Naslov
Utjecaj anaerobne fermentacije na biogene elemente važnijih sirovina za proizvodnju bioplina
(Effect of the anaerobic fermentation on biogenic elements in the major raw materials for biogas production)

Autori
Bilandžija, Nikola ; Krička, Tajana ; Voća, Neven ; Sito, Stjepan ; Čapka, Darija ; Ćosić, Tomislav

Izvornik
Krmiva: časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme (0023-4850) 51 (2009), 6; 335-341

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Stajski gnoj ; biogeni elementi ; anaerobna fermentacija ; fermentirani mulj
(Solid manure ; biogenic elements ; anaerobic fermentation ; fermented sludge)

Sažetak
Stajski gnoj koji se sastoji od fekalija i mokraće domaćih životinja, ponekad i manjih količina stelje, a prerađen pomoću mikroorganizama upotrebljava se kao stajsko gnojivo. No danas se organski gnoj može prije primjene na polju koristiti kao energent putem anaerobne fermentacije kao sirovina u proizvodnji bioplina. Također, uz stajska gnojiva supstrati za proizvodnju bioplina mogu biti sve vrste biljnih materijala koji se mogu anaerobno razgraditi. Ovim radom je utvrđen odnos biogenih elemenata (N, P, K) u fermentiranom mulju nakon proizvodnje bioplina u odnosu na stajski gnoj, te prisutnost pojedinih izoliranih bakterija i to roda: Escherichia, Bacillus, Enterococcus, Micrococcus, Proteus i Nocardia. Analize biogenih elemenata, kao i bakteriološke analize, provedene su na tri različite stajskog gnoja i to na pilećem, svinjskom i goveđem. Osim na stajskom gnoju analize biogenih elemenata rađene su i na kukuruznoj silaži, sjenaži i djetelinskoj travnatoj smjesi. Na temelju dobivenih rezultata utvrđeno je da se fermentirani mulj nakon anaerobne fermentacije bez obzira na vrstu sirovine može primjenjivati u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u gnojidbi travnjaka i ratarskih kultura odmah po završetku procesa. Količine dušika i fosfora su im približno jednake kao i kod stajskog gnoja, dok je količina kalija nešto manja. Kako niti u jednom uzorku nisu dokazane Salmonella i Listeria, s bakteriološkog stanovišta fermentirani ostaci se mogu koristiti kao organsko gnojivo u poljoprivredi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA