Naslov
Obrasci tranzicije iz obrazovnog sustava u svijet rada u Hrvatskoj
(Patterns of Transition from Education to the World of Work in Croatia)

Autori
Matković, Teo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.05

Godina
2011

Stranica
406

Mentor
Puljiz, Vlado

Ključne riječi
mladi; tržište rada; obrazovni sustav; životni tijek; prelazak iz obrazovanja u svijet rada
(youth; employment; education system; life course; school-to-work transition)

Sažetak
Cilj ove disertacije je kroz analizu prijelaznog razdoblja u životima mladih Hrvatske steći uvid u mehanizme, dinamiku i obrasce integracije u svijet rada u Hrvatskoj, postaviti ih u odnos s institucionalnim i strukturnim odrednicama obrazovnog sustava i tržišta rada te istražiti hipotezu o njihovoj (ne)usklađenosti. Analize korištenih izvora podataka pružaju konzistentnu sliku komparativno dugotrajne i teške integracije u tržište rada, usprkos gospodarskom i demografskom okružju koje je tijekom većine 2000-ih bilo povoljno za mlade. Osim dugotrajnog traženja posla, post-obrazovnu tranziciju učestalo karakteriziraju nestabilni privremeni i kratkotrajni neformalni poslovi (pri čemu su u recentnijim kohortama prvi sve prisutniji, a potonji sve manje zastupljeni) te učestala pojava prekvalificiranosti i neusklađenosti postignutog obrazovanja i pronađenog zanimanja. No zastupljenost ovih pojava, kao i rizik izlaska iz posla, se uvelike umanjuje kroz godine karijere (osim horizontalne neusklađenosti koja ostaje perzistentna). Prema dinamici integracije, ulozi privremene zaposlenosti i razini horizontalne neusklađenosti Hrvatska je značajno bliže nepovoljnom mediteranskom, posebno talijanskom, obrascu nego austrijskom (odnosno njemačkom) uzoru prema kojem je začet i razvijen naš obrazovni sustav. Ipak, s potonjim zemljama i većim dijelom tranzicijskog kruga Hrvatska dijeli snažnu statusnu stratifikaciju s obzirom na postignutu razinu obrazovanja. Ali za razliku od zemalja koordinirane tržišne ekonomije, pa i dereguliranih liberalnih tržišnih ekonomija, u Hrvatskoj obrazovanje stratificira mlade prema svim promatranim ishodima. Završeno strukovno obrazovanje ne pruža "sigurnosnu mrežu" bržeg nalaženja posla karakterističnu za strukovna tržišta rada, iako završavanje strukovne srednje škole štiti od najmanje povoljnih ishoda vidljivih među osobama koje nisu završile srednju školu ili su iz obrazovnog sustava izašle s općim obrazovanjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA