Naslov
Dijalektna tkanica Josipa Lovretića
(Literary "tkanica" of Josip Lovretić)

Autori
Bilić, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Šokačka rič 7, Zbornik radova / Bilić, Anica - Vinkovci : Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2010, 231-264

Skup
Šokačka rič 7, Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Slavonski dijalekt"

Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 13.11.2009. - 14.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Josip Lovretić; književno pamćenje; tradicijska kultura; etnograđa; seoska novelistika; etnografski dijalektizmi
(Josip Lovretić; Josip Lovretić; literary memory; traditional culture; ethnographic material; rural short stories; ethnographic dialectism)

Sažetak
Iskustvo postupnoga nestajanja i gubitka tradicijskoga života i kulture potaknulo je Josipa Lovretića na traženje i nalaženje tehnika očuvanja. Etnografija je jedna od tehnika očuvanja etnograđe kojoj se priklonio i primjenjivao ju, a druga tehnika što ju je prakticirao književno je stvaranje zahvaljujući sposobnosti literature da bude prostor pamćenja i interpretacije tradicijske kulture. Cjelokupan je njegov rad obilježen čuvanjem kulturne, glazbene i jezične baštine zbog čega danas njegovi tekstovi funkcioniraju kao podsjetnik vrednota tradicijske kulture i ljepote šokačkih riči. Lovretić je odličan poznavatelj tradicijskoga života i kulture slavonskoga sela te izvorni šokački govornik. Jezik njegovih crtica, novela i pripovijedaka, koje je objavljivao u književnim časopisima i novinama od 1886. do četrdesetih godina XX. stoljeća, nije izvorni piščev jezik, nego je riječ o jezičnim adaptacijama. Lovretića promatramo kao pisca prijelaza norme, tj. posljednjega desetljeća XIX. stoljeća i početna dva desetljeća XX. stoljeća kada je norma zagrebačke škole zamjenjivana normom hrvatskih vukovaca te u njegovu jeziku prepoznajemo likove i oblike iz obiju normi, ovisno o mjestu objavljivanja, a ne o njegovom jezičnom opredjeljenju. Jezik Lovretićevih proznih djela pun je etnografskih dijalektizama, odnosno sadrži bogat etnovokabular, tj. područno raslojeni leksik koji danas već pripada i vremenski raslojenom, pasivnom leksiku, dragocjenoj građi za povijest jezika i dijalektologiju, koja evocira govornu prošlost Slavonije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA