gledajui televiziju, itajui novine. Roditelj djetetu izabere sport zato ato mu se svia, zbog toga atoi se nekada i sam bavio tim sportom ili zbog financijske isplativosti. Poneka se sport bira da se zadovolje kriteriji odabira provjerom sposobnosti jer neki sportski klubovi vrae prijem po osnovnim akolama. Za pravilan izbor sporta va~no je testiranje djeteta od strane stru nih osoba, na kojemu dijete pokazuje svoje motori ke sposobnosti va~ne za taj sport. Pri izboru sporta najva~nije su motori ke sposobnosti kao ato su koordinacija, preciznost, ravnote~a, brzina i gibljivost, a snaga i izdr~ljivost su manje zna ajne pri izboru nekakve sportske aktivnosti jer se na njih mo~e jako utjecati tijekom trena~nog procesa. U nekim sportskim granama, rezultati viae ovise o dobroj tehnici, a u drugim o funkcionalnoj izdr~ljivosti ili o morfoloakim osobinama. Pravilo je da djeca im kasnije po inju vrhunski natjecateljski trening. Meutim, po etak bavljenja natjecateljskim sportom sve je raniji. Izbor i selekcija djece za vrhunski sport va~an je preduvjet za uspjeh zbog sve ranijeg po etka sportske specijalizacije. -Tablica 1.-  Uklju enost djece u sportske aktivnosti danassu viae usmjerena na roditelje nego li na djecu. Dok su se djeca nekad tjelesnim aktivnostima bavila u svojim dvoriatima i otvorenim dje jim igraliatima, druatvene promjene i strahovi roditelja za sigurnost djece rezultirala su veom uklju enosti djece u organizirane sportske klubove. Tako je od neformalne igre sport dobio sasvim novi karakter aktivnosti koju strogo nadgledaju roditelji. Osim njihove fizi ke prisutnosti oni se uklju uju svojim o ekivanjima i pritiscima na djecu. Meutim, ako dijete nije uspjeano u tome ime se bavi treba mu pomoi, a ne o ekivati previae samo zato jer svakodnevno treniraju (19). Do~ivljaj uspjeha i osobne efikasnosti temeljni su imbenici razvoja slike o sebi i prevencije ne~eljenih oblika ponaaanja (20). Uspjeano bavljenje sportom sna~an je imbenik razvoja samopoatovanja. Sportaai pokazuju zna ajno viae globalno samopoatovanje nego li nesportaai. Meutim, ukoliko dijete ili adolescent koji je uklju en u neku sportsku aktivnost nije uspjeaan, to mo~e biti rizi an faktor za njegov psiholoaki razvoj. Neuspjeani sportaai tako postaju agresivnijima, imaju izra~enije probleme kraenja pravila i iskazuju veu povu enost, ato je mogue i posljedica njihova neuspjeha u sportskoj aktivnosti. Nije dovoljno samo promatrati uklju enost u sport, a zanemariti druge va~ne komponente, kao ato su uspjeh, motiviranost i odgovornost u radu. Ako to izostaje, bavljenje sportom ne mora imati pozitivan u inak. Stoga treneri i roditelji posebnu pozornost trebaju obratiti djeci koja su u sportu neuspjeana. Dugotrajno iskustvo neuspjeha u njima va~noj aktivnosti mo~e imati atetne posljedice na razvoj njihove osobnosti, naruaavanje slike o sebi, razvoj neprilagoenih oblika ponaaanja, socijalnog statusa u vranja koj skupini i efikasnosti u brojnim drugim aktivnostima. Potrebno je razumijeti razloge neuspjeha i daljnji rad usmjeriti ka ostvarivanju uspjeha, koji se mo~e razli ito definirati za svako dijete (5). esta roditeljska greaka je prekomjerna briga za djetetov sportski uspjeh ato mo~e jako optereivati dijete i uzrokovati dalekose~ne posljedice. Za dijete je najva~nije da se na sportskoj aktivnosti dobro zabavlja i dru~i s vranjacima. Postavljanje nerealno visokih ciljeva pred njega, mo~e izazvati gubitak vjere u sebe te trajno poremetiti odnos izmeu roditelja i djeteta. Mnogi dje ji sportski pedagozi smatraju da se sporta treba igrati, a to je vrlo esto i najjednostavnija formula za uspjeh. Sportaai sami navode da su glavni motivi za bavljenje i ustrajanje u sportskoj aktivnosti uspjeh, zabava i izazov (21). Pretjerano isticanje samo jednog od ovih motiva mo~e imati i ne~eljene posljedice, te je cilj rada sportskih djelatnika uravnote~iti ih. Udanaanje vrijeme kada sport gubi neposrednu radost i postaje mukotrpno vje~banje, rad s mladima valja usmjeriti tako da omjer zabave, spontanosti i oduaevljenja bude uvijek dovoljno doziran s napornim radom, postavljenim ciljevima i o ekivanim rezultatima (5). Treneri i roditelji moraju biti svjesni injenice da pozitivne promjene kod djece induciraju upravo oni sami svojim ponaaanjem. Posebno je zna ajna odgovornost trenera i mogunost poboljaanja njihove efikasnosti u radu (22,23). Potrebno posebno educirati trenere ne bi li poveali uspjeanost u ostvarivanju ciljeva vodei ra una o tome u kolikoj mjeri njihovo cjelokupno ponaaanje utje e na djecu. Svi koji neposredno rade s djecom i mladima u sportu, moraju dobro poznavati i uva~avati zahtjeve teorije tjelesnog odgoja, kako se njihov rad ne bi sveo na prakticizam koji mo~e imati atetne posljedice. Treniranjem u pojedinim sportskim disciplinama potrebno je uz podizanje razine motori kih znanja i dostignua, motori kih i funkcionalnih sposobnosti, izgraivati i pozitivna svojstva osobe. Odgovarajuim planiranjem i programiranjem treninga, natjecanja i sadr~aja vezanih uz njih kao ato su putovanja, zajedni ka dru~enja i zabave poti e se emocionalni razvoj. Od trenera se o ekuje istodobno poticanje razvoja specifi nih vjeatina, usmjeravnje u postizanje postavljenih ciljeva, ja anje motivacije, te je zato potrebno uklju ivanje sportskih psihologa u rad sportskih klubova (5). Danaanji vrhunski sportaai izlo~eni su velikim tjelesnim i psihi kim naporima, za koje nisu uvijek spremni. Glavni su uzroci sportskih ozljeda mehani ke sile koje djeluju uz jak fizi ki napor. U airem smislu tu spadaju sve ozljede koje nastaju kod izvoenja pokreta, mogu se javiti bez obzira na natjecanje, trening, nemogue ih je predvidjeti. U u~em smislu to su sindromi prenaprezanja, odnosno oateenja tipi na po u estalosti i na inu nastanka za pojedini sport. Oni nastaju iz dvaju glavnih razloga. Prvi je ubrzani rast djeteta, kada kosti rastu br~e od mekih tkiva (miaia, tetiva, ligamenata), kod kojih dolazi do relativnog skraenja. Drugo su prejaki treninzi koji oateuju nepripremljeno tijelo djeteta. Ako dijete osjea umor, iscrpljenost i razdra~ljivost, mo~da je ve pretrenirano ili je na granici ozljeivanja. Negativna raspolo~enja i slab apetit esto su prvi znakovi pretreniranosti. Najva~nija je prevencija sportskih ozljeda, ato mora znati svaki trener i sportaa, a ona se sastoji od: dobre pripremljenosti sportaaa, adekvatnog trena~nog procesa bez pretreniranosti, kvalitetnog zagrijavanja, istezanja i relaksacije, dobrog terena i dobre zaatitne sportske opreme. Treba trenirati oprezno i dijete postupno nakon treninga vratiti u prvobitno stanje. Najva~nija su prevencija kod djece vje~be istezanja. Nije ih dovoljno raditi samo na treningu, ve ih zbog ubrzanog rasta treba dodatno raditi i kod kue (18). Oko 30 miliona djece i adolescenata se u SAD organizirano bavi sportom, a godianje se registrira oko 3 miliona sportskih ozljeda razli itog intetnziteta. Smrtni slu ajevi su u sportu djece izuzetno rijetki, a obi no su povezani s oboljenjima srca (1). Prerana specijalizacija i forsiranje rezultata vodi ka jednostranim treninzima i optereenjima i na kraju kroni nim oateenjima i ozljedama. Va~no je da treneri i roditelji djece prihvate dugoro an pristup radu, da to bude pristup koji nadilazi kratkoro ne ciljeve. Istra~ivanja potvruju da senzibilni trening snage, prilagoen metodologijom i opremom mo~e pomoi i u dje joj dobi svladavanju svakodnevnih sportskih zadaa te sprje avanju ozljeda (24). Poseban problem u trena~nom postupku djece predstavlja problem funkcionalne sposobnosti pojedinih dobnih skupina. Pri tome je esto va~an individualan pristup poato se deaava da se neki 12-godianjak mo~e nalaziti u viaem razvojnom stupnju od jednog 14-godianjaka. Takoer u skupinama iste kronoloake dobi ima djece koji su zaostali u razvoju od prosjeka ili pak onih koji se nalaze iznad prosjeka. To ovisi o genetskim imbenicima, prehrani, klimi, rasi i raznim drugim socijalnim momentima. Poznato je da djeca teako podnose dugotrajne napore bez odmora te da su znatno izdr~ljiviji ako se napori primjene u intervalima. S druge strane postoje i 15-godianjaci koji posti~u vrhunske rezultate poput odraslih osoba. I njihove su fizioloake karakteristike odgovarajue pa je vjerojatno da se u takvih pojedinaca primarno razvijene sposobnosti za vje~be izdr~ljvosti. U takve djece posebno treba obratiti pozornost na psihi ko sazrijevanje te trebaju biti pod stalnim nadzorom kvalificiranih pedagoga i psihologa (7). Veina sportskih ozljeda u djece nastaju zbog uganua zglobova, istegnua miaia ili tetiva i kontuzija. Anamnesti ki podaci o ozljedi su ponekad nejasni, ali mogu biti od izuzetnog zna aja pogotovo kod ozljeda koljena iramena (25). U nekim istra~ivanjima ak je 45 posto ispitivane djece sportaaa imalo zna ajno poveanu koncetraciju mlije ne kiseline ato ukazuje da se radi o osobama koje su fizi ki premorene(26). Ozljede nastale usljed prenaprezanja (overuse injuries) su posljedica ponavljanih mikrotrauma u tkivu koje tijelo nije stiglo obnoviti. Mogu se javiti u miaiima, tetivama, kostima, zglobnim vreama, hrskavici i nervnim vlaknima. Ozljede nastale usljed prenaprezanja se mogu javiti u svim sportovima ali su eae u sportovima poput plivanja, tr anja, tenisa i gimnastike u kojima dominiraju pokreti koji se ponavljaju. Za sprje avanje ozljeda nastalih usljed zamora najva~nije je postupno poveavanje intenziteta treninga posebno u djece. Dobro je da se u po etku priprema duljina i intenzitet ne poveavaju za viae od 10% tjedno. Neproporcionalni odnosi u grai tijela, nepravilna graa stopala i neravnomjerno oja ana muskulatura, nekvalitetna obua i podloga za trening mogu takoer doprinjeti ozljedama nastalih usljed prenaprezanja (25). Amenoreja u djevojaka koje se bave sportom mo~e biti izazvana stresom treninga i natjecanja pogotovo ako su udru~eni s problemima hranjenja. U takvim slu ajevima mogua je demineralizacija koatanog tkiva i razvoj osteopenije (27). Osobitost sportskih ozljeda u djece pri prijelomima zglobova i kostiju je postojanje koatanih zona rasta o emu treba voditi ra una tijekom dijagnostike i lije enja. Neophodno je zdravstveno praenje djece uklju ene u sport, koji je va~an za razvoj djeteta, ali je najva~nije sa uvati i unaprijediti zdravlje. Vrste preventivnih sportskih medicinskih pregleda koje obavljaju sportski lije nici su: a) prethodni pregled (prvi), b) kasniji pregled (kontrolni), c) ciljani specijalisti ki pregledi, d)ostali pregledi (zbog ozljeda, prehrane itd.). Preventivni pregled uz pomo kompjutoriziranog zdravstvenog kartona sastoji se od uzimanja opih podataka, antropometrijskih mjerenja, klini kog pregleda i funkcionalnih ispitivanja. Na temelju pregleda donosi se odluka o sposobnosti koja mo~e biti ovakva: sposoban (bez ograni enja), privremeno nesposoban, ograni eno sposoban, tj. sposoban za umjereni trening - nesposoban za natjecanje, ili sposoban samo za odreene sportove - za ostale nesposoban. Uvjeti za zabranu sportske natjecateljske aktivnosti dijele sportove u 3 skupine: kontaktni, nekontaktni i ostali sportovi. U kontaktnim sportovima mlaa djeca ne bi smjela vje~bati s veima od sebe. Za bavljenje sportom treba takoer procjeniti stupanj izdr~ljivosti i zrelosti djeteta (1,18). Pogreano je smatrati da sistematski pregledi sportaaa ne predstavljaju nikakav poseban i zahtjevan medicinski pristup jer su sportaai obi no zdravi ljudi. Brojne su osobitosti klini kog statusa mnogih organskih sustava u sportaaa koje su druga ije nego li u opoj populaciji, a neke mogu biti od izuzetnog zna aja pri izuzetnim naporima natjecateljskog sporta (7). Zbog masovnosti i zna aja bavljenja sportom potrebno je da se sportskom medicinom bave posebno educirani i specijalizirani lije nici. S obzirom na osobitosti rasta i razvoja te fiziologije dje jeg organizma u zdravstvenu skrb djece sportaaa trebaju se uklju iti i pedijatri. Sadaanja situacija u svezi zdravstvene zaatite sportaaa u Hrvatskoj nije sustavno rjeaena. Suradnjom lije nika sportske medicine, pedijatara, nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture i educiranih trenera za sportske discipline u dje joj dobi mo~e se unaprijediti kvaliteta skrbi o djeci sportaaima ato e uz ostale organizacijske imbenike rezultirati veim obuhvatom djece koja se dugo i uspjeano bave sportom.  LITERATURA: Landry GL, Logan K. Epidemiology and prevention of injuries. U Nelson Textbook of Pediatrics. Philadelphia; Saunders, 2007: 2848-51. Miri D. Hiperkolesterolemija i na in ~ivljenja. U Miri D, Vlahovi D. Suvremeni ~ivot i srce, Split: Hrvatsko kardioloako druatvo-ogranak Split, 2001; 265  71. Donohoue PA. Obesity. U Nelson Textbook of Pediatrics. Philadelphia; Saunders, 2004: 173-7. Lozo P. Zdrav ~ivot i bolesti perifernih krvnih ~ila. U Miri D, Vlahovi D. Suvremeni ~ivot i srce, Split: Hrvatsko kardioloako druatvo-ogranak Split, 2001; 555-74. onli V, Maruai `timac O, Smojver-A~i S.  HYPERLINK "file:///E:\\Slavonski%20Brod%202009\\prikazi-rad?&rad=274198" \t "_blank" Odgojni aspekti sporta - slika o sebi i problemna ponaaanja obzirom na uklju enost i uspjeanost djece u sportskim aktivnostima // VI. konferencija o aportu Alpe-Jadran / Caput-Jogunica, R. ; Gracin, F., Klobu ar, B. (ur.).Zagreb, 2005. 197-207. Martinovi N, Marievi B. Zdravstveni vodi  za mlade sportaae (I).Narodni zdravstveni list 2003; 524-525; 32-3. Medved R. Sportska medicina. Beograd, Sportska knjiga; 1977: 7-8. Hardman K. Physical education in schools: A global perspective. Kinesiology 2008; 40: 5-28. Council of Europe, Committee of Ministers. (2003). Recommendation Rec(2003)6 of the Committee of Ministers to member states on improving physical education and sport for children and young people in all European countries. Strasbourg, Council of Europe, 30 April. European Commission (2007). European Parliament Resolution on the Role of Sport in Education. Strasbourg, 13 November. Hardman, K., & Marshall, J.J. (2008). World-wide Survey II of School Physical Education. Final Report. Berlin:ICSSPE. Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine. Zagreb; 2006: 102-12. onli V. Suradnja akole i kluba kao osnovni preduvjet kvalitetnog rada s mladim sportaaima. Rijeka; 06. 03. 2007:  HYPERLINK "http://www.ffri.hr/datoteke" www.ffri.hr/datoteke Donovan M, Jones G, Hardman K. Physical education and sport in England: Dualism, partnership and delivery provision. Kinesiology 2006; 38: 16-27. Jurak G, Kova  M, Strel J. Impact of the additional physical education lessons programme on the physical and motor development of 7 to10 year old children. Kinesiology 2006; 38: 105-15. Kova  M, Leskoaek B, Strel J. Morphological characteristics and motor abilities of boys following different secondary school programmes. Kinesiology 2007; 39: 62-73. onli V. Sport u jednoj srednjoj akoli Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava . Rijeka; 25. 08. 2008:  HYPERLINK "http://www.ffri.hr/datoteke" www.ffri.hr/datoteke Martinovi N. Po inje kao igra. Narodni zdravstveni list 2006; 554-555; 16-7. Halpern, R. Physical (In) Activity among low-income children and youth. 2003. Robert Wood Johnson Foundation. Wigfield A, Eccles J S. The Development of Achievement Task Values: Theoretical Analysis. Developmental Review 1992; 12: 265-310. Wann DL. Sport psychology 1997; New Jersey: Prentice Hall. Horn T S.. Coaching effectiveness in the sport domain. U: Horn, T.S. (Ur.), Advances in sport psychology. Champaign, IL: Human Kinetics 2002;309-354. Weiss M R. Motivating kids in physical activity. President's Council on Physical Fitness and Sports Research Digest 2000; 11: 1-8. Kraemer WJ, Fleck SJ. Strenght training for young athletes. Human Kinetics 1993: Champaign IL, USA. Landry GL. Menagement of musculoskeletal injury. U Nelson Textbook of Pediatrics. Philadelphia; Saunders, 2007: 2851-62. Marinovi M. Otkrie splitskog profesora: sport uniatava zdravlje djece. 2008; kolovoz, 23. Landry GL. Female athletes: Menstrual problems and the risk of osteopenia. U Nelson Textbook of Pediatrics. Philadelphia; Saunders, 2007: 2865. Tablica 1. Dob za po etak bavljenja vrhunskim natjecateljskim sportom SPORT DJE ACI DJEVOJ ICEAtletika 14 14Koaarka1212Veslanje99Nogomet1212Biciklizam1313Gimnastika65Plivanje87Odbojka1212Alpsko skijanje99Tenis1010Stolni tenis77Streli arstvo99Umjetni ko klizanje66Rukomet1212 Prema: Martinovi N. Po inje kao igra. Narodni zdravstveni list 2006; 554-555; 16-7. PAGE  PAGE 16 "blnpH*,j. Bb(*,zpv`tz|L役hk#shk#s5 hk#shk#s h:0J5hhk#shk#s0J5 hk#s0J5h:hk#shzh ojCJaJhk#sB*CJaJphhxCJaJhu3h9@h ojhT\ h:hxh]Yh:h44Lhl28 "2 fprHJú鯫xqjf^jfhW"+hW"+\hW"+ hW"+hW"+ h@hch9CJaJhiGCJaJhiG h@h@h@CJaJhICJaJhcCJaJhc h.w<hqhGh:mHnHuh,3h,3mHnHujh,3UmHnHuh:h:5h:h9hdy hdyhdyhk#shc*$Z\BF^`^fhjlnnp~"026F   $ 6         B   xƿƧh@|hU$ h}Kh}Kh\h}Kh =h` h =h =h =mHnHuhA= h h +h + h +h-h-mHnHuh"hA= CJaJh"CJaJh CJaJhKCJaJhKhW"+ hW"+\2>hprvR T  T!`$l$n$p$:&>&D&x&''''))),(-l--.$.>.B.F.L../00ᦸypyphHmHnHuh-mHnHuhE[mHnHuhjnmHnHuhjmHnHuh\[mHnHuh~mHnHuhmHnHuh?/mHnHuh =mHnHuh@) h}KB* phhE[hV h h~h}h\h h4sh@| h}Kh}K,n$p$l1n1BBBBBBBBBBBBBBBBBBdh-DM gd6u dh7$8$H$gd: dh`gdW3 dh`gdW3 $dha$gdW3dhgdiG000j1l1n12263<3>3@344D4L4d4f499<:>:t;;;R<t<<="=6=8=J=L===>*AzB|BBBBBB¾ʶv h:h6uCJOJQJ^JaJjh,3UmHnHuh:mHnHuh =homHnHuhCch3 hW3hhJ:h7h *h3Th-hohomHnHuh?/mHnHuh9mHnHuh~mHnHuhHmHnHu,BBBBBBBBBBCCCCCCCC"EE2G4G@GDGFGZGdGhGGGG:H]h`h>0J>*B*\ph h`h>jh`h>Uh`L2hLh>OJQJhe^yOJQJh[OJQJh5eOJQJhtEOJQJh/^OJQJh/^h-h>h,3/BBBBBBBC"EE4G(J KKFLVNDO0PQ"S & Fdhgdv & Fdhgd>X & Fdhgdv< & Fdhgde^y$ & Fdha$gdL$ & Fdha$gd5e$ & Fdha$gde^yFLLMMMMNTNBODOOOOP0PQQRRRRRSS"SFTUWWWXXXBXDXHXXXXXyplhldh6hW%hQThOsh i0Jjh iUjh iUh ihqh{hhOsh5,0Jjh5,Ujh5,Uh5,hv<h:Ohvhv] hvhvh`\hvmH sH h`\h>XmH sH h`\hv<]mH sH h`\hv<mH sH '"SFTUWHXXYZ>[l\t]<^0__ a aadhgd: hdh^hgd$ & Fdha$gd4$ & Fdha$gd & FdhgdU$ & Fdhgd- & Fdhgd< & Fdhgd6 & Fdhgd i & Fdhgde^yXYvZZZZZZZZZZZ<[>[[\\L\N\]]T]r]:^<^*_,_._0______ a aaaaaxtplphhUhZ6h:hh4OJQJh#4h0J6 h#40J6 h0J6hOJQJhmOJQJhOJQJhU$ h-h- h-]h-h-]hKhKhKCJ]aJhKCJaJh- h<] h<6]h<h<]h<hq(aaaaaaaaa $$Ifa$gd: $Ifgd:gd:dhgd:aaaaaaaaabbb b:bc@cdcfcccccbdddfdhdtdvdxd|d~ddddddddd;h `h `0JmHnHuh- h-0Jjh-0JU h5,h:h-jh:CJaJh:B*phh:5aaaabNE99 $$Ifa$gd: $Ifgd:kd$$IfF  ذذذ0 6    34ab pذذذbbbbbaXLL $$Ifa$gd: $Ifgd:kd$$IfF 0 6    34ab pb b2b6b:baXLL $$Ifa$gd: $Ifgd:kd$$IfF 0 6    34ab p:bccZNN $$Ifa$gd: $Ifgd:kdr $$IfF 0 6    34ab p>c@c\c`cdccZNN $$Ifa$gd: $Ifgd:kdG $$IfF 0 6    34ab pdcfcccccZNN $$Ifa$gd: $Ifgd:kd $$IfF 0 6    34ab pccccccZNN $$Ifa$gd: $Ifgd:kd $$IfF 0 6    34ab pcccbdddfdxdc[[KC7 &`#$gd0dhgd:dh-DM gd:dhgd-jkd $$IfF 0 6    34ab pxdzd|dddddddhgd: &`#$gd0h]hgd0,1h. A!"#$% DyK www.ffri.hr/datotekeyK Phttp://www.ffri.hr/datotekeyX;H,]ą'cDyK www.ffri.hr/datotekeyK Phttp://www.ffri.hr/datotekeyX;H,]ą'c $$If!vh555#v#v#v:V ذذذ0 6,555/ 34 pذذذ$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p$$If!vh555#v#v#v:V 0 6,5/ 34 p@@@ vZNormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No ListVOV >Default 7$8$H$!B*CJ_HaJmHphsHtH4U@4 > Hyperlink >*phB^@B %9 Normal (Web)dd[$\$LO"L >(ptext d\$B*CJOJQJ^JaJph333*W@1* IStrong5\BOBB Py Normal (Web)2 d[$0a@Q0  HTML Cite6]4 @b4 0Footer  p#.)@q. 0 Page NumberN!"X[Z  23$$%J(4,5,52!>A}ABBEE{N|NO8TZ^^iflfn5r6rvv<=78ABCDEFGHJKLMNOPQRSTUVWcdǖ#+ڙ#ݛ$rd6ӡڡ &),-8;>?JLNOXZ\]ehkl|~Ǣɢˢ̢Ԣעڢۢܢ123<=>JKLO000000000000p00000000p00p000p000000000@0000H0H00p00X00p0p0h0p00p00000p000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000pMy00RMy00My00@0@0My00hR0oZ+!"X[Z  23$$%J(4,5,52!>A}ABBEE{N|NO8TZ^^iflfn6rvv<=78ABCDEFGHJKVWcdǖ#+ڙ#ݛ$rd6ӡڡ &),-8;>?JLNOXZ\]ehkl|~Ǣɢˢ̢Ԣעڢۢܢ123<JO00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0@0 0fR@0@0 0+ B&G Th`"L0BFLXadVYZ\]^_+2n$B"Saabb:bXb|bbbbcc>cdcccxddW[`dXƔNy !NXXX !!8@D(    8) ) 173"  8) ) 173"B S  ?ifHNTTa!b! nc!od!će!f!Ln.O4 Oh*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity0http://www.5iamas-microsoft-com:office:smarttagsV*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/  "hiqrOPIKWX  023458X[ <>x y    }~CDFG/3]^~=>FGQR1289IJefkl3 5 W!X!Y!Z!o!p!!!""""""""!#"#(#)#H#I#p#q#########$$$$%%%%%%%%&&&&8&9&&&&&M'N'{'|'''''((((((((")#)S)T)))))))))))))**z*{*****++ +!+5+6+\+]+++++++,,*,-,2,6,,,u-v-..//////1122/2024262U3V33388::;;!>">>>>>@@@@A@C@f@h@i@j@@@@@AAAAAABBCCDD E!EEEEEFFGGHHHH_I`IKKzN}N:O;O>P?PQQQQSSSSSS1T3T6T9TTTZZZZ[[^^^^S_T_``aabbHbJbbbbbZc[ccc:ddRdSd[d\d4e5ePeReeeeeEfFfVf\fhflfffHgIgHhIhhiiiiiiinn3n5n8n9n$o%ooo-p.ppp/r1r3r7rssss#s$sNuPuvvvvvvwwyy_{`{ | |p|r|s}t}~~~~~~~~ 468=ab)*hi026=YZbcz{ԄՄׄde"#23:;>Wadxyߒ”ÔƔƕɕtvƖǖ"eh ٙڙN !$prOPXZcdhilm}~ &''* ߠѡӡ١ڡ,->?NO\]klˢ̢ڢܢ123;>ILO "WXZ[Y Z  13$$%%I(J(3,6,4262 >">AA|A}ABBEEzN}NOO7T9TZZ ^^Wf\fhflfnn4r7rvv;=69@WbdƔƖǖ"ٙڙH"#ܛݛ#$qrcd56ҡӡ١ڡ %&()+-78:;=?IJNOWX\]deghjl{|ƢǢˢ̢ӢԢ֢ע٢ܢ023;>IJLO eeȓ ǖ#+ęڙ8N#ݛf˜$Dr;cПqrӡۢ23LON23LOKorisnikNEKTAR DALMATINSKI D.O.O.mS4+$s^葄C;p7v:h=VuD h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`o(.^`OJPJQJ^Jo(pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.)?)^)`?o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.7s^h=VumS; 0       OC6#p N.@is9C#l2t0|Rhj$^%.,_ww 9 o2I_}EWYX'pe!{3-w{$otqybyq9]}pdMARp[wX'#BHOYCQ;DvI\wsP}n'!N920w{$p$^%NCY'q&pNCY'8y'C6s*m||,hjN. )8.2t0L+/pN920]~a1ey/3L+/gA4if )8X$:AjAs9CyC@iCQ;DdFZGI#Q2I$:0N>wlBHObPbP#l#Q+$pqMARp fPR|RWX]XK)`yEWYs\YgA4aZYWX]q,_aZTapifyCfjp>wls* 9 oot+$pqvI\wpd0ypK)`yAjAqyby.dy0yeyn'!e!{X]YvZ\[E[T\`\+_ `Cc{d}veKh3$h2kh ojjn/aok#s4s4u6umu_iv3wx=xPye^ydy@|B~ tEcWi-^N@zF` 9@/^ q>@RTk""h("U^*q}{#4e-`^W%\>([5, csJ:ibz >.weB iEu<G17u3:n:`xiGg{ =5e-j \,x`_g|_v3w *U"JE[c*QTDA# .A9G$J.q9DV:Ot16EW3:44LyNXoD}K~A#ӡڡ &),-8;>?JLNOXZ\]ehkl|~Ǣɢˢ̢ԢעڢۢO@\   !#&'()*+23:;>?@ABCEIRN``````<@` `"`$`&`(`*`,`4`6`:`@`H`J`N`T`V`X`Z`\`^`l`n`@`~`````````UnknownG: Times New Roman5Symbol3& : ArialWHRTimesTimes New Roman7ArialMT?5 : Courier New;Wingdings"1sҦsҦ[؊S([؊S(!4d 3QH ?(Dijete i aportKorisnikKorisnik      Oh+'0x  4 @ LX`hpDijete i portije KorisnikpoorioriNormalk Korisnikpo2riMicrosoft Word 10.0@F#@2=@2=[؊՜.+,D՜.+,< hp|  a(SA Dijete i port Title 8@ _PID_HLINKSAXslhttp://www.ffri.hr/datotekeslhttp://www.ffri.hr/datotekea~#E:\Slavonski Brod 2009\prikazi-rad  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     #Root Entry F鏸%Data 1Table|jWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q