ࡱ> {`n1bjbjFFBd,,Tn>$|6X555867V277"8,8,89!9 -9TTTTTTT$WhZTA59995959T,8,8=VsMsMsM59,8,8TsM59TsMsMPPP,87 P6 Z5@l hPS,SV0VpP,ZJZPP"ZP5959sM5959595959TTM^595959V59595959'&.&. 45. Meunarodni dani FICPM-a Razumni odnos prema materijalnim dobrima u braku i obitelji Malinska, Krk od 26.4. do 1.5.2011. Teoloaki aspekt razumnog odnosa prema materijalnim dobrima u braku i obitelji dr. sc. Dario Toki, karmelianin  Gdje ti je blago, ondje e ti biti i srce. Isus Uvod esto puta bra ni parovi navode pitanje novca kao jedan od najva~nijih uzroka njihovih meusobnih nesuglasica. Razumni odnos prema materijalnim dobrima u braku i obitelji je takav odnos koji ne razara, nego utemeljuje i osigurava s materijalne strane zajedniatvo u braku i obitelji. Teoloaki aspekt oblikuje i potkrepljuje takav razumni odnos motivirajui ga podacima iz kraanske objave: Svetog pisma i crkvenog u iteljstva. Budui da nije baa uobi ajeno mijeaati vjerska i nov ana pitanja, treba najprije odgovoriti zaato se uope baviti teoloakim vidom razumnog odnosa prema materijalnim dobrima. Za ovjeka kraanina razlozi su duhovne i prakti ne naravi. Prvo, naae postupanje s novcem ima itekako velik utjecaj na naa odnos s Bogom. Mo~da toga nismo bili svjesni, ali Isus nam je posvijestio da je najvei suparnik Bo~jem prvenstvu u naaem ~ivotu upravo novac:  Nitko ne mo~e slu~iti dvojici gospodara jer e ili jednog mrziti, a drugoga ljubiti, ili e uz jednoga pristajati, a drugoga prezirati. Ne mo~ete slu~iti Bogu i bogatstvu Mt 6,24 Novac je zapravo samo sredstvo razmjene materijalnih dobara i usluga, a kad od sredstva postane cilj, tada novac postaje najpo~eljnije dobro u naaem ~ivotu i zapravo dolazi na mjesto koje pripada samom Bogu, koji je jedini istinsko Dobro za ovjeka. Ovaj nered na vrhu ljestvice vrednota itekako se odra~ava na cijeli sustav naaeg ~ivljenja:  Imati viae, dakle, nije krajnji cilj ni za narode ni za pojedince. Svaki rast mo~e imati dvojaku vrijednost. Potreban za to da bi ovjeku omoguio da bude viae ovjek, on ga ipak stjeanjuje kao u neki zatvor, ako postane vrhovno dobro koje ne dopuata da se gleda dalje. Onda srca otvruju, a duae se zatvaraju, ljudi se viae ne susreu iz prijateljstva, nego iz interesa, koji ih onda lako izaziva jedne protiv drugih i razjedinjava.  Prema tome, materijalna sredstva nisu cilj, nego samo sredstva da se doe do pravog cilja, a cilj je Gospodin, koji ~eli da ~ivot imamo, u izobilju da ga imamo (usp. Iv 10,10). Toga ljudi obi no postaju svjesniji ato im se smrt viae pribli~ava, ali je prava mudrost s time odmah ra unati. Zato je dobro redovito si posvjeaivati da nije ovjek radi novca, nego novac radi ovjeka, i koje su prave vrijednosti u ~ivotu zbog kojih vrijedi ~ivjeti.  Novcem mo~ea kupiti: krevet, ali ne i san; knjige, ali ne i pamet; jelo, ali ne i apetit; kuu, ali ne i dom; lijekove, ali ne i zdravlje; zabavu, ali ne i sreu.   Kraljevstvo Bo~je nije jelo ili pie, nego pravednost, mir i radost u Duhu Svetom. Da, tko tako Kristu slu~i mio je Bogu i cijene ga ljudi. Rim 14,17-18 Drugo, prakti ni razlog je slijedei: upotreba materijalnih sredstava nerijetko izaziva veliki stres. Primijenimo li u enje Crkve na svoj na in uporabe sredstava taj se stres mo~e uvelike smanjiti. Posluaamo li rije  Onoga koji nas voli i sve zna, bit e nam lakae u ~ivotu. O tom iskustvu govori Isus kad nas poziva da svoju kuu, svoj brak i obitelj, zasnivamo na njegovoj rije i. Tada je naaa kua utemeljena na pravom temelju koji mo~e izdr~ati i najgore ~ivotne izazove (usp. Mt 7,24-27). 1. Gospodin Bog je vlasnik  mi smo upravitelji Gospodnja je zemlja i sve na njoj, svijet i svi koji na njemu ~ive. Ps 24,1 Dok sam boravio u Rimu na akolovanju svaki dan me susretalo mnoatvo prosjaka s molbom ili zahtjevom da im neato udijelim. Budui da sam imao dobre ljude koji su nov ano pomagali moje akolovanje uvijek bih imao neato novaca, i osjeao sam se du~nim pomoi tim ljudima. No takvih je znalo biti po tridesetak u jednom danu. Kao ato mo~ete pretpostaviti, vrlo brzo sam uvidio da ono malo novaca ato sam imao ne bi potrajalo ni za tjedan dana da izaem u susret svima koji me tra~e, a onda bih mogao spakirati kufere i vratiti se odakle sam doaao neobavljena posla. Tada mi je iznenada sinula spasonosna misao:  ekaj, Dario, ato radia? Je li to tvoj novac koji imaa u d~epu? To je novac ljudi koji su ga tebi povjerili, koji od tebe neato o ekuju. To nije tvoj novac iako je trenutno kod tebe. S tim novcem ti trebaa zavraiti posao koji ti je povjeren. Taj novac ne pripada tebi da bi ga ti mogao troaiti kako god hoea. Kad sam shvatio da nisam vlasnik povjerenih sredstava, to mi je uvelike olakaalo ~ivot i omoguilo da ih na ispravan na in upotrijebim. Tako je i sa svim sredstvima u naaem ~ivotu. Bog nam ih je povjerio za neko poslanje, a ne da s njima radimo ato god nam se prohtje: Gospodin, Bog, uzme ovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obrauje i uva. Post 2,15 Mi smo dakle Bo~ji suradnici i uvari Bo~jeg djela, a ne njegovi vlasnici. Zemlja se ne smije prodati potpuno, jer zemlja pripada meni, dok ste vi samo stranci i gosti kod mene. Lev 25,23 Kako onda shvatiti suvremeni pojam ovjekovog privatnog vlasniatva u odnosu na Bo~je sveobuhvatno vlasniatvo? Odgovor na ovo pitanje olakaat e nam svijest da ovjekovo privatno vlasniatvo mo~emo promatrati na tri razine: a) antropoloako utemeljenje  Biblija ka~e da je svakom ovjeku, budui da je  slika Bo~ja , openito povjerena zadaa da vlada zemljom; b) eti ko usmjerenje  Crkva ka~e da Bog povjerava ovjeku brigu za zemaljska dobra i ovjek se njima slu~i za svoje potrebe da se ato bolje ostvari, ali i da se pove~e s drugim ljudima i Bogom. U tom smislu se govori o opoj namjeni materijalnih dobara i o imperativu solidarnosti:  Kruh koji zadr~avaa za sebe pripada onomu koji je gladan; odijelo koje uvaa u ormaru za rublje pripada onomu koji je gol; cipele koje ti trunu u kui pripadaju onomu koji je bos; novac koji uvaa pod zemljom pripada onomu koji je u stisci. Toliko je ljudi kojima inia nepravdu, koliko je onih kojima si mogao pomoi.   Tko ima dobra ovoga svijeta i vidi brata svoga u potrebi pa zatvori pred njim srce  kako ljubav Bo~ja ostaje u njemu? 1 Iv 3,17 c) druatveno-pravno ureenje  dr~ava svojim zakonima formalno-pravno ureuje a) i b). Tu rije   vlasniatvo ne treba shvatiti kao apsolutno pravo na vlasniatvo, jer je samo Bog apsolutni gospodar svih stvari, nego ju treba shvatiti kao ureenje konkretnog dodjeljivanja konkretnih dobara konkretnim ljudima ili skupinama, s time da i dalje vrijede gore navedeno antropoloako utemeljenje i eti ko usmjerenje tako ostvarenog formalnog prava na privatno vlasniatvo. Mo~e li se to izrei jednostavnijim rije ima? Gospodin Bog je vlasnik svega, i on hoe (Bo~ji plan) da se svaki ovjek po sli nosti s njim, svojim Stvoriteljem, harmoni no razvija. U tu svrhu nam povjerava (zakoni) dio svog vlasniatva da kao njegovi upravitelji izvraavamo svoje gospodstvo (upravu). Mo~e li injenica da nismo pravi vlasnici, ve  samo upravitelji materijalnih dobara, donijeti olakaanje i spokoj u naau duau i naau obitelj, a to zna i i manje stresa i viae radosti? Itekako. Prvo, zbog naaih iluzija. U poziciji vlasnika redovito stavljamo na sebe pritisak velikih o ekivanja i odgovornosti. A zbog prevelikog pritiska ljudi  pucaju i gube sebe i obitelji. Za edukativni primjer mo~e nam poslu~iti zgoda iz ~ivota bl. Ivana XXIII. Kada je neki tek postavljeni biskup bio primljen u privatnu audijenciju, potu~i se papi da mu teret nove slu~be donosi nesanicu. Re e mu Ivan ljubazno:  Ta ista stvar dogodila se i meni prvih nekoliko tjedana moga pontifikata, ali tada mi se u snu pojavio aneo uvar i proaaptao: 'Giovanni, ne uzimaj samoga sebe toliko ozbiljno.' Odonda uvijek izvrsno spavam.  Drugo, spokoj dolazi zbog toga ato nismo bilo iji upravitelji, nego smo upravitelji Bo~ji. A Gospodin Bog je: (a) suveren  nema toga tko bi izmakao ruci njegovoj (Tob 13,2), (b) svemoan  ato god se Gospodinu svidi to ini na nebu i na zemlji (Ps 135,6) (c) sveznajui  Bog moj ispunit e svaku vaau potrebu po bogatstvu svome, veli anstveno, u Kristu Isusu (Fil 4,19) (d) voli nas - U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naae (1 Iv 4,10) Iz toga proizlazi osjeaj mira i sigurnosti, jer Bog kontrolira situaciju. Situaciju u naaem ~ivotu kontrolira onaj koji je suveren, svemoan, sveznajui, i koji nas voli. Njega dakle ne mo~e iznenaditi ni svjetska kriza, ni pad burzovnih indeksa, ni gubitak naaeg zaposlenja, ni & On u svemu tome dr~i kontrolu, te svaku situaciju okree na naae vee dobro: Znamo da Bog u svemu na dobro surauje s onima koji ga ljube& Ako je Bog za nas, tko e protiv nas? Rim 8,28.31 Bog je vlasnik svega i vlasniatvo nad onim ato je stvorio nikad nije prepustio ovjeku. im prije prekinemo osjeajnu navezanost na stvari koje upotrebljavamo to emo ranije stei slobodu u njihovu upravljanju. Jer svaka navezanost, ma kako mala bila ovjeka sputava u donoaenju slobodnih i razumnih odluka. Sv. Ivan od Kri~a to prikazuje slikom ptice koja je vezana:  Svejedno je li neka ptica vezana tankom ili debelom niti. Ma kako tanka bila ta nit, ptica ne mo~e letjeti, budui da je njome vezana jednako kao da je u pitanju i deblja nit. Uistinu tanju je nit lakae prekinuti, ali ma koliko to bilo lakae, ako ju ne bude stvarno i prekinula nee moi poletjeti.  Jeste li spremni na zavjet predanja: predati imovinu koju smatrate svojim vlasniatvom njenom stvarnom vlasniku, a sebe postaviti u status upravitelja? 2. Naae odgovornosti u upravljanju 2.1. Molitvom do vjernosti u upravljanju Od upravitelja se tra~i da budu vjerni. 1 Kor 4,2 Tri su odnosa prema materijalnim dobrima uvrije~ena meu ljudima. Njihove zna ajke mo~emo usporedno prikazati pomou slijedee tablice: duhovnjaatvomaterijalizamupraviteljstvoImovina je& zlomoje pravoodgovornostRadim da bih& pre~iviopostao bogatslu~io BoguPravi su kraani& siromaanibogativjerniBog ne voli& bogatstvosiromaatvonevjernostDajem& jer moramda bih dobio zauzvratjer volim BogaTroaim& u strahu i bez veseljaspontano i bez  mudrovanja odgovorno i nakon molitve  Ideja upravljanja u sebi podrazumijeva odnos pouzdanja i vjernosti prema Bogu. Bogu se mo~e prepustiti samo onaj tko mu vjeruje. Zato za kraanina nije dovoljno da je upisan u maticu kratenih, nego je potrebno da bude i prakti ni vjernik. Pod prakti nim vjernikom se ne podrazumijeva formalizam u ispunjavanju du~nosti svoje religije, nego prakti no istra~ivanje Bo~jih puteva u svom ~ivotu, pa kad su u pitanju i novci i druga materijalna dobra kojima raspola~emo:  Tra~ite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve e vam se ostalo dodati. Mk 6,33 Zato da bi kraanin bio vjernik neophodno je da odgaja svoje ~elje u skladu s voljom Onoga koji je pravi vlasnik svih naaih dobara. Sredstvo je molitva. Treba odgajati sebe i svoju djecu za molitvu. Vjernosti Bogu nema bez molitve. A ta vjernost itekako obuhvaa i upravljanje materijalnim dobrima:  Tko je vjeran u najmanjoj stvari, vjeran je i u velikoj. Tko je nevjeran u najmanjoj stvari, nevjeran je i u velikoj. Ako niste bili vjerni u la~nom bogatstvu, tko e vam pravo povjeriti? Lk 16,10-11 2.2. Radom do vjernosti u upravljanju Tko ne radi, neka ni ne jede. 2 Sol 3,10 Ako je nerad mogu i po~eljan u prva dva pristupa materijalnim dobrima  npr.  Nitko me ne mo~e tako malo platiti kako ja mogu malo raditi , ili:  Samo budale rade  u upraviteljskoj opciji rad je neophodan. Ne kao nu~no zlo, nego kao sredstvo o ovje enja. Zato sebe i djecu treba odgajati da volimo rad. Rad je najpoateniji na in da se uzdr~avamo:  `est dana radi (Izl 34,21). Ni Isus se nije sramio raditi:  Otac moj sve do sada radi, pa i ja radim (Iv 5,17). Bog je rad stvorio za naau dobrobit, jer rad nije zlo, nego spada na zemaljski raj:  Gospodin, Bog, uzme ovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obrauje i uva (Post 2,15).  Ljudski rad& vrjedniji je od ostalih elemenata gospodarskog ~ivota, jer su ovi samo sredstva& ovjek obi no svojim radom uzdr~ava svoj ~ivot i ~ivot onih koji su njegovi, povezuje se sa svojom braom i slu~i im, mo~e iskazivati pravu dobrotvornost i dati svoj doprinos dovraenju Bo~jeg stvaranja. `toviae, tvrdimo da se ovjek po Bogu prikazanom radu pridru~uje otkupiteljskom djelu Isusa Krista, koji je radu dao uzviaeno dostojanstvo kad je u Nazaretu radio vlastitim rukama. Odatle za svakoga proizlazi du~nost da savjesno radi, kao i pravo na rad.  Rad razvija karakter osobe:  Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podlo~nost (Izr 12,24). Kao kraani pozvani smo raditi za Krista:  `to god radite, zduano inite, kao Gospodinu, a ne ljudima, znajui da ete od Gospodina primiti nagradu, baatinu. Gospodinu Kristu slu~ite. (Kol 3,23-24), jer znamo da je to kriterij po kojem e naa zemaljski ~ivot u vje nosti biti prosuen:  `to god u iniste jednome od ove najmanje brae, meni u iniste (Mt 25,40). Ali ne treba ni u radu pretjerivati:  `est dana radi, a sedmoga od poslova odustani, sve ako je u doba oranja ili u vrijeme ~etve. (Izl 34,21).  Cjelokupni proces plodotvornog rada valja prilagoditi potrebama osobe i njezinu na inu ~ivota, i to u prvom redu kunog ~ivota, osobito ato se ti e majki obitelji, imajui uvijek u vidu spol i dob. Neka se, osim toga radnicima pru~i mogunost da u samom obavljanju rada razvijaju vlastite sposobnosti i vlastitu osobnost. Premda u tom obavljanju oni s du~nom odgovornoau uporabljuju svoje vrijeme i svoje sile, ipak neka svi imaju dovoljno odmora i slobodnoga vremena za njegovanje obiteljskog, kulturalnog, druatvenog i vjerskog ~ivota.  Razlog je vrlo jednostavan: ako ovjek od posla izgori, kako e Bogu slu~iti? Ako ovjeka posao  iscijedi ne samo da ateti svom osobnom zdravlju, nego mu je i lakae posvaati se i zanemariti ili naruaiti pozitivne odnose sa svojim najdra~ima. Zato treba odgajati i sebe i svoju djecu da budu marljivi i radiani, ali i da znamo nai mjesta za odmor u dnevnom, tjednom, mjese nom i godianjem ritmu svojih aktivnosti. 2.3. Savjetom do vjernosti u upravljanju Luaku se ini pravim njegov put, a mudar ovjek sluaa savjete. Izr 12,15 Prije donoaenja va~nijih odluka mudro je posavjetovati se:  Sluaaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar (Izr 19,20). Za savjetovanje na raspolaganju imamo viae mogunosti, ali one najbolje povezane su s onima koji nas uistinu vole. a) Gospodin Bog:  Uistinu je ~iva i djelotvorna rije  Bo~ja. Ona je oatrija od svakog dvosjekla ma a& i mo~e suditi nakane i misli srca (Heb 4,12). Svakodnevno molitveno itanje i razmialjanje nad Svetim pismom prikladno je sredstvo osposobljavanja za prave odluke:  Sve Pismo, bogoduho, korisno je za pou avanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti, da ovjek Bo~ji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban (28:> @ > @ H J L T V X p ⻭~pf\f\fRHRHh SaJmHsHh23aJmHsHhPRaJmHsHhgSaJmHsHhrh\5aJmHsHhrhr5aJmHsHhO aJmHsHhO h^aJmHsHh^aJmHsHhE hO 6aJmHsHhE h^6aJmHsHh\5aJmHsHh-/0hbF5aJmHsHh\aJmHsHh;iRaJmHsHhbFaJmHsH:@ @ J L V X $&$a$gdEU$a$gdEU`gd-/0 $`a$gdEU$a$gdr$a$gdO gdbF$a$gd-/0&$1l1 " $ N f t "$&~>@Bκ|m|cTHh2'CJaJmHsHh2'h2'CJ aJ mHsHh2'aJmHsHh2'h-/0CJaJmHsHh2'hEUCJaJmHsHhchEU6CJaJmHsHhch-/06CJaJmHsHhEUhEUCJ aJ mHsHhEUaJmHsHh+aJmHsHh-/0aJmHsHhbFaJmHsHhgSaJmHsHh SaJmHsHhKaJmHsH>@*,X Fz|""""gd{] $`a$gd+$a$gd]> $^a$gd|< $^a$gd|< $^a$gd2'$a$gdEU $`a$gd]>B(^v(*,vx|~$&ɿɿɵ|j|[K>Kh|<6CJaJmHsHh|<h>6CJaJmHsHh|<h>CJaJmHsH#jh@{_0JCJUaJmHsHh|<CJaJmHsHh|<h|<CJaJmHsHh|<aJmHsHh#faJmHsHh>aJmHsHhP aJmHsHh+aJmHsHh,aJmHsH#jh2'0JCJUaJmHsHh2'CJaJmHsHh2'h2'CJaJmHsH"""""""###.$''*.++++,,ǽvlblXlNlNlDXh AaJmHsHhoiaJmHsHhEUaJmHsHh\]aJmHsHh2aJmHsHh\]hEUCJaJmHsHh\]hEU6CJaJmHsHh\]h2CJ aJ mHsHhoi5aJmHsHhEUh{]5aJmHsHh>4aJmHsHh{]aJmHsHhP aJmHsHh|<aJmHsHh]>CJaJmHsHh|<h+CJaJmHsH"">###+,,x--$.&.. //0144 $^a$gd|Mj $`a$gd\] $`a$gdO $a$gd.M,$a$gd.M,$a$gd$a$gd>$a$gdEU$a$gdEU$a$gdEUgd{],,,,,,------&-(-,-.-0-2-@-B-H-J-N-P-T-V-^-`-f-h-j-n-t-x----".$.&.. /0º{sh FmHsHh\]h.M,CJaJmHsHh\]h.M,6CJaJmHsHh.M,h.M,6CJ aJ mHsHh>mHsHh.M,mHsHhX]}mHsHh\]hEUCJaJmHsHh\]hEU6CJaJmHsHh\]hEU6CJaJmHsHhEUhEUCJ aJ mHsH*0@0000001(181J1f1|1~1111122"2$2233\3 4444666ŽŽťťp^Rh FCJaJmHsH#jh\]0JCJUaJmHsHh|Mjh|MjCJaJmHsHh|MjhCXCJaJmHsHh|Mjh|MjCJ aJ mHsHhmHsHh|MjmHsHh mHsHhCXmHsHh\]mHsHh2mHsHhO6mHsHh h F6mHsHjh\]0JUmHsHh FmHsHh$]mHsH 46677D;=&?*A,ADDDhE FFHJ`gdO $`a$gd>4$a$gd$ ^a$gd]3 $ a$gd2$a$gd>4$a$gd\] $^a$gd>4 $^a$gd|Mj6677777777777788,8.868<8L8P9V99<:@;B;D;F;<<=h=yqi[SSh$]mHsHjh 0JUmHsHho;MmHsHh|MjmHsHhCXmHsHh>4mHsHh mHsHhOmHsHh2mHsHh h F6mHsHh h 6mHsHh FmHsHh\]mHsHh>4CJaJmHsHhCJaJmHsHhh6CJaJmHsHh7hCJ aJ mHsH h=t======>??$?&?(?*A,AZB^BBBZC`CCCCDDDDD0DDDDDDEɸ{ldd\dd\hX]}mHsHhO mHsHh>4h FCJaJmHsHh]3hXCJaJmHsH#jh20JCJUaJmHsHh]30JCJaJmHsHh>40JCJaJmHsH h]3hX0JCJaJmHsHh]3hXCJ aJ mHsHh/" mHsHh=kmHsHhOmHsHh$]mHsHh>4mHsH#ELEEEF F,FFGGGGG"G$G0G4G8G:G>G@GFGHGLGNG\G^GfGjGrGxG|G~GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHJJJJ\Kǿh>4h1s6CJaJmHsHhmHsHh1smHsHh1sh1s6mHsHh1sh1s6hEUmHsHhX]}mHsHhX]}hX]}6mHsH@\K^KKKNNNPPQQQQ4R6R8R:R@R~RƼte[[QC5hshs5aJmHsHhshoi5aJmHsHh\aJmHsHh0aJmHsHh>4hCJaJmHsHhCJaJmHsH#jh>40JCJUaJmHsHh>4CJaJmHsHhhc.CJaJmHsHhhCJ aJ mHsHhaJmHsHhsaJmHsHh>4h1sCJaJmHsHh>4h1s6CJaJmHsHh>4h]36CJaJmHsHJ`KKKNNQQ6R8R:RRRRR&S:SLTNTPT $Ifgdsgds$a$gds$a$gdsgdbFgd{]$a$gdJ $^a$gd $`a$gd>4$a$gd1s$a$gd1s~RRRRRRR&S:SHTJTNTPTfThTjTTTTT$U46aJmHsHhaJmHsHjhs0JUaJmHsHh0aJmHsHh&hsCJaJmHsHh(hs56aJmHsHh&h SCJ aJ mHsHh cS6aJmHsHh&h&6aJmHsHh&5aJmHsHhgS5aJmHsHPTjTTT $$Ifa$gdTTT.% $Ifgdskd$$Ifl\P(#(X<   t(0#644 lap(TTTTTU$U>UVURI $Ifgdskd$$Ifl\P(#(X<  t0#644 la $$Ifa$gdVUXU|UUUU^UIII $$Ifa$gd $Ifgdskdw$$Ifl\P(#(X<  t0#644 la|UUUUUUUUVVV*V,VVVXVtVVVVVVVVW W W&W(W,W.W:ZZZZZZH[J[[ĺxkxh&6CJaJmHsHh&h#6CJaJmHsHh&h#CJaJmHsHh&h&CJ aJ mHsHh&aJmHsHhaJmHsHh=aJmHsHh0aJmHsHh RaJmHsHh7caJmHsHhaJmHsHhsaJmHsHh>4aJmHsH&UUUUUV^UIII $$Ifa$gd $Ifgdskd$$Ifl\P(#(X<  t0#644 laV VV,VXVvV^UIII $$Ifa$gd $Ifgdskd$$Ifl\P(#(X<  t0#644 lavVxVVVV*W^UIII $$Ifa$gd $Ifgdskd$$Ifl\P(#(X<  t0#644 la*W,W.WZZ[[^YME=5$a$gd&$a$gd&$a$gd# $`a$gd>4gdskd$$Ifl\P(#(X<  t0#644 la[[[[[[[[\\\]*],]n]]]]x_______`̸̮¤̔vkv\Lh(hym56aJmHsHh&h=CJ aJ mHsHh cS6aJmHsHh&h&6aJmHsHh&h&6CJaJmHsHh&h&6CJ aJ mHsHh(aJmHsHhaJmHsHh#aJmHsHh&aJmHsHh=aJmHsHh&h&CJaJmHsHh&h#CJaJmHsHh&CJaJmHsH[]]n^^x_____`2`b8e:eiimDnFnr $^a$gde $`a$gd\$a$gdym$a$gdymgds$a$gd#$a$gd&$a$gd& $`a$gd&`2`F``XaxaaaFbbbbbcc d(ddddddddddddddddddddddddddee e eeeeee6e8e:eӿӿӴheheCJ aJ mHsHh\mHsHhymmHsHhymhymmHsHhymhymmHsHh1aJmHsHh\aJmHsHhymaJmHsHh cSaJmHsHh23aJmHsHhhymCJaJmHsH5:eu@uuuuuuvvvvxxyººººº²ºªyj`R`h'h&|5aJmHsHh&|aJmHsHh cSh&|CJaJmHsHh cSh&|56mHsHh cSh0CJ aJ mHsHh cSh cS6mHsHh cSmHsHh0mHsHh=mHsHhmHsHhZmHsHhemHsHheheCJaJmHsHhgCJaJmHsH#jh cS0JCJUaJmHsHrruuvv`vvvx~ڿܿtv $a$gd' $^a$gd' $`a$gd $a$gd&|$a$gd&|gds$a$gd cS $`a$gd cS$a$gdeyNzz{{{|<P|~<HҿԿֿؿڿܿͿ͵sgUI:h'h'CJaJmHsHh'CJaJmHsH#jh cS0JCJUaJmHsHh cSCJaJmHsH"h'h 6CJ]aJmHsH"h'h 5CJ\aJmHsHh'h CJaJmHsHh'h'CJ aJ mHsHh'aJmHsHh cSh 6aJmHsHh aJmHsHUh?mHsHh?h?mHsHh?aJmHsHhaJmHsH Tim 3,16-17). Naglasak je na molitvenom itanju Svetog pisma:  itanje ... treba biti praeno molitvom da bi se mogao razviti razgovor izmeu Boga i ovjeka, jer kad molimo govorimo Njemu, i Njega sluaamo kad itamo bo~anske rije i.  Molitveno itanje Svetog pisma poma~e ovjeku osna~iti vlastiti subjektivitet, vlastito dostojanstvo i suverenost, a takoer i subjektivitet i suverenost vlastite obitelji u odnosu na materijalna dobra:  Ljudsko 'ja' u molitvi lakae do~ivljava dubinu svoga bia kao osobe. To vrijedi takoer i za obitelj, koja nije samo temeljna stanica druatva, nego i posjeduje svoj vlastiti posebni subjektivitet.  Zato je molitva  osobito sa Svetim pismom  va~na, da se ne bismo pretvorili u strojeve za pre~ivljavanje, nego da bismo  kakvi god nam zadani ekonomski uvjeti bili  izgraivali vlastito o ovje enje i, meusobno, civilizaciju ljubavi. b) Suprug(a):  I re e Gospodin Bog: 'Nije dobro da ovjek bude sam: na init u mu pomo kao ato je on (Post 2,18). Komplementarnost (nadopunjavanje) bra nih drugova nije slu ajna zna ajka ovjekove osobnosti. Bog kad je stvarao ovjeka, stvorio ga je upravo potrebitog svoje nadopune:  Na svoju sliku stvori Bog ovjeka& muako i ~ensko stvori ih (Post 1,27). Niti je muako potpun ovjek bez ~ene, niti je ~ena u potpunosti ovjek bez muakarca. K tome treba nadodati i vrijednost sakramenta ~enidbe koja supru~nike povezuje, ali i zajedni ki osna~uje Bo~jom snagom:  U sve anom blagoslovu zaru nika u obredu vjen anja slavitelj ovako zaziva Gospodina: 'Poaalji nad njih [nad supru~nike, op. m.] milost Duha Svetoga da, ljubavlju tvojom razlivenom u njihovim srcima, ostanu vjerni u bra nom savezu.' Iz upravo tog 'slanja Duha Svetoga' proizlazi unutarnja snaga obitelji, kao i sposobnost da budu ujedinjeni u ljubavi i istini.  Savjetovanje sa suprugom je upravo in kojim omoguujemo Duhu Svetom da djeluje u razrjeaenju naaih pitanja, i da ujedinjuje naa brak i obitelj u ljubavi i istini. c) Roditelji:  Sine moj, uvaj zapovijedi oca svoga i ne odbacuj nauka matere svoje (Izr 6,20). Bog je iskusan i voli nas, ali esto nam njegov govor nije tako razgovijetan kako bi mi to ~eljeli. Roditelji, u uobi ajenim okolnostima, predstavljaju nama lako dostupan izvor iskustva i ljubavi, spoj koji se tra~i za idealnog savjetnika. Oni su naime ve pro~ivjeli ono s ime se mi tek suo avamo, a svoj su cijeli ~ivot prakti ki istroaili za nas.  Znakovito je da se etvrta zapovijed nalazi upravo u tom kontekstu [slijedi prethodne tri zapovijedi koje su temeljne za odnos ovjek i izraelskog naroda s Bogom, op. m.]: 'Poatuj oca svoga i majku svoju', jer su oni za tebe, na izvjestan na in predstavnici Gospodnji, koji su ti dali ~ivot, koji su te uveli u ljudsko postojanje: u odreenom potomstvu, u odreenom narodu, u odreenoj kulturi. Nakon Boga, oni su tvoji prvi dobro initelji. Ako je Bog dobar, atoviae samo Dobro, roditelji na jedinstven na in imaju udjela u ovoj njegovoj vrhunskoj dobroti.  `to s onima koji smatraju da je tra~enje savjeta znak slabosti? Ovdje vidimo da je na elo nadopunjavanja  savjetovanje je oblik nadopunjavanja  Bo~ja zna ajka, jer je Bog stvorio ovjeka na svoju sliku. To ne zna i da uvijek morate prihvatiti tuega savjeta  uvijek vam ostaje sloboda donijeti vlastitu odluku  ali je vjerojatnije da e vaaa odluka biti za vas povoljnija ato je bolje informiranija, pogotovo od strane onih kojima je stalo do vas. Na nama dakako ostaje procijeniti koliko se njihova informacija mo~e primijeniti u naaim konkretnim situacijama, ali nas njihova ljubav i dobrota oslobaa od borbe sa pretvaranjem. Upravo pretvaranje, odnosno savjetovanje kojemu motiv nije sebedarna ljubav nego koristoljublje, treba izbjegavati kod osoba poput gatara, vra ara, zaziva a duhova i drugih sli nih nazovi-prijatelja i  savjetnika , kojima plaa ne mora biti samo novac, nego i izvjesne psiholoake i manipulatorske zadovoljatine koje pronalaze u tome. 2.4. Izbjegavanjem dugova do vjernosti u upravljanju Nikome niata ne dugujte, osim da jedni druge ljubite. Rim 13,8 Iako nema izri ite zabrane zadu~ivanja, u Bibliji se dug openito smatra ropstvom:  Bogataa vlada nad siromasima, a du~nik je sluga vjerovniku (Izr 22,7). Kad smo du~ni, nemamo potpunu slobodu raspolaganja sredstvima, jer moramo dug vraati  prije ili kasnije, svejedno. Stari su Izraelci du~ni ku situaciju smatrali prokletstvom koje nastaje kad ovjek ne sluaa Boga:  Ali ako ne budea sluaao glasa Gospodina, Boga svoga& Doaljak koji bude u sredini tvojoj uzdizat e se nada te& On e uzaimati tebi, a ne ti njemu (Pnz 28,15.43-44). Naprotiv, za posluanost Bogu je bila nagrada osloboenje od duga:  Ako uistinu posluaaa glas Gospodina, Boga svoga& svi ovi blagoslovi sii e na te& Mnogim ea narodima u zajam davati, a sam neea uzimati u zajam (Pnz 28,1-2.12). Dugovanje se ipak mo~e smatrati opravdanim pod uvjetom da nije rije  o istoj potroanji, nego o razboritom ulaganju koje e proizvesti veu vrijednost od zadu~ene:  Prema tome [investiranje u razvojne projekte, op. m.] raspolo~ivost kapitala i njegovo preuzimanje u obliku zajma mo~e se smatrati doprinosom samome napretku, ato je po~eljno i samo po sebi opravdano.  Pod razboritim ulaganjem ovdje treba razumjeti takvo ulaganje koje je doista mogue i ostvariti, te dug isplatiti, a da nama ostane viaak vrijednosti. Je li razborito ili ne ulaziti u dug, o ito e biti potrebno savjetovanje, ali openito vjernici u poslu navode tri stvari koje pri tom treba izbjegavati: Ne posuuj nepotrebno. Ne potpisuj jamstva. Ne zadu~uj se dugoro no. 2.5. Davanjem do vjernosti Bla~enije je davati nego primati. Dj 20,35 Ova Isusova izreka sa uvana u Djelima apostolskim mo~e se provjeriti jedino vlastitim iskustvom. Uistinu, mnogi meu nama radije dajemo pomo, nego li ato bi je htjeli tra~iti. Davanje nas izgrauje u plemenitosti i velikoduanosti. Ali samo pod uvjetom da je radosno i slobodno:  Svatko neka dade kako je srcem odlu io; ne sa ~aloau ili na silu jer Bog ljubi vesela darivatelja (2 Kor 9,7). Kod darivanja je od najvee va~nosti stav kojim se to darivanje ini:  Kad bih [na hranu siromasima] razdao sav svoj imetak& a ljubavi ne bih imao, niata mi ne bi koristilo (1 Kor 13,3). Darivanje mo~e biti i oblik pokore, tj. znak rada na naaem trajnom obraenju  uz molitvu i post (KKC 1434). A mo~e biti i konkretni oblik priznanja Bo~jeg gospodstva nad ovjekovim imanjem: Svaka desetina sa zemljiata, bilo od poljskih usjeva bilo od plodova sa stabala, pripada Gospodinu; to je Gospodinu posveeno. Lev 27,30 Iako obveza davanja desetine danas viae ne postoji, ono se kroz naae dobrovoljno darivanje i danas mo~e aktualizirati kao in vjere u Bo~je apsolutno vlasniatvo. A sasvim sigurno je svjedo anstvo stava Crkve prema kojemu sva materijalna dobra imaju i svoju opu namjenu:  Zato ovjek slu~ei se tim dobrima, ne smije nikada dr~ati da su stvari koje zakonito posjeduje jedino njegove nego ih takoer treba smatrati i kao zajedni ke, u tom smislu ato one mogu koristiti ne samo njemu jedinome, nego takoer i drugima.  No to ne zna i da treba biti nerazuman i kod davanja. Za razumno upravljanje materijalnim dobrima Crkva daje i slijedeu smjernicu:  Nitko, doista, nije du~an pomagati druge od onoga ato je njemu potrebno za uzdr~avanje svoje i svojih, ni drugima dijeliti od onoga ato je njemu potrebno da sa uva dostojanstvo svoje osobe i ono ato njemu dolikuje: 'Nitko ne mora ~ivjeti ispod svoga dostojanstva.' Kad se pak udovolji potrebi i dostojanstvu, du~nost je udijeliti od onoga ato je preostalo.  Pri tome nije zgorega pojasniti da ni potrebe nisu sve jednake:  Postoji ljestvica vrijednosti i hitnost potreba. Razlikujemo: 1) osnovne potrebe za dostojan i donekle siguran ~ivot; 2) potrebe s obzirom na ato drugi ve imaju; 3) e~nje za stvarima za koje netko vjeruje da su mu potrebne& Potrebe sadr~ane u prvoj to ki trebale bi zacijelo imati apsolutnu prednost i u proizvodnji i u razdiobi.  Primjer darivanja nam je dao sam Gospodin Bog izvanredno u punini vremena:  Bog je tako ljubio svijet da je dao svog jedinoroenoga Sina (Iv 3,16). I redovito svaki dan:  Budite dakle savraeni kao ato je savraen otac vaa nebeski& jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima i da kiaa pada pravednicima i nepravednicima (usp. Mt 5.45.48). Tako darivanje, osim druatvene koristi, darivatelju poma~e da se suobli i Onome na iju smo sliku stvoreni, da kao osoba postane autenti niji, ato je preduvjet ~ivotne sree. 2.6. `tednjom do vjernosti Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ovjek ih rasipa. Izr 21,20 `tednja je suprotnost zadu~ivanju. Zadu~ivanje preuzetno troai budunost, a atednja ju priprema. Najpoznatiji primjer atediae je vjerojatno Josip kojega su braa prodala u Egipat, koji je svojom strategijom atednje za sedam obilnih godina spasio Egipat od kasnije recesije (Post 41,34-36). Kao da je sluaao papu Ivana XXIII.:  Sposoban i poaten radnik redovito ne troai sav plod svoga rada, dio stavlja na stranu i atedi. A atednja ima za cilj poboljaanje ekonomskih uvjeta ~ivota, ina e nema smisla.  `tednja zna i odrei se ne ega danas kako bi sebi kasnije mogao neato priuatiti. U i nas skromnosti i planiranju, ali nije ni lagana, budui da ni odricanje nije popularno. Potpuno je pogreaan put atedjeti radi nagomilavanja dobara, jer se pri tom gubi iz vida prava svrha materijalnih dobara:  Nekomu bogatu ovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmialjaae: '`to da u inim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.' I re e: 'Evo ato u u initi! Sruait u svoje ~itnice i podignuti vee pa u ondje zgrnuti sve ~ito i dobra svoja. Tada u rei duai svojoj: duao, evo imaa u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Po ivaj, jedi, pij, u~ivaj!' Ali Bog mu re e: 'Bezumni e! Ve noas duaa e se tvoja zaiskati od tebe! A ato si pripravio, ije e biti?' Tako biva s onim koji sebi zgre blago, a ne bogati se u Bogu. Mt 12,16-21 Umjesto zaklju ka  ispit savjesti Je li vaa ~ivot usmjeren na posjedovanje bogatstva ili pak na razvijanje dubljeg odnosa prema Bogu? Je li vaa molitveni ~ivot aktivan ili je zamro? Svaate li se sa svojim/svojom suprugom oko novca ili je mir po tom pitanju? Troaite li iznad svojih mogunosti ili se snalazite s onim ato imate? Uspijevate li isplatiti svoje kreditne kartice ili vam potroaa ki dug raste iz mjeseca u mjesec? Dajete li u dobrotvorne svrhe od svog suviaka ili od svojih prvina? Imate li plan atednje za budue potrebe ili potroaite sav novac zaraen tog mjeseca? Kako utje e vaa svakodnevni ~ivot na ono ato vas eka u vje nosti? Literatura: Jeruzalemska Biblija, Kraanska sadaanjost, Zagreb 1994. Stjepan Baloban, Eti nost i socijalnost na kuanji, Kraanska sadaanjost, Zagreb 1997. Biblija o novcu, skripta Crown Financial Ministries, u Hrvatskoj izdali Kristofori, bez mjesta i godine izdanja. Marijan BI`KUP,  Privatno vlasniatvo i ope dobro , Bogoslovska smotra 62 (1992.) 1-2, 93-104. Larry BURKETT, Business i Biblija, Kristofori, Zagreb 2010. Howard DAYTON, I tvoj novac vrijedi, Kristofori, Koprivnica 2008. DRUGI VATIKANSKI SABOR, Dokumenti, Kraanska sadaanjost, Zagreb 2008. Zrinka GREGOV,  Biblijski pristup radu i novcu u obitelji , radionica na 38. obiteljskoj ljetnoj akoli, Zagreb 2009. Bernard Hring, Kristov zakon, III, Kraanska sadaanjost, Zagreb 1986. Katekizam Katoli ke Crkve, HBK, Zagreb 1994. Phil LENAHAN, Upravljanje novcem za katolike: sedam koraka do financijske slobode, Verbum, Split 2009. Sto godina katoli koga socijalnog nauka, Kraanska sadaanjost, Zagreb 1991. Petar `OLI,  Privatno vlasniatvo i ope dobro , Crkva u svijetu 27 (1992) 1-2, 7-26. Marciano VIDAL, Kraanska etika, Karitativni fond UPT, akovo 2001. Sa~etak Autor najprije utemeljuje razlo~nost teoloakog pristupa pitanju razumnog odnosa prema materijalnim dobrima navodei da ovjekov na in postupanja s novcem ima itekako utjecaja na njegov odnos s Bogom, i obratno. Potom se u prvom dijelu afirmira teoloaka spoznaja da je zapravo jedino Gospodin Bog apsolutni vlasnik svega, a ljudi da svoj odnos gospodarenja materijalnim dobrima trebaju shvatiti u smislu povjerenog im upravljanja Bo~jim vlasniatvom. Iz toga proizlaze odgovornosti za ovjekovu uporabu materijalnih dobara, koje se u drugom dijelu navode i obrazla~u navodima iz Svetog pisma i crkvenog u iteljstva: vjernost, molitva, radinost, pou ljivost, izbjegavanje dugova, davanje i atedljivost. Klju ne rije i: brak, obitelj, gospodarstvo, privatno vlasniatvo Dr. sc. Dario Toki, karmelianin, docent je pri Katedri Svetog pisma Novog zavjeta Katoli kog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Osnovni teoloaki studij zavraio je u Zagrebu 1994., nakon ega je otiaao na specijalizaciju iz biblijske teologije na Papinsko sveu iliate Gregoriana u Rimu i dovraio je 1998. s temom  L'analisi retorica di Mt 26,36-56 kod profesora Rolanda Meyneta. U meuvremenu je postao odgajatelj u Meunarodnom teoloakom zavodu  Sv. Ivan od Kri~a u Rimu, koji napuata 1999. po povratku u domovinu, da bi predavao na Institutu za kraansku duhovnost KBF-a u Zagrebu. Na potonjem fakultetu 2006. brani doktorsku disertaciju s naslovom  Govor o opraatanju u Evanelju po Luki pod vodstvom mentora Ivana Dugand~ia. dr. sc. Dario Toki esmi koga 1, Zagreb  HYPERLINK "mailto:dariotokic@gmail.com" dariotokic@gmail.com Broj ~iro-ra una: 2340009  3103100161.  Pavao VI, Populorum progressio, br. 19.  Usp. H. Dayton, I tvoj novac vrijedi, Koprivnica, 2008, 169.  Usp. M. Vidal, Kraanska etika, akovo 2001, 433-434.  Bazilije Veliki, Govori, u: S. Baloban, Eti nost i socijalnost na kuanji, Zagreb 1997., 43.   Uobi ajenim pojmovima 'moje', 'tvoje', 'njegovo', 'naae', 'njihovo' izra~ava se ideja vlasniatva kojom se ozna ava mogunost slobodnog raspolaganja stvarima po osobnom uvjerenju, bez bojazni da e ga u tom tko ometati. Na taj na in nastaje odnos gospodarenja ovjeka nad nekim dobrom. M. BI`KUP,  Privatno vlasniatvo i ope dobro , Bogoslovska smotra 62 (1992.) 1-2, 93.   HYPERLINK "http://www.zupa-ivan23.hr/Anegdote1.html" http://www.zupa-ivan23.hr/Anegdote1.html (11.2.2011.).  I Uspon 11,4.  Usp. H. DAYTON, I tvoj novac vrijedi, Koprivnica 2008, 173.  DRUGI VATIKANSKI SABOR, Gaudium et spes, br. 67.  Isto.  DRUGI VATIKANSKI SABOR, Dei Verbum, br. 25, navodei sv. Augustina.  Ivan Pavao II, Pismo obiteljima Gratissimam Sane, br. 4.  Isto.  Isto, br. 15.  Ivan Pavao II, Sollicitudo rei socialis, br. 19.  L. BURKETT, Business i Biblija, Zagreb 2010, 255.  DRUGI VATIKANSKI SABOR, Gaudium et spes, br. 69.  LAV XIII, Rerum novarum, br. 19.  B. Hring, Kristov zakon  slobodni u Kristu, III, Zagreb 1986, 404-405.  IVAN XXIII, Mater et magistra, br. 112.     PAGE   PAGE 1 ܿ"4rtv *dnpv|tĸĚwmwmwcUh'h#O5aJmHsHh?aJmHsHh cSaJmHsHhgaJmHsHhWaJmHsHh'h'CJaJmHsHh&|CJaJmHsH#jh cS0JCJUaJmHsHh cSCJaJmHsHh'hX]CJaJmHsHh'h'CJ aJ mHsHh'aJmHsHhX]aJmHsHh aJmHsH!bTVXFVXZ*,.0*Pxz<οwh^TFTh'h;Z5aJmHsHh;ZaJmHsHh cSaJmHsHh'h'CJaJmHsH#jh cS0JCJUaJmHsHh cSCJaJmHsHh'CJaJmHsHh'hCJaJmHsHh'hevCJaJmHsHh'h'CJ aJ mHsHh'aJmHsHhaJmHsHhevaJmHsHh)baJmHsHh#OaJmHsHVX.0z^`T\^ $`a$gd_$a$gdZ`$a$gdZ`$a$gd $`a$gd $^a$gdgc $`a$gdgc $`a$gd cS $^a$gd' $`a$gd?<XZ\^`NPf >Z\^ӵ쒈~pepVFh(hZ`56aJmHsHh^hCJ aJ mHsHh^6aJmHsHhh6aJmHsHhZ`aJmHsHh;ZaJmHsHhN0aJmHsHhaJmHsHhgch'CJaJmHsHhgcCJaJmHsH#jh cS0JCJUaJmHsHhgchgcCJaJmHsHhgcaJmHsHhj1aJmHsHhaJmHsH0>^&,.0H$}n_n_S}A#jh0JCJUaJmHsHh+WCJaJmHsHh+Wh+WCJaJmHsHh+WhgCJaJmHsHhCJaJmHsHh+Wh+WCJ aJ mHsHh+WaJmHsHhgaJmHsHhZ`aJmHsHh_aJmHsHh+dqaJmHsHhaJmHsHhhZ`CJaJmHsHh(hZ`56aJmHsHh56aJmHsH,.,.\8JVX$a$gd#f $`a$gd#f $`a$gd$a$gd'B$a$gd'B$a$gd_ $`a$gd $`a$gd $^a$gd+W $`a$gd_*,.68JѽqbRB3h|<h'BCJaJmHsHh(h_56aJmHsHh(h'B56aJmHsHhMhMCJ aJ mHsHhMh.6aJmHsHhMhM6aJmHsH#jh0JCJUaJmHsHhhCJaJmHsHhhCJ aJ mHsHh_aJmHsHh.aJmHsHhaJmHsHh+WaJmHsHh+Wh+WCJaJmHsHhgCJaJmHsHJn @Z"VXXlvxzĻij}m]I9h(h#fCJ]aJmHsH&jhM0JCJU]aJmHsHhN%h#fCJ]aJmHsHhN%hN%CJ ]aJ mHsHh(h#fCJaJmHsHh(h#f6CJaJmHsHh Fh#fCJ aJ mHsHh(mHsHh#fmHsHh(]mHsHh#f]mHsHhN]mHsHh^L]mHsHh^Lh^L]mHsHh^Lh^LmHsHh^LaJmHsHXXlz|VXxz"Z$a$gdd $^a$gdD% $^a$gd( $`a$gd^ $^a$gdN%$a$gd'B$a$gd#f$a$gd#fz|PRTVX6tvxzɹɘo_R_E_h^CJ]aJmHsHhD%CJ]aJmHsHhD%hD%CJ]aJmHsHhD%hD%CJ ]aJ mHsHhD%]mHsHhD%hD%CJ]aJmHsH&jh^0JCJU]aJmHsHhZCJ]aJmHsHh(h(CJ]aJmHsHh(CJ]aJmHsHh(h(CJ ]aJ mHsHh(]mHsHhD%hN%CJ]aJmHsHzF8Zn0Z\`Ĺ}siaRC1C#jhY0JCJUaJmHsHhYhYCJaJmHsHhYhYCJ aJ mHsHhYmHsHhYaJmHsHh0aJmHsHh|<hdCJaJmHsHh(hd56aJmHsHh^h^CJ aJ mHsHh^h^6aJmHsHh^6aJmHsHhdaJmHsHh^Lh^LaJmHsHhNmHsHh^LmHsHh^Lh^LmHsHh^L]mHsHZn^`       B  $ & Fx^`a$gdr$a$gd'B$a$gdr $^a$gd32s $^a$gd0 $^a$gdY $`a$gdY $`a$gd$a$gdd`LV\l         {peWIhrhd5aJmHsHhrhr5aJmHsHh05aJmHsHh|<5aJmHsHhdCJaJmHsHh32sCJaJmHsHh32s6CJaJmHsHh32shN6CJaJmHsHh0hNCJaJmHsHh0h0CJ aJ mHsHhN%aJmHsHhNaJmHsHh>aJmHsHhE aJmHsHh0aJmHsH h*\p4D.|( $xa$gd^ $xa$gd%xgd% $ex^ea$gd$ & Fx^`a$gdr \tz&np:LNf4RzŽ{rj^jVhD%mHsHhYhY6mHsHhYmHsHh32s6mHsHh%h%6mHsHh h mHsHh h 6mHsHh h ;mHsHh mHsHh%h%mHsHh%mHsHh%6mHsHh%h%5mHsHh32smHsHhaJmHsHh%aJmHsHhraJmHsH!D.<>JNhv22HfβΩΩΝumdmum\Phh5mHsHhmHsHh 6mHsHh mHsHh h 6mHsHh%h%6mHsHh%mHsHh_]ymHsHh_]yh_]y6mHsHhD%]mHsHhD%hD%6]mHsHhD%hD%;]mHsHhD%hD%]mHsHhu^]mHsHh@mHsHhD%mHsHhD%hD%6mHsH:<|%~%%%T&&&&&z''(+x,,-z--... $xa$gd^8:<X|%%%$&&&(&P&R&x&&&&&&&澲{qYNDjhg0JUhhmHsH/h0JB*CJOJQJ^JaJmHph333sHh0JmHsHhh0JmHsHhhmHsHhw}h0JmHsH#j.hw}hUmHsHjhUmHsHhmHsHhS&hS&5mHsHhchc6mHsHhcmHsHhS&mHsHhmHsHh5mHsH&&&&&&&&''' 'H'x'z'|'~''''''''' ((("(>(~(((((F+ǼǙǙvjvjv_h hgmHsHh|Mjhg6mHsHh|MjhgmHsHh2hg6mHsHh\]hg;mHsHh\]hgmHsHh|<hg6mHsHh@{_hg;mHsHh@{_hgmHsHjhg0JUh2'hgmHsHh2'hg6mHsHhgmHsHh2'hg;mHsHhg#F+j+++++++++++++++++++++,,,,,,,&,(,0,6,:,<,L,P,X,Z,^,r,t,v,x,z,|,,,,,,,,Ƽ٤مhshgmHsHh>4hg6mHsHhgmHsHh>4hgmHsHh]>hg0JmHsH hg0JhgjhgUh]>hgmHsHjhg0JUh hgmHsHhgmHsHhg6mHsH4,,----H-f-x-z-|-~--------.......8.X.z.............÷ì֨Ý֝ÑÆÝ{oÆÝ֨Ý{dhgchgmHsHh cShg;mHsHh cShgmHsHh'hgmHsHh'hg6mHsHh cShgmHsHhgh&hgmHsHh&hg6mHsHhgmHsHh&hgmHsHjhg0JUhshgmHsHhgmHsHhshg6mHsH'.."///800"1$1(1*1.1014161:1<1N1P1R1h1j1l1n1 $xa$gd^$a$gdgh]hgd}r &`#$gd}rgdY....../ /"/$/&/>/b//////////// 0$0(04060̵̵̥̎̃xocUcoch(hg6]mHsHh(hg]mHsHhg]mHsHh^hgmHsHhMhgmHsHhMhg6mHsHhMhgmHsHhYhg6mHsHhghhgmHsHhXhg6mHsHhgmHsHhhg;mHsHhhgmHsHjhg0JUh cShgmHsH6080:0<0B0N0R0000000 1 1"1$1&1*1,101216181<1>1J1L1N1R1T1`1b1d1f1h1j1l1ú믧ztztpztzezpah^h0JmHnHuhg hg0Jjhg0JUjhUUhUhYhgmHsHhYhg6mHsHhgmHsHhYhgmHsHhg]mHsHhD%hg6]mHsHh^hg;]mHsHhD%hg]mHsHjhg0JUh^hgmHsH%l1n1hhmHsH@ 00&P1hP:pg/ =!"#$% $$If!vh5(5X5< 5 #v(#vX#v< #v :Vl  t(#65(5X5< 5 p($$If!vh5(5X5< 5 #v(#vX#v< #v :Vl t#65(5X5< 5 $$If!vh5(5X5< 5 #v(#vX#v< #v :Vl t#65(5X5< 5 $$If!vh5(5X5< 5 #v(#vX#v< #v :Vl t#65(5X5< 5 $$If!vh5(5X5< 5 #v(#vX#v< #v :Vl t#65(5X5< 5 $$If!vh5(5X5< 5 #v(#vX#v< #v :Vl t#65(5X5< 5 $$If!vh5(5X5< 5 #v(#vX#v< #v :Vl t#65(5X5< 5 DyK dariotokic@gmail.comyK 8mailto:dariotokic@gmail.com666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH >A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa >@> 'F Tekst fusnoteCJaJ>&@> 'FReferenca fusnoteH*6U@6 Ce Hiperveza >*B*ph8 @"8 }rPodno~je  !2)@12 }r Broj stranicet@Ct Reaetka tablice7:V0:@R: \ Zaglavlje  p#8Oa8 O apple-style-spanS bI$$&0?5:<AEaNOUW:Y]s *iv6iq =r=@sdY}~ %&+,H@IUV  , B [ r N [ I J K { | mn{d KLry r!!!!S#T#$$%%%@%A%j%k%%%&&'&(&5&C&R&S&_&c&n&z&{&&&&&&&&&&&&&&'' '',';'<'D'\'y''''j)k)))**7+u++++++,,L-..002"3#3B5C566 7707N7X7T8?:@:::;;<<s=??AAA~CEE*HxIyIIIIIKLMMcNdNOOOOOOOOP%PkR+S,SSSTTUUBVCVWWWWgggggjjjjjmmmm*nRnSnTn~nnnSopACDFGIJKLNSXZ[\^"4JPTTTVUUVvV*W[rXZ .n1?BEHMOPQRTUVWY]l1@mn(nsX  &!!x@X8@0(  B S  ? OLE_LINK1ssYa@K@B < > nvx{}{~or$$(&4& ))))b,e,--@.H.J.M.O.S.U.[.\.].^.e.f.h.i.j.k.r.s.v.w.y.z.|.}........112233N7Q777k9s9%@'@BB"D$DeHnHHHDIRIJJKKLLMMSSZZZZ[*[[[``'d,d-d6d7dAdVd`ddddddde ee e?eIeffffggkkl#l0l2lKlRlSlZlmmmmTn`ninjntnooppqqqqq&q@qEq`qdqeqjqkqrqtq~qqqqqqqqqr r-r8rorzrrrrrrrrrs s ssssssssssssssssXY| $&*,GH?@HITV  + , A B Z [ q r   M N Z [ H K z | lnz{cd JLqrxy q!r!!!!!!!R#T#$$%%?%A%i%k%%%%%%&(&4&5&B&C&Q&S&^&_&b&c&m&n&y&{&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ' '''+',':'<'C'D'['\'x'y'''i)k)))))**6+7+t+u+++++++ ,,,,K-L-..0022!3#3A5C566 77/707M7N7W7X7S8T8>:@:::;;<<r=s=??AAAA}C~CEE)H*HwIyIIIIIIIJKLLMMbNdNOOOOOOOOOOPP$P%PjRkR*S,SSSSSTTUUAVCVWWWW;Y=YK[M[g[i[[[[[[[\\]]]^^^^^```` a apaqaaaaa3b4bbbbb-c.cpcsc~cccc dd~ddddee[e\eeeff]f^fffff=g>gggggggjjjjmmmmmn)n*nQnTnVn}nnnnnnRoUopq;qqqqqq r rErHrMrPr]r`rrrrrrrssfsissssssssssssssss3Y} & , < H A(_A%k%%%%D'\'y'(())***7+++--113!367N7W7T88IIOOOOP$PM[i[\\k__`-`J````` asccddgg*nRnSnTn}nqqq rFrMrNr]rssssssssssssssTnssssssssssssss?'TT^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH?'(N2[F1Un[1Un[7sX8 O   E /" P 'd=O 0$]Z>^L]N%D%S&2'()*,.M,--0-/0,1:71A153g3%427Y:|<]>B'B F'Fo;MPR;iR SCS cSUEU+W;Z' Zk]X]u^@{_A`Z`"bcgcdCe#f!Ffg|MjOlZo+dq}r32swtevlx_]y)z&|`|X]}B\^A2O\]J_)bZ2k&]3(Ovs==bM'gS.soiymF1*?#O2N N0F- Rp1s=kY{] Xc.K/]DYbF2]rj1d6.! A%^e>4+%uCX s%&1q#]jWd>$M23g1=7c\-@'&(&5&C&R&S&_&c&n&z&{&&&&&&&&&&&&&&'' '',';'<'D'\'y'''s@RnRnRnRn<  %'+,.679:spp ppppp$p.p0p2p4p8p:p>pDpFpHpRpVp^p`pdptpvpzpUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1hrk&`ƀ]w]8w]8#4dnn2QHP ?O23Katoli ki bogoslovni fakultet sveu iliata u Zagrebu Danijel Colo Dario Toki Oh+'0 ( <H h t  4Katoliki bogoslovni fakultet sveuilita u ZagrebuDanijel ColoNormal Dario Toki93Microsoft Office Word@0 @ܘ@ @Ě@̷Yw]՜.+,D՜.+,l( hp  Karmel Remete8nG 4Katoliki bogoslovni fakultet sveuilita u Zagrebu Naslov@ 8@ _PID_HLINKSA 7mailto:dariotokic@gmail.comfU)http://www.zupa-ivan23.hr/Anegdote1.htmlf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FP8 ZData 1TableZWordDocumentBdSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q