Naslov
Transnacionalni socijalni prostori. Prekogranične veze migrantskih skupina u Hrvatskoj
(Transnational Social Spaces. Trans-border Relations of Migrant Groups in Croatia)

Autori
Kuti, Simona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.03

Godina
2011

Stranica
289

Mentor
Božić, Saša

Ključne riječi
transnacionalni socijalni prostor; transnacionalna socijalna polja; transnacionalizam; metodološki nacionalizam; koncepti socijalnog prostora; migrantske skupine u Hrvatskoj (albanska; bošnjačka; kineska)
(transnational social space; transnational social fields; transnationalism; methodological nationalism; concepts of social space; migrant groups in Croatia (Albanian; Bosniak; Chinese))

Sažetak
„Transnacionalni socijalni prostor“ popularan je koncept u suvremenim istraživanjima međunarodnih migracija iako često nedovoljno razrađen i višeznačno definiran. Iako nije doživio terminološku proliferaciju i (zlo)upotrebu u mjeri u kojoj je to bio slučaj s „transnacionalizmom“, ni koncept transnacionalnog socijalnog prostora (TSP) nije jednoznačno definiran. U upotrebi su mnogi sinonimi (npr. „transnacionalna socijalna polja“, „transnacionalne javne sfere“, „transnacionalne socijalne formacije“) i različite definicije transnacionalnog socijalnog prostora/polja (Pries, 2001b ; 2005 ; Faist, 2000a ; 2000b ; Levitt i Glick Schiller, 2004). Unatoč tome, u disparatnom području teoretiziranja i istraživanja „transnacionalizma“, „transnacionalni socijalni prostor“ jedan je od rijetkih koncepata s potencijalom za operacionalizaciju i empirijsku provjeru. Cilj teorijskog dijela rada jest utvrditi dimenzije i ostale relevantne elemente za operacionalizaciju koncepta TSP-a, dok se u empirijskom dijelu rada izvještava o rezultatima provedenog kvalitativnog istraživanja na uzorku albanske, bošnjačke i kineske migrantske skupine u Hrvatskoj prema identificiranim dimenzijama koncepta. U drugom se poglavlju opisuje „metodološki nacionalizam“ u društvenim znanostima kao povijesni i teorijski uvod u transnacionalnu perspektivu u sklopu koje su se razvili koncepti „transnacionalizma“, „transnacionalnih socijalnih prostora“ i „transnacionalnih socijalnih polja“. U trećem se poglavlju prikazuje i kritizira perspektiva metodološkog nacionalizma u području istraživanja migracijskih i post-migracijskih procesa, uključujući i neadekvatnost uvriježenih koncepata koji podrazumijevaju „bipolarni“ model migracije. U drugom se dijelu poglavlja prikazuju i kritički razmatraju istraživanja i teoretiziranja migrantskog „transnacionalizma“, nastalog kao pokušaj epistemološkog i empirijskog odgovora na ranije teorije pod utjecajem metodološkog nacionalizma. U četvrtom se poglavlju prikazuju koncepti „socijalnih prostora“ s kojima koncepti TSP-a i „transnacionalnih socijalnih polja“ nisu teorijski suviše povezani, niti eksplicitno odvojeni, unatoč terminološkoj posudbi i konceptualnim mogućnostima povezivanja. Peto je poglavlje detaljan prikaz glavnih teorijskih doprinosa konceptu TSP-a (Pries, 2001a ; Faist, 2000a) i „transnacionalnog socijalnog polja“ (Levitt i Glick Schiller, 2004) te njihova kritika. U posljednjem se dijelu poglavlja, kombinacijom i sintezom elemenata pristupa TSP-u ili „transnacionalnom socijalnom polju“, kao i obogaćenjem iz klasičnih pristupa istraživanju migracija/mobilnosti i dijela empirijskih radova o migrantskom „transnacionalizmu“, identificiraju konstitutivni elementi koncepata TSP-a ili transnacionalnih socijalnih polja, dimenzije i analitičke potkategorije za empirijsko istraživanje. U šestom se poglavlju opisuju ciljevi provedenog empirijskog istraživanja, odabrane migrantske skupine (albanska, bošnjačka i kineska), epistemološki pristup u sklopu kojeg je provedeno istraživanje (perspektiva „kritičkog realizma“), korištena (kvalitativna) metodologija, relevantni istraživački i analitički postupci i karakteristike uzorka. U sedmom su poglavlju prezentirani rezultati provedenog empirijskog istraživanja prema prethodno izdvojenim elementima i dimenzijama koncepta TSP-a (vremenska dimenzija, dimenzija fizičkog prostora, dimenzija aktivnosti, relacijska dimenzija, subjektivna dimenzija, kontekstualna dimenzija), uključujući razmatranje sličnosti i razlika među skupinama i empirijske relevantnosti pojedine dimenzije ili izdvojenih analitičkih kategorija. U posljednjem se poglavlju zaključno razmatra empirijska relevantnost koncepta TSP-a u hrvatskom slučaju prema izdvojenim dimenzijama i analitičkim kategorijama te daju preporuke za daljnja istraživanja TSP-a na osnovi iskustava istraživanja u hrvatskom slučaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA