Naslov
Sedimentološko-petrografske značajke gornjomiocenskih naslaga okolice Bedekovčine
(Sedimentological and petrographical properties of Upper Miocene sediments from the outskirts of Bedekovčina)

Autori
Marina Remenarić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.04

Godina
2011

Stranica
50

Mentor
Marijan Kovačić

Ključne riječi
pijesak; facijes; provenijencija; gornji miocen; Panonsko jezero; delta
(sand; facies; provenance; Upper Miocene; Pannonian basin; delta)

Sažetak
Na južnim obroncima Ivanščice, sjeverno od Bedekovčine u selu Lug Orehovički, snimljen je detaljan geološki stup ukupne debljine 33 m. Na osnovu terenskih zapažanja, analiza granulometrijskog sastava i analize sadržaja CaCO3 istraživani sedimenti grupirani su u dva facijesa: facijes laminiranih pijesaka s proslojcima pješčenjaka i lećama šljunka (F1) i facijes masivnih pijesaka i siltoznih pijesaka (F2). Facijes F1sastoji se od vrlo sitnog ili sitnog dobro sortiranog horizontalno ili koso laminiranog pijeska s lećama sitnozrnatog šljunka i proslojcima dobro sortiranog sitnozrnatog slabo vezanog litičnog arenita. Facijes (F2) se sastoji od masivnih slojeva dobro sortiranog sitnozrnatog pijeska i srednje sortiranog siltoznog pijeska. Taloženje sedimenata odvijalo se krajem gornjeg miocena na čelu delte u vrlo plitkom brakičnom jezerskom okolišu. Modalni sastav pješčenjaka kao i zajednica teških minerala u pijescima pokazali su da su izvorišne stijene klastičnog detritusa najvećim dijelom bile starije sedimentne stijene i raznovrsne metamorfne stijene, a samo manjim dijelom kisele magmatske stijene. Mineraloška i strukturna zrelost pješčano-siltnog detritusa, kao i nedostatak krupnijeg klastičnog detritusa, sugeriraju njegov dulji transport, tj. porijeklo iz udaljenijih izvorišta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA