Naslov
Hrvatska književna tradicija i modernost u Osamljenicima Petra Šegedina
(Croatian literary tradition and modernity in Osamljenici by Petar Šegedin)

Autori
Bilić, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Dani Petra Šegedina, Hrvatska književna tradicija i modernost u djelu Petra Šegedina, Zbornik radova III. znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem / Jelčić, Dubravko - Zagreb : Grad Korčula, 2010, 47-57

ISBN
978-953-268-012-6

Skup
Dani Petra Šegedina, Hrvatska književna tradicija i modernost u djelu Petra Šegedina, 3. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem,

Mjesto i datum
Korčula, Hrvatska, 11.09.2009. - 12.09.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Petar Šegedin; Osamljenici; moderni roman; egzistencijalistički roman; roman sudbine; roman ideja; tradicionalni roman; socrealizam
(Petar Šegedin; Osamljenici; modern novel; existentialistic novel; novel of destiny; novel of ideas; traditional novel; socialist realism)

Sažetak
Za promatranje odnosa hrvatskoga pisca Petra Šegedina prema hrvatskoj književnoj tradiciji i stanju u poslijeratnoj književnosti te određivanje njegova mjesta i važnosti u povijesti hrvatske književnosti, napose romanesknoga žanra, u članku će se analizirati njegov roman Osamljenici, prvotno objavljen 1947. u Zagrebu, u izdanju Društva književnika Hrvatske. Promatrajući roman Osamljenici Petra Šegedina u književnopovijesnom kontekstu, odredit ćemo njegov otklon od dotadašnje hrvatske romaneskne tradicije te utvrditi odnos prema recentnom romanesknom stvaranju toga doba, odnosno opreku prema socrealističkim romanima. Na unutaropusnoj pak razini promatrat će se Šegedinova egzistencijalisitčka "trilogija", tj. roman Osamljenike stavit ćemo u relaciju prema ranije objavljenom romanu Djeca Božja (1946.) i poslije nastalomu Crnom smiješku (1969.) Pri tome će se analitički pristupiti kronotopu, semantičkoj i sintaktičkoj strukturi Šegedinova romana Osamljenici te opisati odnos prema tradicionalnom i modernom. Posebnom će se analizom posvetiti pozornost najprije dominantnim likovima Arturu, Silviju i Srećku, a potom sporednim ženskim likovima korištenjem i primjenom teorijskih postavki suvremenih semiotičara i naratologa Phillipea Hamona i Vincenta Jouvea te ih promatrati na aktancijalnoj razini primjenom Greimasove semiotike. Zaključno ćemo utvrditi kako su glavni likovi romana zapravo prototipovi hrvatskoga egzistencijalističkoga romana, a njihov autor P. Šegedin anticipator ne samo hrvatskoga egzistencijalističkoga romana nego i romana ideja te inaugurator romana sudbine i ljudske situacije, kojima doseže vrhunac hrvatskoga i europskoga suvremenoga proznoga stvaranja te s R. Marinkovićem, V. Desnicom i Mirkom Božićem pripada skupini istaknutih hrvatskih romanopisaca prvih desetljeća poslijeratne književnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA