Naslov
Odjel za graditeljsko naslijeđe Urbanističkog zavoda Dalmacije
(Department of Built Heritage - Urbanistički zavod Dalmacije)

Autori
Marasović, Tomislav ; Marasović, Katja

Izvornik
Zbornik zajednice udruga inženjera Splita

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2010

Ključne riječi
graditeljsko naslijeđe ; Split ; Dioklecijanova palača ; povijesna jezgra
(built heritage ; Split ; Diocletian's Palace ; historic core)

Sažetak
U sklopu Urbanističkog biroa osnovan je 1955. godine Odjel za povijest graditeljstva kasnije Odjel za graditeljsko naslijeđe. Glavna djelatnost Odjela je istraživanje, znanstvena obrada i obnova Dioklecijanove palače i povijesne jezgre Splita te građevina i naselja na istočnoj obali Jadrana. Pri obnovi, rekonstrukciji i konzervaciji objekata ostvareno je jedinstvo znanstveno istraživačkog rada i planersko projektantskih djelatnosti, a istraživanja se tada prvi put provode i s gledišta tehničkih znanosti. Jedan od doprinosa Odjela je unapređenje metodologije izrade arhitektonskog snimka i definiranje smjernica za njegovu izradu koje su prihvatile mnoge druge hrvatske institucije. Na temelju rezultata arheoloških istraživanja spuštena je razina Peristila na izvornu antičku, obnovljena je suptrukcija Vestibula, te uspostavljena komunikacija Peristil- Obala. Istražene su i uređene 23 antičke prostorije zapadnih podruma i veliki dio prostorija istočnih podruma te jugoistočna i sjeverozapadna kula Palače. Pronađene su i istražene kultne građevine centralnog tipa u zapadnom temenosu te istočno i zapadno kupatilo Dioklecijanove palače. Uređeni su i neki srednjovjekovni sklopovi u povijesnoj jezgri Splita kao što je sklop jugoistočno od Vestibula za potrebe Urbanističkog zavoda, sklop zapadno od Vestibula te palača zapadno od Zlatnih vrata za potrebe Radničkog sveučilišta itd. Zahvaljujući istražnim radovima provedenim prilikom obnove tih sklopova, dobiveni su novi podaci o izvornom izgledu Dioklecijanove palače i prostornom razvoju Splita. U Odjelu su realizirana i neka suvremena arhitektonska ostvarenja poput dogradnje samostana na Poljudu, škole u Klisu, vrtića na Šinama i Vrhu Sučidra i interpolacije u Nepotovoj ulici. Njegovi stručnjaci su sudjelovali i u obnovi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Odjel je surađivao sa stručnjacima iz drugih odjela Urbanističkoga zavoda na urbanističkim projektima poput revitalizacije starog naselja Primošten ili projektima interijera poslovnih prostora u povijesnoj jezgri te projektima konstruktivne sanacije povijesnih građevina. U suradnji sa stručnjacima izvan Urbanističkog zavoda realizirani su značajni projekti poput kuće Aglić na Peristilu ili projekt marine Kremik kraj Primoštena. Zahvaljujući suradnji sa Sveučilištem iz Minnesote SAD od 1968-1974 provodila su se istraživanja u Palači koja su rezultirala mnogim nalazima važnim za poznavanje Dioklecijanove palače. Odjel je osnovao i najduže vodio Jerko Marasović, a zatim Zdeslav Perković i Desa Ora Čećuk. Godine 1957. Tomislav Marasović kao znanstveni savjetnik Odjela pokrenuo je URBS, stručni i znanstveni časopis za probleme urbanizma, arhitekture i graditeljskog naslijeđa, koji izlazi do 1977. godine. On je i autor elaborata na temelju kojega je 1979. Dioklecijanova palača sa povijesnom jezgrom Splita upisana na UNESCOVU listu svjetske kulturne baštine. Pokrenuo je i osnivanje Poslijediplomskog studija zaštite i revitalizacije graditeljskog naslijeđa koji su godine 1975. god. osnovali Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište u Splitu uz podršku Urbanističkog zavoda Dalmacije. Do prvog prestanka rada Odjela za graditeljsko naslijeđe došlo je 1986. godine da bi konačno bio ugašen 1993. godine prestankom rada Urbanističkog zavoda Dalmacije. Međutim rad na istraživanju i obnovi graditeljskog naslijeđa nastavlja se u Mediteranskom centru za graditeljsko naslijeđe gdje je pohranjena i kompletna arhiva tog Odjela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA