Pregled bibliografske jedinice broj: 511505
Dendrološka i hortikulturna vrijednost Arboretuma Lisičine
Dendrološka i hortikulturna vrijednost Arboretuma Lisičine // Croatian Journal of Forest Engineering, 32 (2011), 1; 193-203 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 511505 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dendrološka i hortikulturna vrijednost Arboretuma Lisičine
(Dendrological and Horticultural Value of Lisičine Arboretum)
Autori
Idžojtić, Marilena ; Zebec, Marko ; Poljak, Igor
Izvornik
Croatian Journal of Forest Engineering (1845-5719) 32
(2011), 1;
193-203
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Arboretum Lisičine; dendrološka vrijednost; hortikulturna vrijednost; Hrvatske šume d.o.o.
(Arboretum Lisičine; dendrological value; horticultural value; Croatian Forests Co. Ltd.)
Sažetak
Prilikom podizanja arboretuma kriteriji su za izbor biljaka drugačiji nego prilikom hortikulturnog oblikovanja nekoga prostora. Ipak, ako se osim znanstvene i edukativne funkcije vodi računa i o estetskom izgledu, arboretum će u svako doba godine biti prostor ugodan za boravak, a ne samo skupina eksperimentalnih biljaka. U radu je analizirana dendrološka i hortikulturna vrijednost Arboretuma Lisičine. Analiza je prikazana za svako od dvanaest polja u hortikulturnom dijelu, površine oko 9 ha, koji je pristupačan posjetiteljima. U Domovinskom ratu područje Arboretuma bilo je okupirano i devastirano, a dokumentacija je o posađenim biljkama nestala. Nakon rata postupno se radilo na čišćenju hortikulturnog dijela od korovskih vrsta, uklanjanju suhih, bolesnih i oštećenih biljaka te na košenju trave. U Arboretumu nema struje ni vode i biljke su uglavnom prepuštene prirodnim uvjetima. Biljke koje sada rastu u Arboretumu možemo smatrati prilagođenima ekološkim uvjetima koji tu vladaju, jer su bez njege opstale od svoje sadnje do danas. Promatramo li Arboretum kao parkovnu, hortikulturnu cjelinu, možemo reći da se radi o slobodno oblikovanom prostoru, s poljima nepravilnih oblika, koja su razdvojena putovima, stazama ili nekim prirodnim granicama. Polja se nalaze na nadmorskoj visini od 150 do 250 m, na reljefno razvedenom terenu, različitih ekspozicija. Za svako polje prikazane su najznačajnije biljke, uz navođenje vizualnih obilježja po kojima su specifične i prepoznatljive. Također su izdvojene i dendrološki najvrednije svojte u Arboretumu. Hortikulturna vrijednost nekog prostora, pa tako i arboretuma, ne ovisi samo o biljkama, njihovom izgledu i rasporedu, već i o svim ostalim infrastrukturnim elementima. U Arboretumu treba još dosta raditi na poboljšanju tih elemenata, uređenju putova i staza, unošenju novih sadržaja i boljem održavanju. Svako polje u hortikulturnom dijelu, pa tako i Arboretum u cjelini, ima svoju specifičnost te značajnu dendrološku i hortikulturnu vrijednost.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
068-0242108-0425 - Očuvanje genofonda i oplemenjivanje šumskog drveća nizinskih šuma (Kajba, Davorin, MZOS ) ( CroRIS)
068-0242108-2773 - Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj (Idžojtić, Marilena, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts
- Compendex (EI Village)
- Geobase
- Paperchem
- SCI-Expanded
- SCOPUS
- Global health
- VINITI