Naslov
Fenološka neujednačenost kao ograničavajući čimbenik uspješnoga oprašivanja u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
(Phenological Asynchronization as a Restrictive factor of Efficient Pollination in Clonal Seed Orchads of Pedunculate Oak (Quercus robur L.))

Autori
Franjić, Jozo ; Sever, Krunoslav ; Bogdan, Saša ; Škvorc, Željko ; Krstonošić, Daniel ; Alešković, Ivana

Izvornik
Croatian journal of forest engineering (1845-5719) 32 (2011), 1; 141-156

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hrast lužnjak; klonska sjemenska plantaža; meteorološke prilike; oprašivanje; protoginija; receptivnost
(pedunculate oak; clonal seed orchard; meteorological data; pollination; protogyny; receptivity)

Sažetak
Istraživanje fenologije cvjetanja klonova hrasta lužnjaka provedeno je u proljeće 2010. godine. Pokusna ploha na kojoj je istraživanje obavljeno osnovana je u proljeće 2008. godine u rasadniku Brestje (UŠP Zagreb, Šumarija Dugo Selo). Pokusna je ploha osnovana s klonovima podrijetlom iz već postojećih proizvodnih klonskih sjemenskih plantaža (KSP) hrasta lužnjaka na području uprava šuma podružnica Vinkovci, Našice i Bjelovar. Istraživanjem je utvrđena protoginija kod velike većine klonova. Od meteoroloških prilika koje negativno utječu na receptivnost ženskih cvjetova posebno se ističu veliko kolebanje dnevne temperature zraka i nagli pad relativne vlažnosti zraka. Negativan utjecaj meteoroloških prilika na trušenje polena nije utvrđen. Velika kolebanja dnevne temperature zraka, uz istodobni pad relativne vlažnosti zraka, prekida receptivnost ženskih cvjetova, što ujedno umanjuje i dužinu trajanja njihove receptivnosti. Zbog utjecaja nepovoljnih meteoroloških prilika razdoblje receptivnosti ženskih cvjetova nije bilo ujednačeno s razdobljem trušenja polena, što uvelike umanjuje mogućnost međusobnoga slučajnoga oprašivanja klonova podrijetlom iz istraživanih KSP. To se uglavnom odrazilo na našičke klonove zato što su bili vrlo ujednačeni s obzirom na početak receptivnosti ženskih cvjetova i trušenje polena, što nije bio slučaj kod vinkovačkih i bjelovarskih klonova. Klonovi podrijetlom iz KSP Vinkovci i Bjelovar imali su bolju mogučnost međusobnoga slučajnoga oprašivanja u odnosu na našičke klonove, zahvaljujući onomu dijelu klonova koji je poslije započeo s otvaranjem pupova i receptivnošću ženskih cvjetova te na taj način izbjegao utjecaj nepovoljnih meteoroloških prilika. Unatoč dobromu potencijalu međusobnoga oprašivanja našičkih klonova te sposobnosti vinkovačkih i bjelovarskih klonova da djelomično izbjegnu nepovoljan utjecaj meteoroloških prilika, ne možemo reći da su klonovi podrijetlom iz istraživanih KSP 2010. godine imali mogućnost proizvodnje sjemena koje nosi zadovoljavajuću razinu genetske raznolikosti. Stoga preporučujemo otvaranje rasprave o rekonstrukciji postojećih KSP i njihovu popunjavanju klonovima podrijetlom iz svih KSP. Tako rekonstruirane KSP ne bi bile pod tako izraženim negativnim utjecajem meteoroloških prilika, a ujedno bi zadržale dobar potencijal međusobnoga oprašivanja onoga broja klonova koji bi osigurao proizvodnju genetski kvalitetnoga sjemena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA