ࡱ>  '`0bjbjLULU .?.?,$RRRRS2.UDUDUDUZUYZDZ$  $1hZ0ZYY|YZZ0DUZUZ<<DUZU Z rV|ZU"U `xVRǗ |Ϸ0z<xZZZZZZZ00ZZZZZZZ$ 3:D : KARAKTERISTIKE TIJESTA ZAKISELJENOG SREDSTVIMA ZA ZAKISELJAVANJE CHARACTERISTICS OF BREAD DOUGH SOURED BY SOURDUGH STARTERS Amela Semi1, Ingrid Bauman2 Nau ni rad - Scientific paper Rezime Kvalitetan hljeb se mo~e postii pravilnim zamjesom, du~om fermentacijom, optimalnom gustoom tijesta i dodatkom kiselog tijesta. Vraajui se tradiciji, u svrhu proizvodnje prirodnog i kvalitetnog pekarskog proizvoda ~eljene i ujedna ene kvalitete, primjena kiselog tijesta u proizvodnji hljeba poprima sve zna ajniju ulogu, posebno u proizvodnji ra~evih proizvoda, jer tijesto pripremljeno iz ra~evog braana zahtijeva kiseljenje. Savremeni koncept upotrebe kiselog tijesta pru~a mogunost koriatenja razli itih sredstava za zakiseljavanje u kojima su poznati sastojci, ato omoguava voenje procesa fermentacije u ~eljenom pravcu. Ciljanim koriatenjem odabranih mikroorganizama mo~e se dobiti proizvod na  prirodan na in, ~eljene i ujedna ene kvalitete. Opredjeljenje za ovakav na in proizvodnje sa kiselim tijestima pru~a mnoge prednosti, osnov je dobrog kvaliteta hljeba.Savremena tehnologija pekarske proizvodnje daje lakae mogunosti za primjenu kiselog tijesta u pogonima, od nekadaanjih viaesatnih priprema predtijesta i indirektnih postupaka, do koriatenja sredstava u vidu emulzija i prahova. Osnovni cilj ovog rada je bilo ispitivanje karakteristika tijesta zakiseljenog sredstvima za zakiseljavanje kroz ispitivanje utjecaja na ina pripreme kiselog tijesta na karakteristike fermentacije, utjecaja razli itih mikroorganizama u sredstvima za zakiseljavanje tijesta, praenje fermentacije tijesta kroz promjene pH vrijednosti tokom tri stadija fermentacije (startna, nakon odmaranja tijesta i zavrana fermentacija), te koli ine mlije ne i siretne kiseline u tijestu. Upotreba sredstava za zakiseljavanje u proizvodnji hljeba je alternativa upotrebi raznih pekarskih aditiva, u trendu tehnoloakog razvoja i proizvodnje zdravstveno ispravne hrane bez hemijskih dodataka (aditiva), ato bi moglo doprinijeti unaprijeenju nutritivne vrijednosti ove vrste proizvoda. 1 Sprind d.d. Sarajevo, Bosnia and Herzegovina 2Faculty of Food Technology and Biotechnology, Zagreb, Croatia Doziranjem preporu ene i smanjene koli ine dodatih sredstava u zamjes ispitani su utjecaji na parametre kvaliteta tijesta: pH vrijednost, koli ina mlije ne i siretne kiseline u tijestu i mikrobioloaka analiza tijesta nakon zavrane fermentacije. Za pripremu svih predfermenata i uzoraka koriateno je polubijelo paeni no braano Tip  710 i integralno ra~evo braanu u omjeru 70:30. Kao sredstva za zakiseljavanje koriateni su emulzija i prah proizvoa a  Backaldrin Linc, Austrija i to: emulzija Bas hell-svijetli, te no viaekomponentno kiselo sredstvo i prah Anifarin hell-svijetli, suaeno, kiselo predtijesto. Napravljeno je pet razli itih zamjesa: standardni bez sredstava za proizvodnju kiselog tijesta; sa dodatkom emulzije 5% - preporu ena koli ina; sa dodatkom emulzije 2,5% - dozirana koli ina; sa dodatkom praha 3% - preporu ena koli ina; sa dodatkom praha 1,5% - dozirana koli ina. Mogue prednosti primijenjenih sredstava za zakiseljavanje i upotrebe kiselog tijesta su slijedee: intenzivnije bubrenje sastojaka braana, mogunost sinteze egzopolisaharida, izgradnja prekursora arome i aromatskih tvari, sinteza prirodnih kiselina (mlije na, siretna) u odabranom odnosu, koji je u radu bio u granicama po~eljnog 3:1. Kiselo tijesto je djelovalo kao poboljaiva  u sistemu sa ra~evim ili paeni nim braanom. Pozitivni efekti upotrebe kiselog tijesta su bili evidentni i kroz relativno kratko vrijeme fermentacije, kao i smanjenja gubitaka tokom fermentacije. Pored toga sa dodatkom sredstava za zakiseljavanje doalo je do poveanja kapaciteta vezivanja vode, poboljaanja tolerancije na maainsku obradu tijesta i poveanja kiselosti hljebnog tijesta. Klju ne rije i: starteri kiselog tijesta , pH vrijednost, mlije na i siretna kiselina Summary Preconditions for the production of good quality bread are: adequate mixing, longer fermentation, optimal dough consistency and a sourdough starter. Returning to traditional production of a natural and good quality bakery product of a desired and standardized quality, application of sourdough starter in bread production becomes increasingly important, especially in the production of rye-based products because the rye flour dough requires more sourness during fermentation. Modern use of sour dough provides the possibility of using different starters with well-known ingredients, which enable a controlled fermentation process. Targeted use of selected microorganisms may result in the product of desired and uniform quality, produced in natural way. The production of bread with sour dough has many advantages, sour dough being the basis for good quality bread. Modern technology applied in bakery plants makes the application of sourdough easier in contrast to the bread production in the past, which were hours long preparations of dough and pre-fermented, indirect procedures up to the applications of emulsions and powders. This study focuses on the tested characteristics of bread dough soured with increasing amount of starters. Different procedures of sour dough preparation affecting the characteristics of fermentation, as well as the effects of various microorganisms in starters were tested. The fermentation of dough through changing of pH values in the course of the three phases of fermentation (initial fermentation phase, phase of dough resting and final fermentation), and the amount of lactic and acetic acid in the dough were monitored. Using of sour dough in bread production is an alternative to various bakery additives, which in the course of technological development and production of healthy food without chemical supplements (additives) may contribute to the improvement of nutritive value of these types of products. By adding the recommended doses and reduced amounts of additives into the mixture, the effects on quality parameters of the dough were tested: pH value, the amount of lactic and acetic acid in the dough and the microbiological analysis of the dough after final fermentation. For the preparation of all pre-ferments and samples, semi-white wheat flour Type -710 and wholemeal rye flour (70:30) respectively, were used. The starters used were: the emulsion and powder (Backaldrin Linz, Austria): Bas hell-light emulsion, liquid multi-component sour means and Anifarin powder hell-light, dry sour yeast. Five different mixtures were made: standard mixture without fermentation means; mixture with 5% emulsion recommended dose; mixture with 2,5% emulsion, mixture with 3% powder recommended dose; mixture with 1,5% powder. Possible advantages of applied starters and use of sour dough were the following: more intensive swelling of flour ingredients, possible synthesis of exopolysaccharides, development of precursors of aroma and aromatic materials, synthesis of natural acids (lactic and acetic) in appropriate ratio, which in this case was in the desired level (3:1). Sour dough acted as an enhancer in the system with the rye and wheat flours. Positive effects of the sour dough use were evident in a relatively short time of fermentation, as well as the reduced losses in the course of fermentation. Addition of starters led to an increased capacity of water absorption, improved tolerance to mechanical dough processing and increased acidity of bread dough, as well. Key words: sourdough starter, pH value, lactic and acetic acid UVOD Smatrajui hljeb najva~nijim proizvodom za ishranu, najvei zna aj se posveuje njegovoj prehrambenoj vrijednosti, okusu, mirisu i probavljivosti. Da bi se dobio takav proizvod,odnosno hljeb zadovoljavajueg kvaliteta, mora se voditi ra una o svim parametrima tehnoloakog procesa u proizvodnji hljeba. Kvalitetan hljeb se mo~e postii pravilnim zamjesom, du~om fermentacijom, optimalnom gustoom tijesta i dodatkom kiselog tijesta. U svrhu proizvodnje prirodnog i kvalitetnog pekarskog proizvoda, ~eljene i ujedna ene kvalitete, primjena kiselog tijesta u proizvodnji hljeba poprima sve zna ajniju ulogu, posebno u proizvodnji ra~evih proizvoda, jer tijesto pripremljeno iz ra~evog braana zahtijeva kiseljenje. Savremeni koncept upotrebe kiselog tijesta pru~a mogunost koriatenja razli itih sredstava za zakiseljavanje u kojima su poznati sastojci, ato omoguava voenje procesa fermentacije u ~eljenom pravcu. Danas se sve viae koriste razli ite mikrobne starter kulture u pripremi kiselog tijesta, koje u odabranom odnosu sa ~eljenim fizikalno - hemijskim parametrima obezbjeuju kontrolisane biohemijske reakcije pri fermentaciji tijesta. Zato proces vodimo u kontroliranim uslovima, koji utje u na stvaranje po~eljnih nus - produkata tokom fermentiranja tijesta. U samom braanu su prirodno prisutne razli ite homo i hetero - fermentativne mlije no-kiselinske bakterije i  divlji kvasci koji dospijevaju i u tijesto. Ta koli ina mikroorganizama nije dovoljna za proces kiseljenja, te se u savremenom pekarstvu dodaju razli iti starteri ili starter kulture. Ciljanim koriatenjem odabranih mikroorganizama mo~e se dobiti proizvod na  prirodan na in, ~eljene i ujedna ene kvalitete. Opredjeljenje za ovakav na in proizvodnje sa kiselim tijestima pru~a mnoge prednosti i osnov je dobrog kvaliteta hljeba. Kiselo tijesto predstavlja prirodno sredstvo za dizanje ili kiseljenje tijesta. Djelovanje kiselog tijesta tokom fermentacije je sigurna pretpostavka za postizanje posebnog okusa i mirisa tokom dizanja tijesta, zbog proizvodnje tvari svojstvenog kiselkastog okusa i mirisa, sli nog proizvodima dobivenim tradicionalnim postupcima iji se kvalitet, okus, trajnost smatraju superiornijim od onih dobivenih kraim standardnim postupcima dizanja tijesta u proizvodnji hljeba i peciva. Savremena tehnologija pekarske proizvodnje daje lakae mogunosti za primjenu kiselog tijesta u pogonima, od nekadaanjih viaesatnih priprema predtijesta i indirektnih postupaka, do koriatenja sredstava u vidu emulzija i prahova. Koristei startere odabranih mikrobnih kultura, a u isto vrijeme izbjegavajui upotrebu hemijskih sredstava, aditiva, posti~e se kvalitetan i aromati an proizvod, zaatien od nepo~eljnih bakterijskih kontaminanata. pH vrijednost tijesta je limitirana proizvodnjom CO2. Izmeu pH vrijednosti 3,5 - 6 gasna mo je konstantna; ispod pH 3,5 aktivnost kvasca rapidno se smanjuje; na pH ispod 2 ona je nula. Kod pH vrijednosti vee od 6, CO2 proizvodi rastui aciditet tijesta. Stopa produkcije CO2 je optimalna na 38C; iznad ove temperature stopa se smanjuje. Produkcija CO2 vodi poveanju pH vrijednosti tokom fermentacije i dosti~e maksimalnu razinu. Na veoj temperaturi fermentacije, manje vremena je potrebno za dostizanje maksimalne brzine produkcije CO2. Na po etku pe enja kvasac gubi svoju vitalnost na temperaturi 45-50C (S l u i m e r, 2005). Optimalna pH vrijednost za paeni na tijesta je izmeu 5,5 i 6,5, a optimalna pH vrijednost za ra~eva tijesta je 3,5-4,5. U tom slu aju neophodno je ra~evim tijestima dodati kiseline za dobijanje optimalne pH vrijednosti. Hljeb od kiselog tijesta zahtijeva dugo vrijeme proizvodnje za superioran okus, karakteristi ne kriake i rok upotrebe odnosno svje~inu (P o m e r a n z, 1978). Tokom fermentacije pH vrijednost tijesta se smanjuje kao rezultat produkcije kiselina (S l u i m e r, 2005). Tri ja e kiseline sa bitnim utjecajem na pH vrijednost su: karbonska (pKa=6,4), siretna (pKa=4,8) i mlije na kiselina (pKa=3,1), dok ostale organske kiseline takoer utje u na kiselost tijesta u odreenom stepenu. Tokom pe enja isparljive kiseline, kao ato su karbonska i siretna, su uklonjene, rezultirajui poveanjem pH vrijednosti. Svje~e tijesto napravljeno od braana, vode, soli, kvasca ima po etnu pH vrijednost izmeu 5,5 i 5,8. Smanjenje pH vrijednosti tokom fermentacije je uzrokovana proizvodnjom CO2 od kvasaca. Osim toga, braano i kvasac uvijek sadr~e male koli ine bakterija koje mogu proizvesti siretnu i mlije nu kiselinu kao njihove glavne metaboliti ke produkte. Pri kraoj fermentaciji u pekarskoj industriji, njihova uloga naj eae nije dominantna, ali u sistemima kiselog tijesta ove kiseline su esencijalne za regulaciju pH vrijednosti. Tradicionalnim na inom pravljenja hljeba koriatenjem kvasca, proizvodnja organskih kiselina od strane bakterija ima nekog utjecaja na pH vrijednost kona ne vekne i u tom slu aju i na njen okus. Fermentirane namirnice imaju tri zajedni ka obilje~ja: manje su podlo~ne kvarenju, neuporedivo su rjee uzrokom bolesti kojima je porijeklo u hrani nego nefermentirane namirnice zbog kulture mikroorganizama pomou kojih su napravljene, te imaju osebujne organolepti ke osobine, a u velikom su broju slu ajeva pravi delikates. Mikrobni procesi koji se primjenjuju u proizvodnji hrane, utemeljeni na brojnim osobinama mikroorganizama, tradicionalno upotrebljavaju njihove enzimatske aktivnosti za doradu proizvoda. Industrijska mikrobiologija uklju uje upotrebu mikroorganizama u komercijalne svrhe, kao ato su alkoholna fermentacija, proizvodnja pekarskih proizvoda, mlije nih i mesnih proizvoda (D u r a k o v i , 1996). Mikrobi koji dominiraju u procesima fermentacije koji se deaavaju spontano su homofermentativni lactobacilli i pediococci, koji se mogu nai u paeni nim i ra~evim tijestima u koncentracijama 3x 08 - 3x109 CFU/g (colony-forming units). Komercijalni procesi se zasnivaju na upotrebi po etnih kultura ili prethodno spravljenog tijesta. Inokulacija tijesta po etnom kulturom poveava broj bakterija mlije no-kiselinskog vrenja na 107-108 CFU/g ato daje male mogunosti rastu kontaminirajuih mikroorganizama, uklju ujui i one unesene sa braanom (K a t i n a, 2005). Faktori spoljaanje sredine koji utje u na mikroorganizme su abioti ki i bioti ki. Abioti ki su fizi ko - hemijski utjecaji: temperatura, suaenje, zra enja, kao i ostali fizi ko-hemijski faktori. Bioti ke faktore stvaraju sami mikroorganizmi ili nastaju iz njihovog uzajamnog odnosa.Samo mali broj vrsta bakterija se mo~e razvijati pri pH=3 (mlije no- kiselinske bakterije). Pri tome postoji ovisnost o vrsti kiseline. Mlije na i siretna kiselina se toleriau bolje nego solna, limunska, vinska i fosforna kiselina. Najpovoljnija temperatura za aktivnost bakterija mlije no-kiselinskog vrenja je temperatura od 35-40C (K o v a  e v i , 1982). Efektivno koriatenje kiselih tijesta u svrhu izostavljanja aditiva zahtijeva poseban proces fermentacije u kojem se slo~eni biohemijski procesi tokom fermentacije kontroliau da bi se dobio proizvod poboljaanog kvaliteta. Proces fermentacije utje e na osobine hljeba daleko viae od puke produkcije kiselina. Duboke promjene matrice braana i tijesta nastale tokom procesa spravljanja tijesta mogu imati ~eljene, ali i ne~eljene posljedice po kvalitet kona nog proizvoda. Poboljaanje kvaliteta proizvoda uo ava se jedino ukoliko su uslovi fermentacije optimizirani (K a t i n a, 2005). Glavni produkti fermentacije su CO2 i etanol. Proizvodnjom CO2, pH vrijednost opada i te na faza postaje zasiena sa CO2 koji je sposoban da di~e tijesto. Promjena pH tokom fermentacije je va~na za reoloaka svojstva tijesta. Nakon zamjesa tijesto obi no ima pH oko 6,0, tokom fermentacije pH pada do 5,0 zbog rastvaranja CO2 i nastajanja uglji ne kiseline. Drugi faktor su organske kiseline koje sporo proizvode bakterije u tijestu. Prema S p i c h e r (1993) kiselost tijesta podsti e razvoj bitnih enzima koji potpoma~u odmaranju tijesta i doprinose poveanju njegovog volumena i elasticiteta, stvaranju okusa i mirisa, atite tijesto od stranog kvasanja kojem mogu biti uzrok kvasci i bakterije iz samog braana. Prema J u k i  i sar., (2005) kiselenje tijesta se mo~e vraiti na dva na ina. Prvi na in je bioloaki i obuhvata dodatak kiselog tijesta nastalog fermentacijom mlije no-kiselinskih bakterija, a drugi je hemijski i provodi se dodatkom kiselina (uglavnom mlije ne, rjee siretne) direktno pri zamjesu tijesta. Oba imaju svoje prednosti, ali bolji kvalitet se posti~e fermentacijskim procesima tokom proizvodnje. Dok kvasci sna~no doprinose narastanju, a sa heterofermentativnim mlije no-kiselinskim bakterijama i senzornom kvalitetu, ove bakterije imaju va~nu ulogu za acidifikaciju i strukturu pora i sredine hljeba. Pojedina ni utjecaji startera, temperature, konzistencije tijesta ili prinosa tijesta, dodatak NaCl-a, sadr~aj kisika, kao i tip braana i pH su dosta izra~eni na osobine kiselog tijesta. Varijabla prinos tijesta mo~e imati indirektan efekat na produkciju mlije ne i siretne kiseline zbog svog efekta na aktivnost prirodne amilaze braana i na taj na in na dostupnost maltoze tokom kisele fermentacije. Ravnote~a ovih metabolita i krajnji pH mogu utjecati na strukturu i kvalitet hljeba, npr. elasti nost (G i a n o t t i i sar., 1997). Poveani udio kiseline (kiselinski stepen) se ne poveava nigdje osim kod proizvodnje hljeba sa kiselim tijestom. Koliko je vei sadr~aj minerala, a samim time i pufer-kapacitet tijesta, toliko je vea mogunost postizanja veeg kiselinskog stepena. Postoji gornja granica za kiselost: bakterije mlije no-kiselinskog vrenja proizvode kiseline samo dok se ne postigne odreena specifi na vrijednost. Nakon postizanja ~eljene pH vrijednosti, bakterije mlije no-kiselinskog vrenja bivaju zaustavljene u svom ~ivotnom razvoju od vlastito stvorene kiseline.Bazirano na modificiranim i poboljaanim tradicionalnim procesima , razvijena je proizvodnja suaenog , te nog i kiselog tijesta u obliku paste (B r a n d t, 2007). Prema  u r i  i sar. (2005) proces proizvodnje ra~evih hljebova postupkom kiseljenja tijesta je vremenski zahtjevan proces, te je smanjenje vremena proizvodnje od industrijskog interesa, a to se mo~e postii dodatkom osuaenih kiselih tijesta ili  pekarskih kiselina koje sadr~e organske kiseline i tvari arome nastale procesom kiseljenja tijesta ili su dodane kao poboljaiva . Razvijanjem protokola za izradu definiranog mjeaovitog polute nog gotovog (ready-to-use) startera kiselog tijesta sastavljenog od bakterija mlije no-kiselinskog vrenja selekcioniranih na osnovu njihove brzine acidifikacije i adaptacije na nekoliko tehnoloakih faktora odreen je utjecaj temperature (25-37C), NaCl (2%), po etnog broja elija 107 -109 CFU/g-1, prinosa tijesta (150-180), supstrata za kultiviranje elija i faza elijskog rasta (eksponencijalna ili stacionarna faza) na kinetiku zakiseljavanja (G a g g i a n o , 2007). Nastajanje gasa i kiseli miris tijesta ozna avaju po etak kisele fermentacije. Nakon nekoliko dana kiselo tijesto poveava stepen kiselosti na 14-20 i pH 3,6-3,9. Mikroflora ovakvih tijesta sadr~i 3,7x109 - 7,5x109 elija kvasca po gramu. Prema R i o i sar., (1996) optimalni parametri za kisela tijesta su broj bakterija mlije ne kiseline (BMK), broj kvasaca, ukupna titraciona kiselost, proizvodnja mlije ne i siretne kiseline. Pokazalo se da su broj BMK i kiselost tijesta , pH kiselog tijesta i pH hljeba u korelaciji. S druge strane nije bilo indicija da su varijable vezane za organske kiseline u kiselom tijestu i u hljebu u zna ajnoj korelaciji. Prema H o s e n a y i sar., (2005) tokom fermentacije dolazi do sni~enja pH vrijednosti tijesta bez obzira na na in zakiseljavanja. Uo eno je da kod svih ispitivanih uzoraka fermentiranog tijesta, po etak fermentacije prati zna ajnije sni~enje pH vrijednosti, dok je u drugom dijelu fermentacije promjena pH vrijednosti vrlo mala, sve do uspostave stacionarne vrijednosti pri kraju fermentacije. Tokom fermentacije dolazi do kontinuiranog poveanja titracijske kiselosti kao posljedice porasta koncentracije kiselina nastalih kao produkt metabolizma mlije no-kiselinskih bakterija i kvasaca. Tokom mlije no kisele fermentacije u prva dva sata prakti ki nema promjene pH vrijednosti, nakon ega dolazi do vrlo zna ajnog sni~enja pH koje je najviae izra~eno izmeu petog i desetog sata fermentacije. Kiseline i njihove soli upotrebljavaju se kao katalizator pri inverziji saharoze, regulator pH sredine, reagens za prevoenje suvianih alkalija u soli neutralnog okusa, u esnik u stvaranju aromati nih jedinjenja tokom termi kih procesa, sinergist uz antioksidanse, sredstvo sa baktericidnim djelovanjem. Uloga mlije ne kiseline i kalcijum laktata u proizvodnji fermentisanih tijesta je u sprije avanju ili bar usporavanju pojave kvarenja proizvoda (Bacillus mesentericus). Ona ima baktericidno dejstvo i djeluje kao zaatita protiv nepo~eljnih sporednih procesa tokom fermentacije tijesta.Utje e na fizioloaka svojstva tijesta, pravilnu fermentaciju i odr~avanje svje~ine proizvoda.Prema R u p i  (2007), za sni~avanje pH vrijednosti u tijestu upotrebljavaju se mlije na kiselina (E270), limunska kiselina (E330) i kiseli fosfati (E341). Siretna kiselina u sredstvima za zakiseljavanje, za razliku od gore spomenutih kiselina, nikad se ne primjenjuje sama budui da ona zaustavlja vrenje kvasca i hljebu daje oatar i nadra~ujui miris i okus. U malim koli inama (20% od ukupnih kiselina koje su sadr~ane u sredstvima za zakiseljavanje) slu~i za upotpunjavanje okusa hljeba. Niska pH vrijednost ra~evog tijesta dovodi do poboljaanog bubrenja pentozana i time do stabilnijeg tijesta. `to je ni~a pH vrijednost tijesta, to je viae smanjen aktivitet -amilaze. Tokom proizvodnje hljeba siretna kiselina nastaje u vrlo malim koli inama kod indirektnog postupka voenja tijesta i sastavni je dio arome hljeba. Procentualni odnos mlije ne i siretne kiseline u tijestu je 80:20, i odnos utje e na kvalitet hljeba; ato je vei udio siretne kiseline, hljeb je kiseliji. Uslijed poveane kiselosti, pH vrijednost hljeba se smanjuje na 4,0-4,3. U ovakvim uslovima dolazi do aktivacije enzimskih procesa koji utje u na okus i miris hljeba, a u isto vrijeme dolazi i do Maillard-ove reakcije gdje aminokiseline i redukujui aeeri dovode do posmeenja. Reakcije mogu tei paralelno i kao rezultat je stvaranje intenzivne arome i okusa. Optimalni pH za laktobacile je 5,0-5,5 (ato je po etna pH kiselih tijesta sa 5-20% inokuluma), minimalna pH za razmno~avanje je 3,8 (obi no proizvodi kiselinu dok se ne postigne pH 3,6). Koncentracije mlije ne i siretne kiseline ne utje u mnogo na razmno~avanje laktobacila. Uklju ivanje mlije ne kiseline u hljeb reducira nivo skroba probave nastale zbog interakcije izmeu glutena i skroba. Prisutnost mlije ne kiseline tokom ~elatinizacije skroba je preduslov za redukciju i dostupnost skroba. Mlije na kiselina doprinosi boljoj svarljivosti hljeba i daje jedinstvenu aromu, dok siretna kiselina dopunjuje aromu i prirodni je konzervans, jer sni~ava pH hljeba i usporava rast plijesni. Etanol je bioprodukt fermentacije i daje miris svje~e pe enog hljeba. Nutrijenti u pravom kiselom hljebu su viae biodostupni i lakae svarljivi, a hljeb zadr~ava prirodna dijetetska vlakna (N a v a z e s h, 2000). Sadr~aj mlije ne kiseline zavisi od na ina voenja tijesta takoer i u hljebu dobijenom pomou kiselih tijesta i iznosi 1500-2000 ppm, te utje e na aromu i poboljaava kvalitet. Egzopolisaharidi (EPS) koje proizvode lactobacilli in situ tokom fermentacije kiselog tijesta mogu zamijeniti hidrokoloide koji se trenutno koriste u proizvodnji hljeba kao aditivi za poboljaanje teksture, protiv gubitka svje~ine ili kao probiotici. Proizvodnja EPS iz saharoze je metaboli ka aktivnost airoko rasprostranjena meu BMK bakterijama, tako da upotreba ovih organizama u proizvodnji hljeba mo~e zamijeniti upotrebu aditiva. Prema K a t i n a (2005) EPS utje u na teksturu proizvoda, veinom zbog njihove sposobnosti da mijenjaju viskozitet proizvoda. Najbolje ispitani EPS nastali iz mikroba su dekstran, ksantan i levan, proizvedeni od strane bakterija. Glavni faktor koji odreuje reologiju tijesta koja sadr~e preferment je aktivnost proteaza iz ~itarica sa kiselinskim optimumom. Kako je slabljenje strukture glutena primijeeno kod tijesta koja sadr~e kiselo tijesto, velike su mogunosti da rastvorljivost pentozana i formiranje EPS ima odlu ujuu ulogu u odreivanju teksture u tijestu i kona nom proizvodu-hljebu kod proizvoda koji sadr~e prefermente. Prema S p i c h e r u i S t e p h a n u (1993) upotreba kiselog tijesta u proizvodnji hljeba pru~a slijedee prednosti: - upravljanje enzimatskom razgradnjom sastojaka braana, intenzivnije bubrenje sastojaka braana, izgradnja prekursora arome i aromatskih tvari, izgradnja prirodnih kiselina u odabranom odnosu, - poveanje probavljivosti hljeba, - poboljaanje o uvanja svje~ine, - produ~enje trajnosti usporavanjem rasta plijesni. Ra~evo braano posjeduje prirodno veu amiloliti ku aktivnost od paeni nog braana, a ra~evi skrob ~elatinizira pri ni~im temperaturama u odnosu na paeni ni. Stoga je kod tijesta koja sadr~e zna ajan udio ra~evog braana potrebno, iz tehnoloakih razloga, smanjiti aktivnost amilaza kako ne bi doalo do prevelike razgradnje skroba, ato bi rezultiralo smanjenom pecivom sposobnoau takvog tijesta. Aktivnost amilaza u tijestu smanjuje se sni~enjem pH vrijednosti tijesta, odnosno zakiseljavanjem tijesta. A to zakiseljavanje tijesta mo~e se osim hemijskim putem izvraiti bioloakim putem uz dodatak kiselog tijesta (S t o l z, 2000). Postavljene su mnoge hipoteze koje poma~u u razumijevanju efekata kiselog tijesta na tijesto i kvalitet paeni nog hljeba: po evai od onih koje se odnose na direktni utjecaj smanjenja pH na svojstva tijesta, tzv. primarni utjecaj kiseljenja, preko hipoteza koje uklju uju promjene u aktivnosti cerealnih i/ili bakterijskih enzima, tzv. sekundarni utjecaj kiseljenja, i do onih koje se odnose na utjecaj samih mikroorganizama (A r e n d t i sar., 2007). pH vrijednost se tokom fermentacije tijesta smanjuje to je rezultat nastanka CO2 i organskih kiselina. Isto tako pH vrijednost poraste u toku premjesa jer se istisne CO2. U pekarskoj proizvodnji naravno ima odstupanja od tih standardnih vrijednosti. Tako u proizvodnji hljeba i peciva sa kiselim tijestom pH esto padne ispod 4, pa se znatno uspori brzina fermentacije. Fermentacijska aktivnost kvaaeve biomase se smanjuje sa poveanjem osmotskog pritiska koji stvaraju visoke koncentracije aeera i soli u tijestu. Taj fenomen je poznat pekarima joa prije no ato su ti procesi bili objaanjeni. U tradicionalnim pekarskim procesima, sa i bez dodatka aeera, pH se tokom fermentacije kree u podru ju od 4,2-5,5 ato je optimalno pH podru je. Za konzerviranje ~ive~nih namirnica koriste se razli ite metode i to: fizikalne (pasterizacija, sterilizacija, suaenje, smrzavanje), hemijske (so, aeer, konzervansi) i bioloake metode (prirodni mikrobioloaki procesi, mlije no-kiselinsko vrenje i alkoholno vrenje)(R u p i , 2005). Prema R u p i  (2007) uz upotrebu  zdravog kiselog tijesta koje ima veliku mo konzerviranja (zbog sni~avanja pH vrijednosti hljeba) pojava plijesni, nitavosti u hljebu je gotovo zanemariva. Ako pri proizvodnji kiselog tijesta nije postignuta dovoljna kiselost, tijesto nije sazrelo ili je upotrijebljen nepravilno razvijen starter, mogu nastati promjene u procesu fermentacije koje imaju za posljedicu stvaranje propionske i buterne, umjesto mlije ne kiseline. Uz stvaranje nepo~eljnih organskih kiselina, kod nepravilne fermentacije mogu nastati i drugi nepo~eljni organski spojevi (piruvati, oksalati) koji izazivaju promjene u okusu i aromi hljeba. Prema D e V u y s t (2002) mnogo pa~nje se daje primjeni potencijalnih funkcionalnih startnih kultura sa odreenim fizioloakim i tehnoloakim osobinama kao ato su ubrzana kiselost, proizvodnja bakteriocina, egzopolisaharida, probioti ke osobine. Bakteriocini su prirodna jedinjenja sa antibakterijskom aktivnoau koja obogauju sadr~aj startnih kultura i mogu zaustaviti vanjski rast nekoliko mikroba kvarenja hrane ili patogene bakterije hrane. Efikasan na in da se ograni i airenje Bacillus subtilis je poveanje kiselosti ato stvara nepovoljno okru~enje za pre~ivljavanje endospora (K a t i n a,2005). Meutim, dodatak 15% kiselog tijesta ija je pH tijesta izmeu 4,55 i 4,77 i TTA vrijednost izmeu 4,6 i 5,1 sprije ava kvarenje. Pretpostavlja se da kombinacija efekata produkcije baktericidnih sastojaka odreenih BMK sa niskim pH objaanjava antimikrobioloaki efekat. Osnovni cilj ovog rada je bio ispitivanje karakteristika tijesta zakiseljenog sredstvima za zakiseljavanje kroz ispitivanje utjecaja na ina pripreme kiselog tijesta na karakteristike fermentacije, utjecaja razli itih mikroorganizama u sredstvima za zakiseljavanje tijesta, kao i praenje fermentacije tijesta kroz promjene pH vrijednosti tokom tri stadija fermentacije (startna, nakon odmaranja tijesta i zavrana fermentacija), te koli ine mlije ne i siretne kiseline u tijestu. Upotreba sredstava za zakiseljavanje je alternativa upotrebi raznih pekarskih aditiva, u trendu tehnoloakog razvoja i proizvodnje zdravstveno ispravne hrane bez hemijskih dodataka (aditiva), ato bi moglo doprinijeti unaprijeenju nutritivne vrijednosti ove vrste proizvoda. MATERIJAL I METODE Tehnololoaki proces zamjesa i izrade tijesta raen je u pogonu Pekare Visoko ''Klas'' d.d. Laboratorijska ispitivanja uzoraka tijesta izvraena su u laboratoriji Centra za kontrolu kvaliteta Prehrambeno-Biotehnoloakog fakulteta, Sveu iliata Zagreb. U radu su koriateni: ra~evo integralno braano (pepeo do 1,9%, kiselinski stepen do 5) polubijelo paeni no braano T  710 (pepeo do 0,79%, kiselinski stepen do 3,2), voda, so, kvasac Sil  Fala Lesaffre, gotovi preparati kiselog tijesta u obliku emulzije i praha Backaldrin: Bas svijetli, te no viaekomponenetno kiselo sredstvo i aroma kiselog tijesta (Sastojci: kiselo tijesto i siretna kiselina, preporu eno doziranje je 5%)  emulzija; i Anifarin svijetli, suaeno i kiselo predtijesto za ra~eve proizvode (Sastojci: prepr~eno ra~evo i paeni no braano, kisele tvari, limunska i siretna kiselina, sojino braano, emulgator, soja lecitin, stabilizator, preporu eno doziranje je od 1 do 3%)  prah. Izraeno je pet razli itih zamjesa: zamjes za standardni ra~ev hljeb, dva zamjesa s dodatkom emulzije (koli in preporu ena od proizvoa a od 5% i upola manja koli ina od 2,5%) i dva zamjesa s dodatkom praha (koli ina preporu ena od proizvoa a od 3% i upola manja koli ina od 1,5%). Tablica 1. Receptura za proizvedene uzorke tijesta  (S)1 (E5)2 (E2,5)3(P3)4(P1,5)5Paeni no braano T-750 (kg)77777Ra~. integralno braano (kg)33333So (kg)0,180,180,180,180,18Kvasac (kg)0,250,250,250,250,25Emulzija (kg) 0,50,25  Prah (kg)   0,30,15Voda (L) prema MUV 5,65,45,55,75,61Standardni uzorak; 2 Uzorak s dodatkom emulzije u koli ini od 5% ; 3 Uzorak s dodatkom emulzije u koli ini od 2,5%; 4 Uzorak s dodatkom praha u koli ini od 3%; 5 Uzorak s dodatkom praha u koli ini od 1,5% dx    ( * H J L N P R f Ǽ|soaYQYEh24?h24?5CJaJh]CJaJh24?CJaJh &hH6CJH*aJh Hh &5CJaJhRhR5CJaJhR5CJH*aJh &h &5CJaJh &h &5>*CJH*aJh &h &5>*CJaJhKhKCJaJhF7CJaJhKhF7CJaJh &hLCJaJh<CJaJh &CJaJh &h &CJaJ  N P R FHJL(*" gdQ$a$gdQ$a$gd24? $h^ha$gdH$a$gd & $h^ha$gd H$a$gdF7$a$gd]`.  vx>@xzdƷwhYhJhJ;hjhCCJaJmHsHhjh]CJaJmHsHhjh'CJaJmHsHhjh]`CJaJmHsH%h h'B*CJaJmHphsHh@h'CJaJmHsHh@hQCJaJmHsHh@hI(CJaJmHsHhQhI(CJaJmHsHhQh'5CJaJhVCJaJmHsHhQh'CJaJmHsHhQ5CJaJh24?5CJaJdf@jpFLN&(*<>Z\ĸxi]i]iQiBihQh/CJaJmHsHhjCJaJmHsHh CJaJmHsHhQhACJaJmHsHhQhQCJaJhQ6CJOJQJ^JaJ#hHhQ6CJOJQJ^JaJ&hHhQ6CJH*OJQJ^JaJhQCJaJmHsHhjh]`CJaJmHsHhjhjCJaJmHsHhjhCCJaJmHsHhjh@CJaJmHsH " 8!:!"&$&&&D&F&x&z&|&&&&&&&&&&& ''\'^'(())$*g*h*n*****ûvnvnvnvnvnvnvnvnhF7CJaJhQhF7CJaJh24?hQ5CJaJh24?5CJaJh24?h24?5CJaJh8;5CJaJhLCJaJh8;CJaJh24?CJaJhQhCCJaJh CJaJhQh/CJaJhQh/6CJaJmHsHhQh/CJaJmHsH+" $$&&&&&&& (*+/*0Q24B5C555555555$a$gdF7gdF7$a$gdF7$a$gd24?gd24?$a$gd *=+]+^+p+++++++++++++,1,<,F,N,d,,,,,,,,--%-------.1.....///!/%/5/6/I/J/\/`///////-01000000000001hQhF76CJaJhF7B*CJaJphh hF7B*CJaJphhjhF7CJaJhF7CJaJhQhF7CJaJJ11F1O1U1Z1111 202D2E2N2r22223343N3c3u333333333 44444e4i4444465?5C5M5555555566¹hhhhCJaJmHsHh24?5CJaJh24?h24?5CJaJhs`~5CJaJh5CJaJhj5CJaJhF75CJaJhF7h*CJaJhF7CJaJhQhF7CJaJhQhF76CJaJ655555555?D`DGZKLSDXl\bJn޸$qT-DM ]q^Ta$gd~$a$gd~$a$gdh$a$gd24?6 6d7f7`9b9CCDD_D`DIIXKZKKKK MMM|MMMNN NOOO$P(P*P,P.P0P2P4P6P8P帩whwhwhwhwh%h"QCJaJmHsHh%hhCJaJmHsHh~hhCJH*aJh~hhCJaJh~h24?5CJaJh~hhCJaJmHsH hhhhOJQJ^JmHsHhhh24?5CJaJhhh24?5CJaJmHsHhhhhCJaJmHsHh&CJaJmHsH(8P:PPPPRPSS S"S$S&S(S*S,S.S0S2S4S6S8SLSSSSTTTTT T TTTT$TWW&X(Xaaaaaaaaaaaaaaaaabbb÷ç×h~hh6CJaJmHsHh~hhCJH*aJmHsHh&CJaJmHsHh~hhCJaJmHsHh~hh5CJaJmHsHh%hhCJaJmHsHh%h"QCJaJmHsH;bbcccccccccccjelereteLfNfRfTfVfXfZf\f^f`fbfdfvfjjkkLkNkPkյ񥖇ym^h%h&CJaJmHsHh&CJaJmHsHhhOJQJ^JmHsHh%h"QCJaJmHsHh%hhCJaJmHsHh~hh5CJaJmHsHhh6CJaJmHsHh~hhCJH*aJmHsHhCJaJmHsHh~hh6CJaJmHsHh~hhCJaJmHsH$PkRkTkVkXkZk\k^k`kdkfkhkjklknkpkrktkloooooooooooVpXppppqqrrssssssssssssssuuuuuuuuĤĤĘh%CJaJmHsHh~hhCJH*aJmHsHh%hhCJH*aJmHsHh~hhCJaJmHsHh%h&CJaJmHsHh%hhCJaJmHsHh%h"QCJaJmHsH@BDFHJLNPRTVXZjHJVXZ\^~܍xxhh~hO5CJaJmHsHh~h\RCJH*aJmHsHh~h\RCJaJmHsHh%h\RCJaJmHsHh%CJaJmHsHh%hBCJaJmHsHh%hOCJaJmHsHh~hOCJH*aJmHsHh~hOCJaJmHsHh~hO6CJaJmHsH'܍ "АҐLv(*,.02468JLVfǸǸǸǸǸǸǸǨ֜֌ǸǸǸǸǨ֨֌ǸǸǸǸǸǸh~h\R6CJaJmHsHh YCJaJmHsHh~h\R5CJaJmHsHh%hBCJaJmHsHh%h\RCJaJmHsHh~h\RCJaJmHsHh~hCJaJmHsHhCJaJmHsH78bz|v·ķƷȷʷڷܺ޺Ӹh\RCJaJh%hBCJaJh%h\RCJaJh%CJaJh~h\RCJaJh~h\R6CJaJmHsHh~h\RCJaJmHsHh%h\RCJaJmHsHh%hBCJaJmHsH9޸.4v޺z$a$gd$a$gd24?$a$gdPW$a$gdfg$a$gd~$qT-DM ]q^Ta$gd~#$ & FqT-D1$7$8$H$M ]q^Ta$gd~޺ƿQR(Rz꣔h%hBCJaJmHsHh%h%hCJaJmHsHh~h%hCJaJmHsHh~h\RCJH*aJh YCJaJh~h\R6CJ]aJh%hBCJaJh%h\RCJaJh~h\RCJaJh~hfgCJaJ4"0`bfhjlnprtvxtz&(.÷ç÷Ø}hChfgCJaJmHsHhfgCJaJmHsHhBhfgCJaJmHsHh~h%h6CJaJmHsHh+* CJaJmHsHh~h%hCJaJmHsHh~h%h5CJaJmHsHh%h%hCJaJmHsHh%hBCJaJmHsH1.0f^`hz|&(8<:Vf*:PRźźźźvnhMCJaJhh6CJaJhhB*CJaJphhh6CJ]aJhGtCJaJhCJaJhhCJaJhhCJaJh+* CJaJh24?5CJaJhBhPWCJaJmHsHhBhfgCJaJmHsHhfgCJaJmHsH+PRTVXZ\^`b$$Ifa$gd5 $$Ifa$gd5 $$Ifa$gd5 $`a$gd$a$gd$d`a$gdR`bhpv`b>@z|*,PRFH:;;N=ĽĽϭϭϭϭϭϭϭϥhGtCJaJh~hCJaJUhCJaJhCJaJmH nH sH tH  hCJH* hCJ hH*h h5h hhhhGt\hh\ h\hCJaJ5L*! $Ifgd5kd$$IfTl    ֈ fR`  t0    644 l / ayt.TLPTX\` $$Ifa$gd5`b6-! $$Ifa$gd5 $Ifgd5kd\$$IfTl    ֈ fR`  t0    644 layt.T $$Ifa$gd56-! $$Ifa$gd5 $Ifgd5kd$$IfTl    ֈ fR`  t0    644 layt.T $$Ifa$gd5 6-! $$Ifa$gd5 $Ifgd5kd$$IfTl    ֈ fR`  t0    644 layt.T *4> $$Ifa$gd5>@\`6-! $$Ifa$gd5 $Ifgd5kd($$IfTl    ֈ fR`  t0    644 layt.T`hrvz $$Ifa$gd5z|6-! $$Ifa$gd5 $Ifgd5kdl$$IfTl    ֈ fR`  t0    644 layt.T $$Ifa$gd56-! $$Ifa$gd5 $Ifgd5kd$$IfTl    ֈ fR`  t0    644 layt.T $$Ifa$gd56/'$a$gdgdkd$$IfTl    ֈ fR`  t0    644 layt.TManja mo upijanja vode kod zamjesa s emulzijom je razumljiva zbog te nosti koja se unosi sa emulzijom. Obrnut slu aj je kod zamjesa s prahom zbog sposobnosti praha da upije dodatnu koli inu vode. Proces proizvodnje tijesta je tekao prema slijedeim fazama: priprema i odvaga sirovina, zamjes spiralnom brzohodnom mjeaalicom (12 min), odmaranje tijesta u masi (35 min, temperatura tijesta 28C), ru no oblikovanje i odvaga (350g), fermentacija (temperatura 37C, relativna vla~nost zraka 75%, 50 min). U toku fermentacije tijesta pri odabranim uslovima u svim uzorcima tijesta ispitivani su parametri (Tablica 2): Tablica 2. Ispitivani parametri kiselog tijesta Uzorak Odreivani parametriStandardpH tijesta (startna, nakon odmaranja, zavrana) koncentracija mlije ne i siretne kiseline mikrobioloaka analiza tijestaEmulzija 5 %pH tijesta (startna, nakon odmaranja, zavrana) koncentracija mlije ne i siretne kiseline mikrobioloaka analiza tijestaEmulzija 2,5 %pH tijesta (startna, nakon odmaranja, zavrana) koncentracija mlije ne i siretne kiseline mikrobioloaka analiza tijestaPrah 3 %pH tijesta (startna, nakon odmaranja, zavrana) koncentracija mlije ne i siretne kiseline mikrobioloaka analiza tijestaPrah 1,5 %pH tijesta (startna, nakon odmaranja, zavrana) koncentracija mlije ne i siretne kiseline mikrobioloaka analiza tijestaPraena je promjena pH vrijednosti tijesta u suspenziji tijesta, kroz tri faze i to: startna (nakon zamjesa), fermentacija nakon odmaranja tijesta (odmaranje 35 minuta), te poslije zavrane fermentacije (zavrana fermentacija 50 minuta). pH vrijednost je mjerena pH-metrom (Hamna Instruments HI 8314 membranski) uz koriatenje standardnih pufernih rastvora pH 4 i pH 7. Raena su po tri mjerenja na tri nasumi no izabrana uzorka tjestanog komada. Odreivana je koncentracija isparljivih kiselina, mlije ne i siretne, u tijestu u svih pet uzoraka tijesta (standard, emulzija 5 i 2,5%, prah 3 i 1,5%). Uzorci tijesta za analizu su uzeti nakon zavrane fermentacije i uvani na T= -18C. Odreivanje sadr~aja mlije ne i siretne kiseline u tijestu izvraeno je HPLC metodom za odreivanje organskih kiselina i etanola u procesima kiselog tijesta L e f e b v r e i sar.,(2002). Uz metodu HPLC raena je i standardna metoda za izra~avanje stepena kiselosti. Uraena je mikrobioloaka analiza uzoraka tijesta nakon zavrane fermentacije na rod Lactobacillus i kvasce Saccharomyces cerevisiae. Broj ~ivih mikroorganizama odreivan je brojanjem poraslih kolonija na hranjivim podlogama. Rezultat je izra~en pomou N CFU/g vrijednost (Colony Forming Units/g), odnosno broj poraslih kolonija/g. Ra unato je prema formuli:  Odreivanje koncentracije mlije ne i siretne kiseline kao i mikrobioloaka analiza uzoraka tijesta vraene su u jednom ponavljanju. Dobijeni podaci su obraivani varijaciono - statisti kom analizom koriatenjem gotovih softverskih paketa, kao i standardnim statisti kim metodama (M u l i , 1969). REZULTATI I DISKUSIJA Ispitivanja na tijestima su obuhvatila odreivanje pH vrijednosti tijesta, odreivanje koncentracije i odnosa mlije ne i siretne kiseline, te mikrobioloaku analizu tijesta nakon zavrane fermentacije. Tehnoloaki postupak proizvodnje svih pet ispitivanih zamjesa u kojima je tijesto fermentisalo, uklju ivao je fazu odmaranja tijesta u masi u trajanju od 35 minuta, intermedijalno odmaranje 10 minuta i zavranu fermentaciju 50 minuta. Poato su svi parametri, temperatura i vlaga komore, kao i temperatura pogona bili isti, jedini utjecaj na kapacitet i intenzitet fermentisanja je imao prinos tijesta uslovljen agregatnim stanjem sredstava za zakiseljavanje te po etni sadr~aj kiselina u njima. Fermentacija je bila intenzivnija kod uzoraka sa emulzijom zbog poveanog sadr~aja vode i time veeg kapaciteta fermentisanja. Kako je fermentacija kiselog tijesta zahtjevan i dugotrajan proces, javila se potreba za pogodnijim na inima proizvodnje pekarskih proizvoda upotrebom kiselina (mlije na, siretna i limunska) i njihovim mjeaavinama. Koriatene su direktno, bez ili u kombinaciji sa kiselim tijestom. Bakterije mlije no-kiselinskog vrenja i kvasci iz kiselog tijesta mogu biti u aktivnom stanju, odnosno iz koriatenih oblika kiselog tijesta (emulzija i prah) su se sposobni reaktivirati. Fermentacija kiselog tijesta zasnovana je na mlije nom i alkoholnom vrenju zavisno od sastava mikroflore i uslova fermentacije.Tipi ne vrijednosti pH i TTA (total titratable acidity) kiselih paeni nih tijesta su 3,6 - 3,8 i 8 - 13, respektivno (B r u m m e r i L o r e n z , 1991), prema (K a t i n a, 2005). Tipi ne vrijednosti pH i TTA za gljivi ne prefermente su 4,5 - 5,8 i 3-9. Pokazalo se kako su proteinaze iz ~itarica aktivne na pH vrijednosti 3,7 ali ve na pH 5,5 ne pokazuju nikakvu aktivnost. Iako, proteoliza tokom fermentacije kiselih tijesta uveliko zavisi od nastanka kiselina. Poja ana proteoliza tokom fermentacije kiselih tijesta vodi do oslobaanja aminokiselina u paeni nim i ra~evim tijestima (S p i c h e r i N i e r l e, 1988; C o l l a r i sar., 1991; G o b b e t t i i sar., 1994) prema (K a t i n a, 2005). Generalno, fermentacija kiselih tijesta bakterijama mlije nog vrenja rezultira porastom koncentracije aminokiselina, dok se fermentacijom uz prisustvo gljivica (plijesni) koncentracija slobodnih aminokiselina smanjuje (T h i e l e i sar., 2003) prema (K a t i n a, 2005).. Nivo pojedina nih aminokiselina u paeni nim tijestima zavisi od pH vrijednosti tijesta, vremena fermentacije i potroanje aminokiselina od strane fermentativne mikroflore (T h i e l e i sar., 2002), prema K a t i n a (2005). Upotreba kiselog tijesta je imala duboke efekte na reologiju tijesta na dva nivoa: u samom kiselom tijestu i u nadolazeem hljebu koje sadr~i kiselo tijesto (zavisno od dodate koli ine). Na nivou kiselog tijesta, fermentacija je uzrokovala smanjenje elasti nosti i viskoznosti. Na nivou finalnog tijesta, dodavanje kiselog tijesta je uzrokovalo manje elasti no i meko tijesto. Smanjena otpornost na razvla enje i poveana ekstenzibilnost primijeeni su kod svih zamjesa sa kiselim tijestom. Glavni faktor regulacije kiselosti je koli ina ugljikohidrata koje je mogue fermentirati. Uvoenjem fermentacije tijesta u masi neposredno nakon zamjesa u trajanju od 35 minuta, primijenjenog kod ovog industrijskog postupka proizvodnje hljeba, poboljaalo je i organolepti ke osobine hljeba, naro ito u pogledu osobine - okus kore i sredine hljeba, a pripisuju se ukupnom trajanju fermentacije, koja je ostvarena kroz fermentaciju tijesta u masi. `to je pH vrijednost tijesta ni~a, prisutne su ja e kiseline u ispitivanom uzorku. Kiselo tijesto bez obzira na du~e stajanje zadr~ava svoje dobre po etne karakteristike. Razlog tome je i brzo sni~avanje pH vrijednosti kiselog tijesta. U toku fermentacije pH vrijednost tijesta opada, tijesto postaje kiselije ato je posljedica nakupljanja materija koje su produkt fermentacije, a imaju kiselu reakciju. To su u prvom redu mlije na i siretna kiselina, te druge organske kiseline kao ato su jantarna, jabu na, mravlja, vinska i limunska na koje otpada manje od 10% kiselosti tijesta. Koriatenjem izabranih sredstava za zakiseljavanje tijesta odreen je pravac fermentacije za razliku od spontano pripremljenog kiselog tijesta. Visoka pH vrijednost nije po~eljna za razvoj Sacharomices cerevisiae. Optimum za razvoj kvasca je pH - 5,0. Povean pH poveava stvaranje glicerina i siretne kiseline, ato je primjetno kod uzorka standarda, ali se pH kod uzoraka sa dodatim prahom, nije znatno poveao nakon zavrane fermentacije i zbog sadr~aja limunske kiseline u samom starteru. Prema S e m i  i sar., (2004) kod direktnog tehnoloakog procesa pH vrijednost se malo mijenja, a ni poboljaiva i ukoliko se koriste, bitno ne utje u na promjenu pH vrijednosti. pH vrijednost, stepen kiselosti i miris tijesta su mjera za koli inu stvorene kiseline.Ukoliko je vei sadr~aj minerala time i pufer-kapacitet tijesta, toliko je vea mogunost postizanja veeg kiselinskog stepena. Meutim postoji gornja granica za kiselost, bakterije mlije no - kiselog vrenja proizvode kiseline samo dok se ne postigne specifi na pH vrijednost. Nakon postizanja te vrijednosti, bakterije bivaju zaustavljene u svom razvoju od vlastito stvorene kiseline. Ra~evo braano ima povoljnu pH vrijednost i vei sadr~aj aeera i dekstrina, te znatan kapacitet fermentisanja. pH vrijednost tijesta se tokom fermentacije smanjivala samo kod standardnog uzorka tijesta. Prema O r u  e v i  (2000) kod proizvodnje hljeba pH vrijednost se u toku fermentacije pomjera prema ni~im vrijednostima. pH vrijednost utje e na aktivnost kvasaca, dejstvo amiloliti kih i proteoliti kih enzima, ponaaanje glutena, okus hljeba kao i poveanje odr~ivosti svje~ine hljeba.  Grafikon 1. pH vrijednost standardnog uzorka tijesta kroz tri stadija fermentacije Iz grafikona 1 vidljivo je da pH vrijednost standardnog uzorka tijesta pada brzo,odmah nakon pripreme zamjesa. Kod uzoraka sa dodatim sredstvima za zakiseljavanje pH je nakon zamjesa i u toku odmaranja tijesta ostala skoro ista. Nakon odmaranja i zavrane fermentacije se blago poveavala (Grafikon 2). Mogue je da je tokom fermentacije doalo do vezivanja prisutnih organskih kiselina iz sredstava za zakiseljavanje sa sastojcima tijesta ato mo~e biti uzrok poveanja pH vrijednosti.  Grafikon 2. Srednje vrijednosti pH ispitivanih uzoraka tokom proizvodnje Sa dodavanjem vee koli ine startera, odnosno preporu ene, pH vrijednost se proporcionalno smanjivala. Prema O r u  e v i  (2000) stvarna ili aktuelna kiselost neke sredine ne zavisi od ukupne koncentracije kiselina ili kiselih soli, nego od koncentracije vodonikovih iona, a mnoge pojave zavise upravo od aktuelne, a ne od ukupne kiselosti. Ispitivanjem pH vrijednosti i stepena kiselosti uzoraka polubijelog hljeba naena je veoma slaba negativna korelacija izmeu ispitivanih parametara, ato potvruje injenicu da razli iti faktori uzrokuju pH vrijednost i kiselinski stepen. Brzina fermentacije je konstantna u pH podru ju 4-6. U tradicionalnim pekarskim procesima, sa i bez dodatka aeera pH se tokom fermentacije kree u podru ju od 4,2-5,5, ato je optimalno pH podru je. Tokom fermentacije tijesta pH se smanjuje ato je rezultat nastanka CO2 i organskih kiselina. pH se poveava u toku premjesa zbog istiskivanja CO2. U pekarskoj proizvodnji ima odstupanja od ovih standardnih vrijednosti. Tako u proizvodnji hljeba i peciva sa kiselim tijestom pH esto padne ispod 4, pa se znatno uspori brzina fermentacije (G r b a, 1993). I samo premjesivanje tijesta je takoer moglo utjecati na blagi porast pH vrijednosti tokom fermentacije kod tijesta sa dodatim sredstvima za zakiseljavanje, jer je pH vrijednost hljeba u granicama. U uslovima pH iznad 6 stvoreni CO2 utje e na poveanje kiselosti tijesta. Vrijeme fermentacije, temperatura kao i upotreba braana sa visokim sadr~ajem pepela imali su veoma sna~an utjecaj na razvijanje kiselosti, ali ipak najva~niji utjecaj kod uzoraka tijesta sa emulzijom 5% i prahom 3% imalo je samo doziranje kiselog tijesta i siretne kiseline. pH vrijednost na kraju fermentacije kod direktnog postupka obi no iznosi izmeu 4,7 i 5, dok kod procesa sa kiselim tijestom koje sadr~i mnogo viae mlije ne i siretne kiseline, pH vrijednost na kraju fermentacije iznosi 3,5-4,0 (S l u i m e r, 2005), prema O r u  e v i  (2000). Provedena ispitivanja potvruju ovu tezu, jer je kod svih uzoraka sa dodatim sredstvima za zakiseljavanje pH vrijednost manja u odnosu na standardni uzorak, naro ito je smanjena kod uzoraka sa dodatom preporu enom koli inom startera. Odmaranje tijesta nakon zamjesa je takoer doprinijelo porastu kiselosti sredine, ato potvruju i istra~ivanja (S e m i  i sar., 2006) da odmaranje tijesta u masi od 20-30 min pokazuje porast kisele sredine u odnosu na tijesta izraena bez odmaranja. Kao produkti same fermentacije nastale su mlije na i siretna kiselina u odnosu 3 : 1 do 6 : 1 zavisno od koli ine dodatog sredstva za zakiseljavanje u tijestu (Tablica 3 ). Proizvodnja kiselina takoer zavisi od parametara kao ato su temperatura na kojoj se fermentacija odvija, vrijeme i prinos tijesta. Optimalne temperature za rast lactobacilla su 30-40C, zavisno od vrste (S t a n i e r i sar., 1987) prema K a t i n a (2005), a za plijesni 25-27C. Generalno, viae temperature i vei sadr~aj vode u kiselim tijestima, kao i koriatenje tijesta od integralnog braana pospjeauju proizvodnju kiselina u paeni nim kiselim tijestima (B r u m m e r i L o r e n z, 1991; L o r e n z i B r u m m e r, 2003), prema K a t i n a (2005). Temperatura tijesta u zamjesu je bila izmeu 28-32C, a temperatura zavrane fermentacije 37C, u vremenu od 50 min. Prinos tijesta je zavisio od sadr~aja vode dodatog sredstva. Visok procenat siretne kiseline u kiselom tijestu utjecao bi da kvasac ne mo~e optimalno djelovati pa hljeb ne bi imao rahlosti ni snage pe enja, a imao bi manji volumen i gustu strukturu sa pukotinama, a poveanje kvasca nije preporu ljivo jer nema u inka, samo poja ava mrvljivost. Dakle, na odnos mlije ne i siretne kiseline zna ajno su utjecali temperatura tijesta i nivo apsorpcije vode. Porast kiseline u kiselom tijestu ovisi o njegovom vrenju. Poveani udio kiseline odnosno kiselinski stepen nigdje se ne poveava, osim kod proizvodnje hljeba sa kiselim tijestom. Ovim parametrima podeaavamo aromu hljeba, bla~i okus, jer se delikatnija aroma posti~e u uslovima za formiranje mlije ne kiseline. Uzorci sa dodatom emulzijom zbog veeg sadr~aja vode su imali bla~i i prihvatljiviji okus u odnosu na uzorke sa prahom. Tip braana je osnovni faktor aciditeta braana. Isparljive komponente i siretna kiselina zastupljene su u veim koncentracijama u proizvodima sa integralnim braanom, ali je starter sredstvo faktor proizvodnje isparljivih aromatskih komponenti koje uklju uju i siretnu kiselinu. Tablica 3. Koncentracija mlije ne i siretne kiseline u tijestu nakon zavrane fermentacije UzorakMlije na kiselina (mg/g)Siretna kiselina (mg/g)Odnos mlije ne i siretne kiselineStandard 0,420,143,00 : 1Emulzija 5 %1,720,582,96 : 1Emulzija 2,5 %1,160,383,05 : 1Prah 3 %0,770,262,96 : 1Prah 1,5 %0,660,213,14 : 1 Dodatak sredstava za zakiseljavanje, i emulzije i praha u preporu enoj i 50% manjoj koli ini su poveali koncentraciju i mlije ne i siretne kiseline u odnosu na standardni uzorak, samim tim ato je siretna kiselina sadr~ana u dodatim sredstvima, a najveim dijelom procesom fermentacije kojem su doprinijeli faktori temperatura od 37 (C na kojoj se fermentacija odvijala, vrstoa tijesta koja se odrazila na sadr~aj mlije ne kiseline naro ito u uzorcima sa emulzijom, a dodatak 30% ra~evog integralnog braana je naro ito poveao kapacitet fermentisanja, time i sadr~aj kiselina. Tako da je najvea koncentracija i mlije ne i siretne kiseline naena kod tijesta sa dodatkom preporu ene koli ine emulzije 5%, s tim da je i u uzorcima sa prepolovljenom koli inom dodatog sredstva utvrena vea koli ina kiselina u odnosu na srazmjerno dodati procenat. Posmatrajui odnos mlije ne i siretne kiseline unutar pojedina nih uzoraka, u svim tijestima je u granicama po~eljnog odnosa 3:1, s tim da je zanemarljivo ni~i sadr~aj siretne kiseline u uzorcima sa umanjenim sredstvima. U uzorcima tijesta sa prahom je za 55,23% manje uneaeno mlije ne kiseline preporu enim doziranjem sredstva i 43,10% sa smanjenim doziranjem sredstva u odnosu na tijesta sa emulzijom. A to e se odraziti i na senzorne karakteristike gotovog proizvoda.  Grafikon 3. Udio mlije ne i siretne kiseline u tijestu nakon zavrane fermentacije Na proizvodnju mlije ne kiseline fermentacijom tijesta sa obje kulture bakterija, djeluju i temperatura i vrstoa tijesta, dok proizvodnja siretne kiseline ne ovisi zna ajno o tim parametrima. Sa poveanjem temperature i apsorpcije vode pospjeailo se formiranje mlije ne kiseline, a izbjegle ni~e temperature i guae tijesto koje poja avaju proizvodnju siretne kiseline. U asocijaciji S.cerevisiae i heterofermentativnih bakterija, bakterije sni~avaju pH, poveavaju ukupnu titracionu kiselost TTA i poveavaju sadr~aj organskih kiselina u tijestu, naro ito mlije ne ato je primjetno kod uzorka tijesta sa emulzijom 5% koji sadr~i 1,72 mg/g mlije ne kiseline (Grafikon 3 ). Odnos mlije ne i siretne kiseline zavisio je od samog voenja postupka fermentacije i kontrole parametara temperatura i vrijeme koji su u ovim ispitivanjima bili isti, ali je nakon fermentacije pH vrijednost bila ni~a u uzorcima sa 5% emulzije i 3% praha, time su i kiseline bile ja e izra~ene. U uzorcima u kojima jako preovladava siretna kiselina imamo peckav okus tijesta, dok mlije na kiselina daje blago kiselo tijesto koje poboljaava okus, aromu, svje~inu, rezivost. Obzirom da oba sredstva (startera) sadr~e siretnu kiselinu, to se odrazilo i na izra~eno kiselom i peckavom okusu i mirisu tijesta. Povean udio siretne kiseline je nepovoljan po gluten koji postaje kratak i nerastegljiv. Prema  e s e n (2002) dodavanjem kiselog tijesta hljeb konzerviramo prirodnim na inom. Siretna kiselina je cjenjenija kao prirodni konzervans i ima specifi no djelovanje na mikroorganizme, u kombinaciji nedisociranih iona i smanjivanja pH vrijednosti. Primjeeno je da siretna kiselina, prisutna u manjim koli inama, poboljaava okus hljeba (M o l a r d i sar., 1979), prema (K a t i n a, 2005). Iako u tijestu nije prisutna u veim koli inama, siretna kiselina mo~e poslu~iti kao poja iva  ili nosa  drugih aromatskih komponenti, ato se odra~ava i na senzornim karakteristikama hljeba. Ipak za kiseljenje tijesta je najva~niji omjer mlije ne i siretne kiseline, te njihova koli ina u tijestu ato je upravo odraz uslova pri fermentaciji, tako da ih u punom kiselom tijestu treba biti oko 1% mlije ne i 0,2-0,3% siretne kiseline, ato provedena istra~ivanja i potvruju. Va~no je uspostaviti dobar odnos mlije ne i siretne kiseline u hljebu, poato mlije na kiselina povoljno utje e na aromu hljeba i kod koli ine od oko 2000 ppm u hljebu, dok kod koli ine siretne kiseline od oko 800 ppm, senzorna ocjena kiselosti hljeba ne zadovoljava, odnosno hljeb je prekiseo (  e s e n, 2002), prema S e m i  (2005). Svim bakterijama mlije no - kiselog vrenja je zajedni ko da ugljikohidrate fermentiraju u mlije nu kiselinu. Homofermentativne BMK razgrauju glukozu, glukozom do piruvata i redukcijom do mlije ne kiseline, a heterofermentativne bakterije glukozu razgrauju na pentoza-fosfat na in i proizvode mlije nu i siretnu kiselinu, alkohol i CO2. Tijesta sa emulzijom 5% i prahom 3% imaju vei broj elija kvasaca, i pH tijesta bli~i vrijednosti 4, nego uzorci tijesta sa smanjenom koli inom sredstava (Tablica 4 ). Za mikrobioloaku analizu tijesta uzorci su uzeti nakon zavrane fermentacije i uvani na temperaturi - 18C. Tablica 4. Mikrobioloaka analiza uzoraka tijesta nakon zavrane fermentacije Uzorakrod LactobacillusSaccharomyces cerevisiaeStandard2x105 elija/g6x 105elija/gEmulzija 5 %1x105 elija/g2x107 elija/gEmulzija 2,5 %2x105 elija/g2x104 elija/gPrah 3 %7x104 elija/g2x105 elija/gPrah 1,5 %1x105 elija/g5x103 elija/g Dodavanjem sredstava za zakiseljavanje nije zabilje~en porast broja elija iz roda Lactobacillus u odnosu na standardni uzorak, nije evidentno razmno~avanje mlije no - kiselinskih bakterija. Standardni uzorak i uzorak tijesta sa dodatom emulzijom od 2,5% sadr~e isti broj bakterija. Broj kvasnica kod standardnog uzorka se poveao u odnosu na sadr~aj kvasnica ispitivane smjese braana koja je sadr~avala 2,9 x 103 kvasnica i plijesni po gramu braana, razmno~avanjem tokom procesa fermentacije. U uzorcima tijesta sa dodatim sredstvima broj elija Saccharomyces cerevisiae je povean u odnosu na standardni uzorak jedino kod tijesta sa emulzijom 5% i iznosi 2 x 107 elija/g. Najmanji broj elija Saccharomyces cerevisiae sadr~i uzorak tijesta sa prahom 1,5%. Mogue je i da je poveanje kiselosti, odnosno sni~avanje pH vrijednosti tokom fermentacije, zbog nastajanja kiselina negativno utjecalo na brzinu rasta bakterija. Pri ni~im temperaturama fermentacije i u du~em vremenskom periodu, koji je primijenjen, kao i ako se fermentacija obavlja mjeaovito, sa kvascima i bakterijama mlije no - kiselog vrenja, okus i miris hljeba je znatno bolji. Kvasci imaju klju nu ulogu u proizvodnji hljeba, koja se ogleda u prevoenju fermentabilnih ugljikohidrata u CO2 i etanol. Djelovanje mikroorganizama zaustavljeno je tek procesom pe enja. ZAKLJU CI -Uvoenje mehanizacije i kompletnih linija za pekarstvo generalno je prouzrokovalo skraivanje tehnoloakog procesa, a prije svega vrijeme fermentacije ato ima za posljedicu proizvodnju tijesta odnosno hljeba siromaane arome i okusa te kratke trajnosti i izrazite mrvljivosti. Ove negativne posljedice se mogu ubla~iti upotrebom sredstava za zakiseljavanje tijesta omoguavajui proizvodnju kvalitetnog hljeba bez primjene aditiva, kao i uvoenjem odmaranja tijesta u masi koje je u ovom tehnoloakom postupku primijenjeno. Mogue prednosti primijenjenih sredstava za zakiseljavanje i upotrebe kiselog tijesta su slijedee: intenzivnije bubrenje sastojaka braana, mogunost sinteze egzopolisaharida, izgradnja prekursora arome i aromatskih tvari, sinteza prirodnih kiselina (mlije na,siretna) u odabranom odnosu koji je bio u granicama po~eljnog 3:1, upravljanje enzimatskom razgradnjom sastojaka braana. Kiselo tijesto je djelovalo kao poboljaiva  u sistemu sa ra~evim ili paeni nim braanom. Efekti upotrebe kiselog tijesta su bili evidentni i kroz skraenje vremena fermentacije, smanjenje gubitaka tokom fermentacije, brzinu zrenja tijesta, poveanje gasnog kapaciteta, poveanje kapaciteta vezivanja vode odnosno tijesta, poboljaanje tolerancije na maainsku obradu i poveanje kiselosti hljebnog tijesta. -Optimizacijom upotrebe polubijelog i ra~evog integralnog braana, kao i sredstava za zakiseljavanje evidentan je pozitivan u inak na tehnoloake, mikrobioloake, nutritivne i senzorne karakteristike hljeba. U tom smislu kvalitet samog kiselog tijesta je bio od presudne va~nosti. Kod paeni no-ra~evog kiselog tijesta uspostavljeni su parametri koji su osigurali poboljaanje procesa proizvodnje i kvalitet tijesta . -Sa ekonomskog stanoviata ovi rezultati pokazuju da se tijesto dobrih tehnoloakih osobina i senzornih karakteristika mo~e proizvesti i sa dodatkom 50% manje koli ine sredstva za proizvodnju kiselih tijesta od preporu ene, ato je veoma bitno i zbog utjecaja na cijenu gotovog proizvoda, a da se istovremeno mogu postii svi pozitivni efekti koje daje upotreba kiselog tijesta. Ekonomska prihvatljivost i zbog veeg prinosa je naro ito izra~ena kod upotrebe emulzije. LITERATURA Arendt, E.K., Ryan, L.A.M., Dal Bello, F.(2007): Impact of sourdough on he texture of bread. Food Microbiology 24, 165-174. Brandt, M. J., (2007): Sourdough products for convenient use in baking, Food Microbiol, April 1, 24 (2): 161-4, Minden, Germany esen,M.(2002):Mlije no-kiselinske kulture u pekarstvu, Pekar,stru ni asopis za pekarstvo,mlinarstvo,slasti arstvo,tjesteni arstvo i prehrambenu ambala~u br.8,Sarajevo uri,D.,Stehlik-Thomas,V.,Bauman,I.,Kri ka,T.,Kora~ija,M., (2005): Utjecaj uvjeta suaenja na metaboli ku aktivnost bakterija mlije no-kiselog vrenja u kiselom tijestu, II Proceedings of 3rd International Kongress Flour  Bread 05 5th Croatian Kongress of Cereal Technologists, Opatija, Hrvatska De Vuyst,L., (2002): Functionality of Novel Starter Cultures In Traditional Fermentation Processes, IWT-STWW,  HYPERLINK "http://imal,vub.ac.be/IMDO/projects/IWT-STWW" http://imal,vub.ac.be/IMDO/projects/IWT-STWW Durakovi, S. (1996): Primjenjena mikrobiologija, Prehrambeno tehnoloaki in~injering, Zagreb Gaggiano,M.,DiCagno,R.,DeAngelis,M.,Arnault,P.,Tossut,P.,Fox,P.F.,Gobbetti,M., (2007): Defined multi-species semi-liquid ready-to-use sourdough starter, Food Microbiol Feb 24 (1): 15-24 PubMed Gianotti,A.,Vannini,L.,Gobetti,M.,Corsetti,A.,Gardini,F., and Guerzoni,M:E:, (1997): Modelling of the activity of selected starters during sourdough fermentation, Food Microbiology, 1997,14,327-337 Grba, S., (1993): Priprema kiselog tijesta za pekarstvo, Prehrambeno - Biotehnoloaki fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Hrvatska Hasenay, D., Koceva-Komleni, D., Ugar i-Hardi, }., Sla anac, V.,Juki,V., (2005): Utjecaj na ina zakiseljavanja na pH vrijednost i titracijsku kiselost tijesta tokom fermentacije, II Zbornik sa~etaka 3. meunarodnog kongresa i 5. hrvatskog kongresa tehnologa proizvodnje i prerade braana, Braano  Kruh 05 Juki,M.,Koceva  komleni,D.,Ugar i-Hardi,}.,Bala~,D.,Hardi,J.,Lu an,M., (2005): II Zbornik sa~etaka 3. meunardnog kongresa i 5. hrvatskog kongresa tehnologa proizvodnje i prerade braana, Braano  Kruh 05 Katina,K.(2005):Sourdough: a tool for the improved flavour,texture and shelf-life of wheat bread,Espoo VTT Publications 569.92 p+app.81 p.,Academic dissertation,University of Helsinki,Finland Kova evi, M. (1982): Uvod u prakti no pekarstvo,Sarajevo Lefebvre,D.,Gabriel,V.,Vayssier,Y.,Fontagne-Faucher,C.(2002):Simultaneous HPLC Determination of Sugars, Organic Acid and Ethanol in Sourdough Process.Hrvatska Muli,J.(1969):Eksperimentalna statistika primijenjena u poljoprivredi.NIP Zadrugar,Sarajevo na kvalitet i starenje hljeba,Zbornik radova Poljoprivrednog fakulteta,119-127 Navazesh,S., (2000): The Power of Sourdough Bread; Food and Nutrition, Source: aline #217 Oru evi,S.(2000): Promjena kiselosti tijesta kod procesa fermentacije u industrijskoj proizvodnji polubijelog hljeba.Magistarski rad, Sarajevo Pomeranz, Y. (1978): Advances in Cereal Science and Technology, Volume II, American Association of Cereal Chemists, Inc.St.Paul, Minnesota Rio,I.,Onno,B.,Semenou,M.,Vignean,E.,Roussel,P., (1996): Influence of technological parameters on bio-physical and chemical characteristics of natural wheat sourdough, Advances in food sciences, Freising, Allemagne Rupi,}., (2005): Pasterizacija kruanih proizvoda, prilog Franje Klaria, Info Tim-Zip 37, Tim-Zip Prehrana, tehnologije, razvoj, Zagreb, Hrvatska Rupi,}., (2007): Bakterije koje izazivaju kvarenje kiselog tijesta, prilog Franje Klaria, Info Tim-Zip 47, Tim-Zip Prehrana, tehnologije razvoj, Zagreb, Hrvatska Semi,A.,Oru evi,S.,Ze evi,E.(2004): Utjecaj dodavanja nekih poboljaiva a na senzorni kvalitet i starenje hljeba, Zbornik radova Poljoprivrednog fakulteta,119-127 Semi,A.,Oru evi,S.,Muminovi,`.(2005):Koriatenje ra~evog integralnog braana i starog hljeba kao osnovnih sirovina u kiselom tijestu kod dvostupanjskog postupka kruane fermentacije, Zbornik radova Poljoprivrednog fakulteta Semi,A.Oru evi,S.,Spaho,N.(2006):Uticaj premjesivanja i du~ine odmaranja tijesta na senzorna svojstva hljeba, XIX nau no-stru ni skup poljoprivrede i prehrambene industrije,Neum Sluimer, P. (2005): Principles of Breadmaking.Functionality of Raw Materials and Process Steps. American Association of Cereal Chemists, Inc.St.Paul, Minnesota, USA Spicher, G., Stephan, H. (1993): Hand buch Sauerteig: Biologie, Biochemie, Techologie, Hamburg Stolz, P. (2000): Sauerteig- das Arbeitsheft, 3. izd., Ernst Bcker GmbH & Co. KG,  EMBED Equation.3  ;=>>2?@???Z}kd8 $$Ifl0R t0644 laytL$dh$Ifa$gd5dhgdM$a$gdB$a$gdN=\=====r>>>>>>>>>2???@@AABBCCDDFFBK÷÷ë}lalalalalalQh~h6CJaJmHsHh~hmHsH hGhOJQJ^JmHsHh~h5mHsHhh{mHsHhhmHsHhLCJaJmHsHhCJaJmHsHhGtCJaJmHsHh~hCJaJmHsHh~hCJaJh??(CJaJh~hCJaJh~hB*CJaJph???L@@@@AXAAu}kd $$Ifl0R t0644 laytL $$Ifa$gd5 AAABhBBuuuu $$Ifa$gd5}kdh $$Ifl0R t0644 laytLBBBClCCulll $Ifgd5 $$Ifa$gd5}kd $$Ifl0R t0644 laytLCCCDtDDulll $Ifgd5 $$Ifa$gd5}kd $$Ifl0R t0644 laytLDDF,HJK LMMNNyqfaafYqY$a$gd~gd~ $ & Fa$gd~$a$gd~ & Fgd~}kd0 $$Ifl0R t0644 laytL BKDKFKHKJKLKNKPKRKTKVKXKZK\K^K`KbKKKL LLLL&M*MMMBNnNNNN˼~neh24?5CJaJhh24?5CJaJmHsHh~h24?5CJaJmHsH"h~h56CJaJmHsHh~h6CJaJmHsHh~h24?5CJaJh~hCJaJmHsHh%h24?CJaJh%CJaJmHsHh%hBCJaJmHsHh%hCJaJmHsH NNNNNNNPPQRQTQQQSW"Z[gilmHos~$a$gdG*a $ ]a$gdG*a$a$gd~gd6gd$a$gd$a$gd24?NNNOOOOOO*Q.Q0Q2Q4Q6Q8Q:Qa@aBaDaFaHaJaLaNaPaRaTaZa\a^a`abadafahajalanapaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa b bbbbbbbbb,bcccccccch%h1xCJaJmHsHh%hBCJaJmHsHh%hoCJaJmHsHhG*ahoCJaJmHsHMcccccd,d.d0d2d4d6d8d:ddPdeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeff gkklmnFoHo~rrxsĸĩh1xCJaJhG*ah6L5CJaJhG*ah6LCJaJhG*ah6LCJaJmHsHhCJaJmHsHhG*ahoCJaJmHsHh%h1xCJaJmHsHh%hBCJaJmHsHh%hoCJaJmHsH0xsssssssssssssstttt ttttt t2t4tFtHtJtLtRtTt\t^tntttxtzt~ttttttttttttttttttttttuuuuuu(u*u2u4u8u:uDuFuNuPuTuVunupurutu|u~uuuhG*ah6LCJaJhG*ah6LCJaJmHsHhG*ah6L6CJ]aJUuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvvvv v2v4vBvDvJvLvZv\v`vbvvvxv|v~vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvwwh%hBCJaJh%h6LCJaJh%h4BCJaJh%h6LCJaJmHsHhG*ah6LCJaJhG*ah6LCJaJmHsHHwww w www"w$w:w>wBwDwXw\whwjw|w~wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwxxxx x xxxxx,x.x6x8x:xzTzXzjzlzxzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{ { {{{${&{*{,{@{B{D{F{J{L{N{P{X{Z{hG*ah6LCJaJmHsHhG*ah6LCJaJ[Z{^{b{d{f{l{n{p{r{{{{{{{{{{{{|||||||||||||||||||||~~~~~ϡϡϕ|th?mHsHhG*ah6LmHsHjh`,UmHnHuh6LCJaJmHsHhG*ah6L5CJaJmHsHh%hBCJaJmHsHh%h6LCJaJmHsHhG*ah6LCJaJmHsHh{CJaJhG*ah6LCJaJhG*ah6LCJaJmHsH-~~~~~~~~~~~~~~~~~r`bdfhjnp$a$gd@ $a$gdG*a$a$gd?$a$gdB~~"prځ܁\^`bjln޺zqze\eqMh@ h6LCJaJmHsHh{mHnHuh@ h6LmHnHuh24?5CJaJh`,5CJaJh`,h`,CJaJmHnHujh`,UmHnHuh`,CJaJmHnHuh24?CJaJmHsHhvCJaJmHsHhCJaJmHsHh{CJaJmHsHhG*ah6LCJaJmHsHh?mHsHhG*ah?mHsHprtvxz|~JNp "$a$gdR$a$gd@ $dha$gd6L$a$gd24?$a$gd@    "PVX،ڌތƎ̎Ύ HJ "$&(*,.0BDNPRTVXZ\^øøøìàh@ h24?5CJaJh@ h6LCJH*aJh@ h6LCJaJh@ h6LCJaJmHsHh@ h6L5CJaJmHsHh%hBCJaJmHsHh%h6LCJaJmHsH?^`bdfhjl~68:<>@BDFHV`bNBFHJLNPRTV⩡sdsdsdsdsh%hBCJaJmHsHh%hVCJaJmHsHh@ hV6CJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHhCJaJh@ hVCJaJh%h-CJaJmHsHh@ h6LCJaJmHsHh@ h6L5CJaJmHsHh%h6LCJaJmHsHh%hBCJaJmHsH'VXZ\^`|HJLNPRTVXZ\^`bfhlnprtvxz|~œĜƜh%CJaJmHsHh%hCJaJmHsHh%hVCJaJmHsHh%hBCJaJmHsHNpz|ĞƞԞ֞  "$68<>HJNPTV^`prvxğƟȟʟԟ֟   ".08:HJTVh@ hVCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHYV\^fhjltxʠ̠֠ؠܠޠ .0FHVXZ\dfz|ʡ̡֡ءڡܡ ,.<>RhLCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHTRT`bnptvz|ƢȢ̢΢ܢޢ *,68DHNPRT\`fhlp£֣أ   "46>@DFJLTV\^h@ hVCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHY^fhlnxz¤ĤȤʤ֤ؤܤޤ  (*<>DFJNbdxz|~¥ĥȥʥΥХ  (*028<BhLCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHTBDHJXZjlxzԦ֦ަ  "24Ч^b&(*8@Blnpv~ÿÿîêæêæêêæêêæêêhVh@ h@ hVOJQJ^JhRh h@ hVhLCJaJmHsHhVCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHA,^$$Ifa$gdl$$Ifa$gd l $dha$gdVƨШWA++$$Ifa$gd l$$Ifa$gd lkd $$IfTl\` &"# ~~ t0#644 layt TШ A+$$Ifa$gd lkd$$IfTl\` &"# ~~ t0#644 layt T$$Ifa$gd l &(FA+$$Ifa$gd lkdH$$IfTl\` &"# ~~ t0#644 layt T$$Ifa$gd lFPZlnAkd$$IfTl\` &"# ~~ t0#644 layt T$$Ifa$gd ln$$Ifa$gd l$$Ifa$gd l©̩֩WA++$$Ifa$gd l$$Ifa$gd lkd$$IfTl\` &"# ~~ t0#644 layt TTVγԳNPVX\^`bz|~$Ķƶض|t|t|eeeh@ hVCJaJmHsHhCmHsHh@ hVmHsHh`,5CJaJ h`,h`,jh`,UmHnHuh`,h24?h24?5CJaJh@ h24?5CJaJ jh@ hVCJaJhCCJaJh@ hVCJaJhVOJQJ^JmHsHh@ h@ hVhV'֩NPA911$a$gd@ dhgdVkd$$IfTl\` &"# ~~ t0#644 layt T$$Ifa$gd lPRTVXZ\`bdfhjlnprtvxz|~$n$a$gd@ $dha$gdV$a$gd24?ƶܶ޶24>@DFVZ\^nptvxzķƷзҷ ,Fdh*涪h%h<CJ\aJh%hVCJ\aJhCCJaJh@ hV6CJaJh@ h24?5CJaJmHsHh@ hVCJaJh@ hVCJaJmHsHCd*6δ{o{hCCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHhCCJaJmHsHh%h<CJaJmHsHh%hVCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHh@ hVCJaJh@ hV5CJ\aJh%hVCJaJh%hVCJ\aJh%h<CJ\aJ*b^688$dh$Ifa$gd $dh$Ifa$gd $dha$gd dhgdM$a$gdC$a$gd@  @BDFHJLN`bTX^.468HJնujbjhCmHsHh@ h mHsHh@ h 5CJaJmHsHh@ h CJaJmHsHhCCJaJh@ h CJaJh@ h CJaJmHsHh@ hV5CJaJmHsHh%h<CJaJmHsHh%hVCJaJmHsHh@ hVCJaJmHsHh@ hV5CJaJ8<JTVtv(*BHLNZ\z|(*6f"$ɻh@ h CJH*aJh@ h CJaJh@ h 6CJaJh@ h CJaJmHsHh OJQJ^JmHsHh@ h mHsHh@ h H*h@ h@ h 6 h@ h hph OJQJ^JmHsH68:LjhYJJ$dh$Ifa$gd $dh$Ifa$gd kdH$$IfTlzF #" " " t0f$6    44 layt ThYJJ$dh$Ifa$gd $dh$Ifa$gd kd$$IfTlzF #" " " t0f$6    44 layt T >hYJJ$dh$Ifa$gd $dh$Ifa$gd kd$$IfTlzF #" " " t0f$6    44 layt T>@RrhYJJ$dh$Ifa$gd $dh$Ifa$gd kd($$IfTlzF #" " " t0f$6    44 layt ThYJJ$dh$Ifa$gd $dh$Ifa$gd kd$$IfTlzF #" " " t0f$6    44 layt T.h]]UE=$a$gd24?$`^``a$gd@ $a$gd@ $dha$gd kdh$$IfTlzF #" " " t0f$6    44 layt T$d,V^ @(*0δphhhhh`hoCJaJh4CJaJhGhoCJaJmHsHhCCJaJhGhoCJaJhLCJaJh24?5CJaJ hSUh OJQJ^JmHsHh OJQJ^JmHsHhCCJaJmHsHh@ h CJaJmHsHh@ h CJH*aJh@ h 6CJaJh@ h CJaJ(24p`$^`a$gdK4 gdPW$-DM ^`a$gdPWgdo $h^ha$gd4 $h^ha$gdC$a$gd24?NP24HJ^`02@JRμα|j|]|hr6hK4 0JCJaJ#jhr6hK4 CJUaJjhr6hK4 CJUaJhsCJaJhr6hK4 CJaJhr6hoCJaJh4CJaJhr6hPWCJaJ#hr6hPW@CJ\aJmH sH  hr6hPW@CJaJmH sH ho5CJaJh24?5CJaJhGhRCJaJmHsH$RX 46@FHNRTdtxz$46BDZ\bfvx<"&׸Ȭסhr6hPCJaJhr6h24?5CJaJhsCJaJhr6CJaJhr6h3l0CJaJmHsHhr6h3l0CJaJhr6h24?CJaJhr6hK4 CJaJh4CJaJ?4@x<b   f0$-DM ^`a$gdr6gdr6$^`a$gd-$^`a$gdr6$^`a$gdPgd3l0$^`a$gd3l0gdK4 &*.2>BFJ\^vx              . D L N X Z ^ ` h j                           $ & 6 8 > @ D F ^ ` b p r hr6hr6CJaJmH sH hSCJaJhr6hr6CJaJh*CJaJhr6hPCJaJh4CJaJMr ~                      " $ & ( , . 4 6 H J X Z ^ ` p r                           .0hr6h24?5CJaJh*CJaJh-h-CJaJh-h-CJaJmH sH hr6CJaJmH sH hr6hr6CJaJhr6hr6CJaJmH sH D0:>@Tfjpr,.0Žh5hj1hiC,hBEHUjNP hBCJUVaJhjhUhr6h24?5CJaJ hr6hr6@CJaJmH sH hr6hr6@CJaJ hr6hr6@CJaJmHsH! "$&(*,.0gd$a$gd24?6&P 1h:p?q% (5!n"S#$% F=Kr^~n JFIFddExifII*122NibAdobe Photoshop CS Windows2006:09:07 09:55:27{C    $.' ",#(7),01444'9=82<.342C  2!!22222222222222222222222222222222222222222222222222*" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?kV]M7m=b!ny$X ̫u"CЙ/H-+l5? Bf"HuO5eQ@$: ?!?L?$WAEs&k(T3\_]CЙ/HSsYEtP? Bf"HuO5eQ@$: ?!?L?$WAEs&k(T3\_]CЙ/HSsYEtP? Bf"HuO5eQ@$: ?!?L?$WAEs&k(T3\_]CЙ/HSsYEtP? Bf"HuO5eQ@$: ?!?L?$WAEs&k(T3\_]CЙ/HSsYEtP? Bf"HuO5eQ@$: ?!?L?$WAEs&k(T3\_]CЙ/HSsYEtP? Bf"HuO5eQ@$: ?!?L?$WAEs&k(T3\_]CЙ/HSsYEtP? Bf"HuO5eQ@$: ?!?L?$WAEs&k(T3\_]CЙ/He]ͯמ-a>I-YQcRBN͍:]5s2%t-:(9ºo] s2%t-((((((+>,oXTӴUL. %fRw$v++ƾ|?o< ZkZk{TB]',s.C1^"%'_Le>N==Ҽ2tx^oٿq|}z {]_tt˭&76I9FVb񧍥-J#`rAoV5j^Z٭@\Dc@ma{7 }#MzPykx-rszEOå\0}iT7/r)m{X,VaGo%A&GV5gO{Bٺ,I`f<铁Tas;kvWW&ӴwiipҤ?:t9sz׌'/hYtj|x 3X%:>.s!T!q]6ҼWuD ]v1vscހ9$_>̺jψZt+ɋ  fxsQ,<_&OV-=X$n# sӑ}Oo?D,mMYԣS!rĂ|p>|/!Lzw~|@,%H pr)00sր1:Y\6{yi\Io yrn 8 pxœ`ц4iљ%5̒IN3p}㊸ /$P$ך=Ɠ$d& D 1;V灞o~WTТDc[Xu\s@|&Fc=}}ϰ}<^;l۟w}vW'tR5ʬʑmR7m8UZ>s>xg7ngX*XҾ \~c+tkxnP.v||;| kw7^nHAWAI=wc6 /Xi-ϕvWGC#J]QF"pN;+Cw?/|5m4&p&7y p28'=4|kDytܶ3HY[\,wgEdits+F}x'!E16.'ias{f␣mkG%a)tM&17tYW!lq0{@5oq"X%Yc?ć88pyw mA()BK!)BK! ( ( ( ( ( ( ( ( (Ң.0@FpqCsR@/\ifmoO$==NsRx)e>@{3qU,mǕ\`pHA8PM+zW>ZK0nA.'90+CMu2\- =~ hG֊(((((((((((+^qºoT|?# פu{_CEP=/[WMh埅o']A165"inON82%t-kjgELĶs޿g,͟pF  P(Z_:/[WMh(-+l5=/[WMk(()BK!)BK! ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (4d#(XoO{=yk9-Ѿ + F!> ȧq ,x[G5Ot-Z` rH gfXVQȌ84z&-ᤊQ,wG"ȤnVyPh5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?P5kŧ7\-?/a_Cx@vᑣ=jј]@@H'\izS|e Ko [ t4QEs2%t-e Ko [ t4QEQEQEQEU6@A-xo)q7)823~ KAUΩnAdR+KdLSqS3pt}[_I[\ēDH܌S#}[_I[\ēDH܌S#yu|Am'f6-i$b5'{?#dve{ZOu[Oi-nu ڴb܇amNhW,HQ^]EZĺDietR3%uEgMnRXoxIͥ´e[rL kM?He;Պ? ?TYt˻mEgMkkpBBnIs#y%w𮢖0|y/q2*2.AEmtIe(\CEu[$LPCBbƇU/PEPEPYIk>Rhas=k^)$q\[BYu}u3uyTi o/m"Ynibu=rz/xoPo=ɣnKi B,̏;I![wԦRK4Ŷt.bgO1wJvep+-._æCo|1Y%4arK[x5raKkM[t薨!`[]\*)SrF^`bX4~dBzpdOպ|x^h;m4".q{9+Lѫ|#Yy"E l[x#RXiۖq3,r&I7}( z^vo B=5tQyB,@2G*>eݝj+>\7,cݹ$l%R"u{D1\1 a~SGFlW;us5knG%+xe&V9m[˓Gz~^Snu $W 0UFЛTqttQEQEPl,8 yJ@HS8}&-eN6,su7#T2\ ~^wAu='KU;f`ʗ |6߂u~mge,6ȼ]Gf}YvmvcL+ :[pBvA,}$ew(vB6Cb#ЌA=Լ5yqx<=j1ju>4Kø7Cě$ 3|-GŴݝ>KGQ5̂2df]$Hb88L{ Q@s2%t-e Ko [ t4QEs2%t-e Ko [ t4QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEW=/[WMk{_CEPK MNK;H.gHʞAt_Nv,@DxڕRKA~39uED$šva:-)&zswb!V `i#Q<ߛ I7|{߼7 p3v$2\ϛ%5G5 &1#:(<[Xc4̉RB7yVAƘ`'&ԏp|⭗L;9K2 |P/,H.0 d)w?Px&s%0;([D:Vij}&Z+!ldCtņ.5=OiU䖈UO.:KU6 GPPt XLDZastDsg 9z*YI؈VUgwN$o{Y̔]W\tCh7/Dp@a[>`W&FzjmtqRrJFIF``ExifII*122NibAdobe Photoshop CS Windows2006:09:07 09:55:279{C    $.' ",#(7),01444'9=82<.342C  2!!22222222222222222222222222222222222222222222222222G" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?Ox_ڝIj渳Gl]XNm t?\WQ٫_Ы/&A|!B(_Ы/&A|!B(_Ы/&A|!B(GQ߀qshA-ͤceUs"8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏš%+8?#hGJ-H)GZR(CR?JQ?ԏxoZtO @ 02?:뫟=/4N wQmVЦo"5CԩEOn"&Ur5cjguD {4{c\t'oƘ'v`\]QS߅ⱹ6w+y 9f\9[i8uѫbo9Ix-|Co:Ρ\ItPuElgpV!GaA@Q@e+I6̣̂ >0I9ZkY5K٤ZtigEs$H+^rH*@5w\CӤBCmk/~Zƻfb~W޹_^N8!k3$될s׊=xc΃yi: 9 qjGE|Zsnۿbۜg u麩mW>V7m3W.\kxU?s-2(nҡF1AmCx?dTrH[bw8h诞.ne+KAaX&iR8hTvAcy:E9VmBQtITfu_X/K>g5mb*H/ͦe{R'A qz(iC8n~>"G0 bN=@[*{W>#iWϣ*cO&8h5mvmY ؟QZA./L遏jFQF zWՙa{;gqlU?:# ֻe8Aӡt6ųꖱWFX𜺥$?u `@:`^܍p\[7ٶ9-C^!Xke>tڑ:Q=;f3xTWvsz +:ſ`#یw{T_M+uobjyPs@Ey6]#_m,)z ]yq+I?!M Mb7~'sNWIL՝& pH^-s)''5Y/oc;su5hE,Qr`?CW'fм[k+wx!wYn&@xcrP%;+}a2|c-ޡ>\i+b_[/Si㞽ExO>x]("[ yHb716IwW'85;m3_/.m`H0Yb)$8:^h%ޭzmc29Q}8^G~h-Tkk}N[Ɵl[K`W570Xuq2C(^I$mI$P!g[KmZ-[!Tp(wۻ뚘ФiT>uE1_N/5{ BG͒ʤIs>YH?u1$xOT4rj/&RX/"'OPkuӊsPddsUt_:yv͸3 v\ TlԼ/+JMgV5hnMFe{ jv3җW|) B6$h01[KpwHT I 4pcom,6F~g9hFܜ8tIiۤlZ nJo{lrr1ӝݫը()QҲ=JPZT C@ L(BH$dXH׻2+3Y]wcQӿ=h3Xާ+KE!JHNrm;UӤۿa? s^x?ko'ΟR8?~W_]fgZZSRHL^+͠["؟yj|7Q{ń~c(fVhبe! <{#=ZWե)$DPI8OmbnٽmqgBK?@H!OӁ"/m.1 M*Eo+nSl%kex$=zizm {>4]h$KX(9s].heƣLb]jA'paA֬gUOm|=!IhICww!3M3$V}fM;[Ny¯Cfvrqc ݞI'w''uK!6[.DsYG(IJ B0H# Eqx55{e񈺁 :di{}h|m⛏ XKiNP>!˸b1uP9^U-?ƺz+6/-g\`SI;?-}KO>_6;sU|7{R'mΈmo)2J,NA:|0_ֵEYs6wE9R⳸5 jv5Ժ7B`#8Hz_h"7wSj-s !nϨTmo1H߁WJLRן”{@P;/_?7HO3lUMU5[{o.Q.>gSp08=VݿbJfhayI[pc߽KoCEkGZ[^$nFcU$epy^k8Ke q4?eU皕<f;{οӚk+:TT؎UTs1 vPsՇ+]'^&wHXgg²x݌+'RϣY4$RyUuRJs~cc>Ee.صe ݻrp}Gp}GxoHͧ[ ',$f9,~( 4&HRObx= /i:~%pw1 &;@QEQEPzQEPeXKmsJUpEP0uy]SHE|~2nڡG (e -Qҭmz1<ܜ9Ίʻl/]?U/7a cqڠ_FkVQ4fTR qErg|/\iDVؼ[HVv9o#8튫2~?kIs4|]A:(7!lwqfk@ 2)4j^~ 6i`b b8u@z$ֳi,6eew2 's 1I#ڶ5m*[4k;XĭaqH8מ+Rlx#LgSp08=VִM?ZDVo)dݵT9u h([=jnVzR mQ@ݯ<7cm{ogm.k,Xa_G)-7[R5yG:`9 pMn@Ʊ? kz\ݦ?x 0{5h*lfv\c? Eb/tubVMUbYM*U0<99z}jְ πI,If$I$O$Т ( =!U?ֺ =!U?ր8/'IcRG$±hWA\ qa]GKf ( ( (9s"Jmn=zSEm}I ;cR3?&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@cϮ+5G&:o"TQ\&:o"TcϮ+5@s?*EkG&:o"U7W~![{bVH~m$ -mН(lnFjh'EKEO ;º]s%u- ((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((/'IcRG$±hWA\ qa]GKf ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (<aaXTQD?*Z(.?+lW?\WQ٫((|u\i^XnPg$pU?O%;$@dvl#zPQUmX+85?g KnFwFyPl,y^W?C4ǂexevTb ĮJ>QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE_O 'IcR@ qa]GKfº]QEQEp/?݂lZOClv aV eo#OMǛl}qeB 25X9~V@pup T#U'jPֆi˨oBǙn͵k5m#V)gb9kA"O0e%O $L16vIxWCD+AxFpCza{ ԗw+K R{;|nwusHՑl!XF\>٠ B{qu`&b=?x3p ][L.6]HO&23CmzMp>6yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=yAS]5O 5=RK*dB7-wzD6a,^GRJ/75h/(B("V?-~?O?+| K ?[5t?@j((((((EOut?NBMfO{kϷJ<; d>ohRz.bִv|O7fѮwCoMs[ՠxMs~@`]Vj:Mғ'x:qu7B;ZЃ] լ$>pY PJЇSe\C@ EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPs\?@Džrok_/PQ@ED?*Z(V?-?@j+.?+lPEPEPEPEPEP\yz_;z贈>Ko@ EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPKΒlG*Epk:}@, =X[ ֗֗+@ ̉b`3b(ֺ cc)h(C?K" -3Ras@mַ^m|ȠxXηL~ ];qs] ~g랜פ5Njh:f#w)r~7ޣ wcQD;U*.O"jQ(7u|eM-J5Xd{g义ޔmoOֹXo tM ku++|-l4ԧ֠tMx=ƀ7j>oZOt;dQY8"MtU͖&<{Ih֎=koz0 z\ր7wV2ïͰ/f֬~iv:mj_hLp5;>(?H#MsMf=@[Iyoh:?蟘z((?[i4m>\CF(((n!i%F0 (= @QEQEQEQEQEQEQEQEx\&FmE7bq7s\?@EP~?O?+?h'EKEw%u-  K ?[5tQEQEQEQEQEWo|1^޻|m#φ?QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQE mnKru\lc'0-((\Z2}M%q4P>szΒ]X3-"' =Z¤*Q@Αm&0ANJZgGPƆ? :D<#0kOF= 7ÌI:L_Jǂ4c5nH|=+>xZǃtS篗|?Z`~ GM@bDž6dOnކZ_FO^Uab q{Dr)Էϸ4ؚ ?o|dxE4H-Ξ?o޴|޴}ū򮵧H= &@%z7c9IBBEּJ)=&ǧc+/Ko]}zt[yvvU9+? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ft^7+O?GټGA]+ע>? _-oWJl~5謏xW d}ҿ[' z+##?ftB<.#]"^][YLږ%4 zN"^4(/'IcRG$±hWA\ qa]GKf ( (35}*[4F.-l?Cr9G ~^uMsQdPkxy!냃g+9^x~bBHz5;7Q޻/`iagp~z(<-c֒XeU%iG@X$`d(VZ)-QEQEQEQEQEQEQEA{?ɿCMX\Mx\&FmE7bhQE_O 'IcR@ qa]GKfº]QEQEQEQEQEG ץvQEQEQEQEQEQEQEQE /~/!֪_-K,1d }Ondk )5bHY:|NĀ?Ap$32R#hG'* Ў{ }(Ҩ}x~W?@l[9L}o J2=*ڛM7?@~o~|*ڃoPjϭ{P`27oL@$hehoտC@WJ2UA@{ק_zѕQX2=@\})0}*CO.= XAi?N KIϥCpGJ.c?ƿMCc ??@=yDS|tySw󠺀Nǽ9AFw95^+ŕcFELvܿ:o_Ώ1?:g_Ώ6?Р (Dez') KяzZh?:_=#y) }(MkL7I|QiQ/jҌUU e Hu(ws vjAI1(]}U_h֓$VKxIKNȁەoMToywؑ^j1X_[Zfqudǿ(:'_c4vԼA(;tk(5Qy&^FjѬ5-|R/3c򠯋: ݄3F}2pMepZT-FhהRV[ PuIy *1{~xZ?"tFm@Ι>/i<5<;'ĀTXW%c._΀5n{ӠSd':Nzxo0suۺ?j>'R2G/'g5 mcҍZE_' :Fzm;}VX|H-PH\2HJ$z}49=64hW#?z%+F30APz{c΢bO9F1wϥTV|,@HtYErælub{"} &_qx ~qO!?Wl4t*AXy4? ~(6 ٱ}Pt]fO%4@.g#&>ѯkb v=|ۇ9E^ 2ߙ/IĤ>kBΤ˚t~".}[CON Aሎ7f<cd5s@?t1*Ej?uvO4^|^16WI(WHOK4~ѥxNRӭ }77{b({SqG;Mq~XH|) Ƴ6z@WEϭ<yOpAesSwr[ց@cҴF" V@0( Z:M?*0=-`QEQEQEQEQEe=`qVss/R([s=4iQEQEQEQEQEQEQEA{?ɿCMX\Mx\&FmE7bhQE_O 'IcR@ qa]GKfº]QEQEQEj0kE %dHG;@y8Ί;|m]]Ҿ4&[& 8,N14Q@aۋmJCW1,t8`Fy5>*gB ϊ+He`VI@2οVC``c#8I9R s+ s@xs+ ? WEd)(Sß/_V?_ҿ?OпZPG"J8E<9Bqk@xs+ ? WEd)(Sß/_V?_ҿ?OпZPG"J8E<9Bqk@xs+ ? WEd)(Sß/_V?_ҿ?OпZPG"J8E<9Bqkу@xs+ ? WK@s+ OE|9Bqld4Hiue)(W/i_V^&7[zfU֣mRA&=@4(Sc`:Wdx#iN}' |-_iR xti`הM5;)I:Zm:Ev2 62R}?"~/_R)+Fٶs u9?tTG"J8E<9Bqk@xs+ ? WEd)(Sß/_V?_ҿ?OпZPG"J8E<9Bqk@xs+ ? WEd)(Sß/_VqY a K_/W{?ɿCMX@QEy$±haaXTP{\WQ٫WA@Q@Q@Q@Q@Q@p>6뾮4ۥ9}4R_wjo?'/ZCe|˪H*E_˨_%h.AO iyP^G4g?ƀ/m`Uj?Mk}Tcmz"tyZZߺǽW_xo<~T횷h=ǵQ_c|7+~T{%[Vq Fm fJ?Hn8=s@k.?Ϳ¯n? زj,b }I}hw}6@Rm& }Zhrڦf ih𑇞C9Fe]ӷ?h>>$4 uˊ4}-ż|i?~?΀-48ku>U֣:&|*cCF9XVnty0;[K1SF`rv]?8j6Jb \rlP?-Ib~p6y:asJڍVٛ}^{(*{-d&|g?<߳[ޤ;WRn?=O7XcRS5벚Wr. gm ڹ?uVX!?V8@3~eZ!oPDz>mFO99ݭn_B>4.n"Q}@Tnյ#L!ZDD`ĠzbĽ_€1JX5]Ҟik`F>+[X_oʏ0RHѹ̄3R 0ѡ'= gaGx iH{0җKXz[j8 +gx>DV^КzѓҀ)?yvw~|Q&k-#$PsҮ=2EoIX ' ^j6֟h4sTV^Ki@EQ]N7]}rKF?^֎=k=/\sbN޷z({YjccT~t"*G~[})M ?.|QQ{;sT9q@oOQTMY+{ *nVa龀-4Y W{T#K^=lmW@ omGYGQi!F*U3ҤF+d@Ng,ŏ}J]z2t>ƯSh~T^`OP3U϶[3\¡*=(TG7,eЭzEC*EP{G|m!S ?=h/xzb>*q@ݿ9L?#Vw~B 6%s늗"bt~Tm0=(((((((((((((((((((<.#]"^Mvoz Т(ȿh'EKEO ;º]s%u- (((ž>CVEq-ȤL*`FsEz WmK\hy%~fԍ]Qq圌Goj(Wßh?$};?<3|6wq]UG ץvQEQEQEQEQEQEQEQE6He5w{փ p0l;3}8m/گ lN=K={~[ f]/ {Wxր3oY~Y*_W)0=h/p\Saf?J(ӿ+462:U L{1ZȌ|j .@ŕSͼj~֗"?*pEhھPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPs\?@Džrok_/PQ@ED?*Z(V?-?@j+.?+lPEPEP9/[xKsB+hpYcI=uW[BXGpAS^/9qj:3ﶼ ȠnR+ך㮝4]hZ\j1@A l[\ij1*N895 5i  w*9N1לx_o-siNBEH41JtlWWo|1^ހ1?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע1n.5ֵMBP.9 FOGW/+ mȿ׬_ (<aaXTQD?*Z(.?+lW?\WQ٫(((Lh,5PEP\yz_;z贈>Ko@ EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPs\?@Džrok_/PQ@ED?*Z(V?-?@j+.?+lPEPEPEPEPEP\yz_;z贈>Ko@ EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPs\?@Džrok_/PQ@ED?*Z(V?-?@j+.?+lPEPEPEPEPER %R@ܠr9Wh5±_} }[;G+ ϵ ngZ|->5±_} }[;G+ ϵ ngZ|->5±_} }[;G+ ϵ ngZ|->5±_} }[;G+ ϵ ngZ|->5±_} }[;G+ ϵ ngZ|->5±_} }[;G+ ϵ ngZ|->5±_} }[;G+ ϵ ngZ|->5±_} }[;G+ ϵ ngZ|->5±_}WXuMaXނyN>dSǧkkv3V>k?X[}kwh>cov3V>k?X[}kwh>cov3V>k?X[}kwh>cov3V>k?X[}kwh>cov3V>k?X[}kwh>cov3V>k?X[}kwh>cov3V>k?X[}kwh>cov3V>k?X[}kwh>cov3V>kO?xC[;k ΩrvN 8 u 4V+ ϵ n|->5Eh±_ }[;@V+ ϵ n|->5Eh±_ }[;@V+ ϵ n|->5Eh±_ }[;@V+ ϵ n|->5Eh±_ }[;@V+ ϵ n|->5Eh±_ }[;@V+ ϵ n|->5Eh±_ }[;@V+ ϵ n|->5Eh±_ }[;@V+ ϵ n|->5Eh±_ }[;@V+ ϵ n|->5{?ɿCMXX|->5R<3<[33LKMtQEy$±haaXTP{\WQ٫WA@Q@Q@Q@Q@nv$`6|qZ]]rewvh?&?!_|kۏ9tU,M1I$ፑC XzMui4{k2Ijn y TX:VPaEysZF;Ww6{vЫʥ 3XGVsX|$*ħ%3F⻁pzE]ߍMOVqI&pch'8=*j^iC_uK-q.)C "d!FmhҮ z5 7MowsF+NKu։kw]^Elf51\&~ jƴ5bGs\{亿_k[I"կjQH‚ dVkCd'DyZ˧2ӶquG8=*B$nψ{'Ymts,˸9p:rjdlt`6"H*p;Y=( ( ( ( ( (8_Q|m,~Mٓ)3bM''!+Oƾ$G7>-|y^*}cvzv*EM{{3+A8:d `b>r_佉`,sQ<\X+rݼǠk}&HB@UVu*IC@ F4_PnVgkwDތ$ c?Ҁ;/Twic}f;ΌیcϵtU>1|tkvuWw^Fjڝ_9R|+*09MwTW|g`1-v;qfx1~!t\hߏ4/O#xğF]'ů3ݺEOnNW|PΫ|6ծڦ"Y$SE2/#kƯ /S^嘡%YV%9)7 Ѐz-7֚mhzK<@"I5Kh\_(A9VR=JYkwǩLd! 0;ms@Ey^+s4+>|%i#5H c9tk? o!&QBXcڀ=kڵ iojo-gcf(2FTqN-z%45h4k@2(P#@H~ϲh_y{ۺv:y ;S?aϴ߷qMf8Vi#o{׿Z^ .G Un޵EPEPEPEP_xZކmguKdXk20G˕GO>~8ӌ種 :-Ƨe5zƟ -nq?*ߌ5///,keAFl=jk_jsk]LeBv('n@ljnurmyoEPI??-K4 %uWVRMJe$HQm+SumfD3WOj^&k˯ɦiSIt58'%f|%7ڪ/,{kXO)D{drh/&yz^y6d0#A$R _MW 3_NMqq)UN+@EyMhR-ȒME%W/%rNpzU"Լ!@҆Z]S,"EpBG^ 99%ռh\?ltȤG dao,>b31o6:NK-楥ԋ3^"\9X1䃜 F3'V|]ǡKiPiaYekľjp3F>EqRh7|ZmjK5}%befR }6?w15{4j9.-{ enFC#8{WwEy =@!A/źa<Ș)=*< ZfkǶ5v$r 0^Eq]G?]+KEOuMfF<p ]6-}vj'hm˄\UwNOL(ȴ+:LW~7ڭfrv/;Ar{kx>Ϥ\Lt( 7]>"|_1x_Ml]$NT@J$u_Vx7]U[-j(|CvkoNwڥޣ! 18GtMF[[}zw۾._Tz+;Wӿɬ>wg.>O.T9V<º|5F8ė߻*`ZTcM'mԶ[cκ6^NLaFi #31I5@i]#Lm2 Bԏk _nUOsǦk@Oi:[/ I-w7A[P1o'(E^T73$2[&& \mkO:Z[Sx;W@Q@Q@Q@Q@Q@Q@_MFu[}z~.>g W@jW].$I%Go}nYS+Fї=+Ө>񎃫Ih .XgS]J`1U?U? xLӤ3$hX܅TqL8=?K_M#:vq]ʐ`:Utx?VV$Y a3+3!(!!UZJ(~$ q?/gs~{㧽W|sg SKA6p<pJ< ] ծ<[$I&ڽ]Dq.HPdyN<\5]ö^# ;K-m.lbA8'Kh"T>"ml+iUIlrx'(9<%΍3\0^[J6A;XH9<=xF VH&++CErRr7A tPX]x~ZMf L_l7zSwCƾMZDwqLD**F618Cj7ӾwBp;ϊ'Լ!'ssa<1G7;FFO$Ep;G΅ipY70QT؜fQytz!Y52C1 g3W}Eq:^xz14֚jދ˂ȥLC ~ڝQV}KGB8''$cq޻J(|CvkoNwڥޣ! 18GtMF[[}zw۾._Tz(9W!}/Cm5 I%[յ`CI ;X'smiPA 288 Tuķ~#ݍoYI0FpJ֥DŽ-.Qw{% ofиR0> ֺJ9|_j}[i) UcndB~$+(((/'IcRG$±hWA\ qa]GKf ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( (<aaXTQD?*Z(.?+lW?\WQ٫(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((("V?-~?O?+| K ?[5t?@j(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((ȿh'EKEO :Pt:[y!3)=eUv=z֧$Z (-OsYEz>1]l"(!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(Hu?ueCЛ/H?!M?$Q Bn"(S7\_G$: (OsYE&(9F=XyWKs\vK=٠Fd:mTL\JFIF``ExifII*122NibAdobe Photoshop CS Windows2006:09:07 09:55:27{C    $.' ",#(7),01444'9=82<.342C  2!!22222222222222222222222222222222222222222222222222F" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?gZAln<0ژBI@w&(<'aW+(T7\_G$: (SsYE&+9HuOueCЛ/H!?M?$Q Bn" (T7\_G$: (SsYE&+9HuOueCЛ/H!?M?$Q Bn" (T7\_G$: (SsYE&+9HuOueCЛ/H!?M?$Q Bn" (T7\_G$: (SsYE&+9HuOueCЛ/H!?M?$Q Bn" (T7\_G$: (SsYE&+9HuOueCЛ/H!?M?$Q Bn" (T7\_G$: (SsYE&+9HuOueCЛ/H!?M?$Q Bn" (T7\_G$: (SsYE&+9HuOueCЛ/H!?M?$Q Bn" (T7\_G$: (SsYE&+9HuOueCЛ/H!?M?$UV]kMo=enxh&.?+lQECtCtQEQEQEQEQEQEQEWcOz&6k4":^d1mPn ^^Y_k^υ!o4ٷ6Z gg_6BG~lf:/Yx,n#;\aCXZ_ 6QU#@0c9pcCWP~[.Ev3LE$o*5kfncΩjڑ폙. }gh9ֿO:͵+ꭌ?qF :F[M"l鸁mfG\7ZXֶf(HA aA9?sڝj:#[;cFHUerF̈́qjA/x["iիfag ǿJ׳l',g*zk$XU/5 ,8"*ܹVă߃Ȯ3K梟 YK]^w=W ,['dι ռ[xsWӤ[f|1FYa Hzue8أ,q$FqSM-&$}l=FVD-$CyzWs:^98.!% `t4u|u\x?Z{LKpiAerX svƞ zγm&۳ O@#\W * 3:no,o帓WD> pw/ c+<;[8uAwm&tye|l?T 71>d(OS⹕_= z\03YO 6xzΛiKg) .yy{b>xvZozd-u,%iMǎQ>i? >[i|C"\`q9WOh2xpd&sz4ݗc.uhI0ݘ'Rz9kuOjb/5P]I$6Yd!%_8%.^@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@s%u-  K ?[5tQEs!*Eu]s!*Eu]QEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEQEdju}RnM|ٶע((((((((((((((((((+.?+lW?\WQ٨(<'aW++<'aW+(vT =D(Y$lD@I U ;S`iB]8qmMoR:N5̻R7mv {vvUxӮ_W ;}ǩ_y28e)u*oEQ8\FŢL{bĦp.bn$Pv9+#[ -Su^xj)tKa<5_ע?% n W7_n5謏Il?熫7G$UM z+#[ -Su[MeIKaUM1^+ bgy 9( 4z=EbkwXxJde6WjL㎸H|KaW7_n6(Il?熫7G$UM z+#[ -Su^xj)tKa<5_ע?% n W7_n5謏Il?熫7G$UM z+#[ -Su^xj)tKa<5_ע?% n W7_n5謏Il?熫7G$UM z+#[ -Su^xj)tKa<5_ע?% n W7_n5謏Il?熫7G$UM z+#[ -Su^xj)tKa<5_ע?% n W7_n5׮[sIV_[́»:` yR،Q@Q@Q@Q@s%u-  K ?[5tQEs!*Eu]s!*Eu]gɦ&oIo5(#iY6bxs{ΚŵBmn Y6N cᗺ`rz7<ۿUG+[tjFPyn&RX|$ sR>.…&4$c8,+: ,t .%eDUc`z*Y?T?ҸkCFԾݲ[Y\}"H 9U$msr'?W dQEQEQEQEQEk/T M=j SB4QE#`oZG4z=E-Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@t_oU.| Yk<6|jȲެl@p˝z@=ߛ/GO-s=tW?C~lGOeQ\#ڧZz??r?͗#AEsj9k{T\6_@s%u-GOe}Oᮙu'ss-Ҿs)c'wQEs!*Eu]s!*Eu]b'4m#y-ʌuF޽{m-ޟw1A.c+Hv)\FFK/EEbxv&C%)iy21y W=CFD{b&pnb^#w95W/ECa +9F?羫k9G#VUz(#QՇmu+^j{65a=_]ע2? X}W_r F?羫k9G#VUz( TIt!޺=.>1gt_k/T M=tQEs݌W*ҢEĐw>08qR Xd~Uop?w-HՇmu(j{6㕯Ed5a=_]? k@V6㕟iPXOcj]y wq*ܒC1޺u3X? M=d`j)O W=]>s@UvW_[oRw(`r#>kO369vZwF#QՇmu+^j{65a=_]ע2? X}W_r F?羫k9G#VUz(#QՇmu+^j{65a=_]ע2? X}W_r F?羫k9G#VUz(#QՇmu+^j{65a=_]ע2? X}W_r F?羫k9[RİO MbAw. F1I>V.Gէckz0YOmE nw`I2FǤkZ[FđK ۀ@WJE[cuL% o$*3F9JQZީvnE@M̍NȔv@ˬw:~6H$Ү|YK?d"P!Uo.$U"ߥK{;sHff@/"jɹG2CLQ7^ghRx@'͍@ V_ ^-L1 PK3ŀ3|tֶ]Hw%mr  T.`4Z(쉺ԙmD92~6@ 0#\h:Y^򭼸0ID]ĨY|/3^Z_7 F8lU2C\:AưsP"KYqo)[n"6mUK_+v_jz$Aem$ -nm~m `vq`0 bI$vzd.PwޓGh((%>lckM5㇑,mM%bd(]ɕ|ϻ .H<ڮ/%/>v%Ԫp `8H?xW[IC\ܖ۷l.dߌx\O$Z((C! U C! U *屽< &#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^Oi_2UKuY5_ۜAvo K^sWE&O {AEP1~*ҍvBnzqƤ7>#V)?K#`oZG ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^Oi_2U;uI5_YۜAvo K^sWG&O {AEP+q&o-g&.Z<#|ji_2SS+O?2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1G|G@+Rע2>?i_2Q+Jb ZW } ҿe'z(#>#V)?iI+^OO1[r[Zy$:řuF,cXVq;\gӚ*8 &-:'9Fif @<B('+/1XDE,{P'+mluNu} Eq ѣ5M'Jף e!2D1 ei).>&ffkc ʍn"# !E`b 7= SڼVmo.ly̒;򂹌n'a]e}> 9!M:S bf+ Q$Fy;Z+57;XݬдE#P.NbT?26Nc`kš(0YJϪ^Fyp"_,1?p;Jn "G^^SIo>J (9s"s"8oW۟ڳ}9noo\XX$73quM5BkO.GTe_{El!se{d҃CC)G6vqcTMKWa]X;,Jԕ3g,ZO _\_[_3GouC5BO.7>laScv\Cf- M:mgOKd{gA"*N@}9]&M[E=4B@,y,?+ WG4W4 k^ß0i_ _?`ҿ2?z(#dG%~JƵ J9Cs +#ע2?+ WG4W4 k^ÛOTWG5N[u-w@To]Ap~0Yz=ai( -7ZT5UE-׃T~JƥL}#PO%~JƏJ9Ck@s +#?+ WG5EcWͧ* +#q:CaY]J G`gg~u SB4QEn+ B̲=y󌑜d~u`xÛ`ҿ2?#^VjdW4 hß0i_ֽ _?`ҿ2?dZP8_ +#StJƵZƗ!lvvոX1<`- h_2?w1j_}C~A g$WG4xqyJƝc%qy% 3+E+*,y<1N J9Cs +#ע2?+ WG4W4 k^ß0i_ _?`ҿ2?z(#dG%~JƵ J9Cs +#ע2?+ WG4W4 k^ß0i_ֽ|9kEm&7A#;tێsWOE]fѯ@ |G܈!Z@X7P }RR,bw K)Stb:wI+Q| UG0@KMs 1E,,@92sڟ쭭lj4Vw,ד7r$ۛ 's$]ɫ;ݵ`]>XcE6,`+ |< k?5AI-ϽdeuxwW Hؘ?*㶢8u#'*]LQgsE#͖U|}GY[j]d#X9%G$9 sךhա/*H?xWW?\WQ٨(<'aW++<'aW+(m+a3e?<^&7gzm@<;HF8D@Y$p~i?%/SW3lsZ4D!ɨ EOosvv+6Wy7 j4o!9bxS  Ȩ!ape-o 5?.6-0#HPɃ$CFH=,MH^@idFqqAVGټGA]+>? _-oWJl~xW dEcҿ['7+O?@VGټGA]+>? _-oWJl~xW d&O {>=&W dR-V=wA7s Z? _-oWJl~5YZ5:e LUV,un|F!]+FKUż}ԆBnz€'Ծ_Uz[2-tOҀ2tAuKH%3w+#0;IT&ikMa+Zj@on/#3<簭m<WJl~5謏xW d}ҿ[' z1 (57+O?]τīq3PRcdIݢ((((WA\ qa]GKf(?_H?_H%z.%8d}ǔBF:pdWH>}?~ͷs9殻[Ԏxy.Ԃ |靂Gwrx4"N;_2W_E{{ N6J]JFaG`dC-"Ѥh2^ر)o1ⰽv&{)\}a=3먢_ѿBMt1׽ sQ]+o jkxGRN5Ai,MbuE?% n W7_n5^!Azg$O5_>o1ⰽv&{)\}a=3먢G-O?;:ԠӼcte>i,buĶj)tEdKa<5_?% nkY W7_nIl?熫7@޵a#`OqQKa5_Dz¨R'u((/?+SRNV=?]q׿_¬oQ 5Suxj)tEdKa<5_?% nkzm:?eE -?Su=+— HH[;?us4ÿ o?Zi奝M :ç*q!={ -UM +#[ -Su^  /7z% nw>e+FǕ }nEQEQEQEW?\WQ٫PAEP?xO¯WUW?xO¯WUP;j>y>wnݳ[oxߖSWgMbH6,'_1Z09=`c:j;vvc\m) BqЦ(Yz=aiSMeI(-ͬ^3o>c7l|>4 Ǖ__9^0r/Ad[ߥ ~ V G H}Sl@Y=@蘨(=k6GS2ⴽk6GS27?XiV?7'D6Qms<ވҫwFoƨ QᏏ50;o5]6kEŻH!I9۞R(uOˊuOˊޤ= -!h$)exwAZҀ(  /7z+נ ( ( ( (  K ?[5t?@j(C! U C! U f?+ǤOv+W͍ˍ-tz߉a8oH[[K!VuFb&crH *zNT@Oess]=[)mLE  UE 3ncLF5F(Z DKss |rgۊ+W rg5GXӮ]n0ʐoOtZV_~LTAR+#FyF/7[|y+NGZ:J5O_e?v:0C?cƪGy`ߗgk968"8\?}|< o jeݯ]Wע1u_kj76jחo\HBy#SG&O x{AEPBƍ^?5k!(ktzjw6Ea?gXwtZ BqЦ]W?eݯz(iUvfcsk/6yxt(?g59qtk/T M=tQEyra^ƶe#-b4}Qկ,oc!*O?Ӯ<7 kwψbH ߦOZ忆ȥm]|s]W?eݯz(u_kj=[_j5+B$c F? [~a#`Oq@ԍOҖ4/$y"_Ģ ܱU`/uM5_O?7ڏ\=}WT?j7~d&k8daݹ(Vש$\az/O@?ZC.~w>GÖ3+ g"Fv  /7zآ((((WA\ qa]GKf(?_H?_HAl.I&IP̢u<0 P+m^$#I"6GBN 2Yx$RT% *mm܄Q‚@&5=VݴM]Z/ J4rM•'_nkN- 4r$H.K1NW:fzisȿ״]rI*[˰M$$팸šK@|^)_?K^SR~<{z'u{81z 5˛a׌Ly +8j{3ތ{?&<-M6RD8V<@ĕ2d?\'3U\/.Wsȿ$iR?tSH^]2h4[veha8 \wKP׿UԿݯЩ_?]F@/Z,'⥼r(F11+$/'e 遼K(GcB|IjS_h³ ǛB~⽊q?ٚtfj EoEq#MB6_]dFAk,@ z]<vB.{]Kﶊ6{,#oX{`r?ZWs"[P*M xKKh^k*/ \kꦽgfj E.o] 7T+ _]cf~%OA51GvuNqAvBu/k(( xS׍>Xqaʳ^0j!^1W?mkҀ<+#wmk𷇵7ÐZiG:3МrW;.oGf@_]vP4Pu'f?nim.q":q\S'c}J4ܐr Ex\tJVvSyd9BYX; z%^M,sIH,'!#rzu;oƭo:9 3ֳ#]*7ז}ds>J06.pHweiG%uc K8]3p= A V-.ʕ AAk ^M"4vr#m y;gqt<,_ akzo n.Ç܀m<6pzGχ:.7fiOOjpk[mF+h/#%BLpw0i:axkZ}Qmrd¸FRwBH Ջk/DKh PA$z/.HcFvCoNs =,DT %hd_@QEQEQEGuq\t^E "WyѰ2ci{ r[],'$-#= pZZivs%ųN~x 99t><-|9,7o=wc7KJz{Psgig{V!>dE?)9U]^=ɹWxS#V ïp#2vznoilĐ'&֋yek_êˣL7D "cnrU?vO#9S;uldd[$.@l n>Sck5Y7^>!AdZ(& 2 $p@3sxF;hĐB1"kv2?4a6F@EPEPEPEPEP\ qa]GKfº@Q@9? ]WA\9? ]WA@Q@Q@Q@Q@Q@Q@!=)h ZfajlO.xQ ED@`BqR!sQ@Q@Q@Q@Pmj+p$#b˟pY((6:|-t u9gleOEUQ좯Q@Q@Q@Q@o{yZN'2*ؚ̧EU> xd32@QW(((h$O eXUO5z(*Νܠٳ*q̻w}BW(((((º]s%u-: (25`Yj#,x"De#lҫ=ߛ/G?r?͗#C~l ({T\6_G#ڧZz(S-s=j9k렢9GOe=ߛ/G?r?͗#C~l ({T\6_G#ڧZz(S-s=j9k렢9GOe=ߛ/G?r?͗#C~l ({T\6_G#ڧZz(S-s=j9k렢9GOe=ߛ/G?r?͗#C~l ({T\6_G#ڧZz(S-s=j9k렢9GOe=ߛ/G?r?͗#C~l ({T\6_G#ڧZz(S-s=j9k렢9GOe=ߛ/G?r?͗#C~l ({T\6_G#ڧZz(S-s=j9k렢9GOe=ߛ/G?r?͗#C~l ({T\6_G#ڧZz(S-s=j9k렢9GOe=ߛ/G?r?͗#C~l ({T\6_G#ڧZz(S-s=j9k렢9GOewEWEE\Or|fy۽IF'j=:((((((((((((((((((((((((((((((((((((Z$$If!vh5k 55555#vk #v#v#v#v#v:V l t0    6,5` 55/ / /  /  / / /  / yt.TB$$If!vh5k 55555#vk #v#v#v#v#v:V l t0    6,5` 55/ / / / /  / / yt.TB$$If!vh5k 55555#vk #v#v#v#v#v:V l t0    6,5` 55/ / / / / / / yt.TB$$If!vh5k 55555#vk #v#v#v#v#v:V l t0    6,5` 55/ / / / / / / yt.TB$$If!vh5k 55555#vk #v#v#v#v#v:V l t0    6,5` 55/ / / / / / / yt.TB$$If!vh5k 55555#vk #v#v#v#v#v:V l t0    6,5` 55/ / / / / / / yt.TB$$If!vh5k 55555#vk #v#v#v#v#v:V l t0    6,5` 55/ / / / / / / yt.TB$$If!vh5k 55555#vk #v#v#v#v#v:V l t0    6,5` 55/ /  / / / /  / yt.T$$If!vh55#v#v:V l t0655ytL$$If!vh55#v#v:V l t0655ytL$$If!vh55#v#v:V l t0655ytL$$If!vh55#v#v:V l t0655ytL$$If!vh55#v#v:V l t0655ytL$$If!vh55#v#v:V l t0655ytL$$If!vh5 55~5~#v #v#v~:Vl t0#6,5 55~yt T$$If!vh5 55~5~#v #v#v~:Vl t0#6,5 55~yt T$$If!vh5 55~5~#v #v#v~:Vl t0#6,5 55~yt T$$If!vh5 55~5~#v #v#v~:Vl t0#6,5 55~yt T$$If!vh5 55~5~#v #v#v~:Vl t0#6,5 55~yt T$$If!vh5 55~5~#v #v#v~:Vl t0#6,5 55~yt T$$If!vh5" 5" 5" #v" :V lz t0f$6,5" yt T$$If!vh5" 5" 5" #v" :V lz t0f$6,5" yt T$$If!vh5" 5" 5" #v" :V lz t0f$6,5" yt T$$If!vh5" 5" 5" #v" :V lz t0f$6,5" yt T$$If!vh5" 5" 5" #v" :V lz t0f$6,5" yt T$$If!vh5" 5" 5" #v" :V lz t0f$6,5" yt T)DyK -http://imal,vub.ac.be/IMDO/projects/IWT-STWWyK Zhttp://imal,vub.ac.be/IMDO/projects/IWT-STWWDd  b  c $A? ?3"`?2 >t_Nv  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~   p !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoRoot Entry  F0ԐV @Data WordDocument ObjectPool `xV0ԐV_1356259918F`xV`xVOle CompObjfObjInfo  FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39qԑ CFU=BrojizraslihkolonijavolumenispitivanoguEquation Native 1TableSummaryInformation( DocumentSummaryInformation8 zorka*reciprocnavrijednostrazrjedjenjaOh+'0p   , 8 DPX`h  amela.semicNormal amela.semic47`!>t_Nv,@DxڕRKA~39uED$šva:-)&zswb!V `i#Q<ߛ I7|{߼7 p3v$2\ϛ%5G5 &1#:(<[Xc4̉RB7yVAƘ`'&ԏp|⭗L;9K2 |P/,H.0 d)w?Px&s%0;([D:Vij}&Z+!ldCtņ.5=OiU䖈UO.:KU6 GPPt XLDZastDsg 9z*YI؈VUgwN$o{Y̔]W\tCh7/Dp@a[>`W&Microsoft Office Word@, @dy@oV!D՜.+,D՜.+,0 hp|  t'  Title 8@ _PID_HLINKSA-http://imal,vub.ac.be/IMDO/projects/IWT-STWWa  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHP@P V Heading 3$$@&a$5OJQJ\^JtH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListRR@R Body Text Indent 2dh`tH >Q@>  Body Text 3xCJaJXOX V Char Char4*5CJOJQJ\^J_HaJmHsHtH 6U@!6 K4 Hyperlink >*B*ph !"#Q     !"#&  QR 00-KLR#$%&U  Rjkst *QBC"$$&A(:,.039I^_+_Z____``=d$g,m:n,q-q@qAq9rtvvvvvvvvvvKvLvMvSvZvcvivqvrvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvwwwwww w"w$w%w/w1w3w5w9w>w?wSwWw[w_wcwgwhw8x9xx0zzzzzzz{4{_{}{~{{{{|||B|m|||||| }}}H}s}}}~O=I*+<Ä/J/ݒȔrEFޣq9Ȯɮʮ./6Ohï̯ͯܯ$-./`abcdefgijklmnopqrstuvwx˵Ap{TU )*9IXYbrP.)RzSq7ySYW3l&'()*+,DEFGHIJKLMNOR0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000 0 0 0 000 0 0 000 0 0 000 0 0 000 0 0 000 0  00 000 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@U9rtvKvLvMvSvZvcvivqvrvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvwwwwww w"w$w%w/w1w3w5w9w>w?wSwWw[w_wcwgwhw8x9xx0zzz}{~{|||| }}}}J/ݒȔEFޣq./6Ohï̯ͯܯ$-./`abcdwx˵Ap{T )*9IXYbrPRzSq7yYWlR000000000000000000000000@0 000000000000@0000000000000@0000000000000@0000000000000@00 00 00 00 00 00 0@00 00 00 00 00 00 0@0000000000000@000000000K00K00 K00K00 K00K00 K00K00 K00K00 K00K00 @0@0@0@00Z0 00l000n00@0@0@0@0@0@0@0@0K01@0 @0 @0@0@0 @0 @0 @0@0@0 @0 @0 @0@0@0 @0 @0 @0@0@0 @0 @0 @0@0  @0 @000@0 0 0 0 0 000@0 0@0@0 0 0@0 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0@0@0K0:5@ 0@ 04@ 0y@ 0S@ 0&@ 0-@ 0B@ 0#@ 0@ 0R@ 0@ 0?@ 0u@ 0w@ 0 00 d*168PbPku҇܍޺.RN=BKN[^cxsuwyZ{~^VVR^Bƶ$R&r 00vyz{}~  !"#$%-0134;=>@AB" 5޸L`>`z?ABCDN~pШ Fn֩P8>0w|    &'()*+,./256789:<?C.x$QQX&:H!"oR$Kr^~n >8"$ZnLĔ(A 2$>t_Nv9R$~mxx]f'c2_R$zjmtqRr5R$:mTL\ dՇ@!D(    6A ? ? 3"`?f  C (Adipl_ok"`   S >A  Copy of dipl_ok#" ` ! S NA0 Copy of Copy of dipl_ok"`B S  ?gQ"th0T F t!Lt OLE_LINK3 OLE_LINK11 OLE_LINK12 _Hlk257452606 OLE_LINK8 _Hlk259034023 OLE_LINK1 OLE_LINK2D/R[ .PPR2<JL^_dejkQR;< ab23 !5689DE"&'(    P Q d g   s u p q s t } ~ PR"#;>LMikrtgi]_tuNPde%&1267JK\]`a-.12UV  CGHNQ46ce!"efij68?CMNjk|}EF!!$$$$$$$$i'j'@(A(q(r(u(w())))R)S)V)W)))))))))Z*[*^*`*****************!,",#,$,%,&,',(,),*,+,,,-,.,/,0,9,:,,,,,,,,,,,,,,,,,..3333333333333333334 444^4_4a4b4i4j4o4q444N5O55555555555555577"8#8:8;8<8=8>8?8@8A8B8C8D8F8G8H8I8J8K8L8M8O8U8V899::::::::::::::::::;;;;U<V<W<X<Y<Z<[<\<]<^<_<`<h<i<<<m=n=o=p=q=r=s=t=u=v=====??@@AAAAAAAAAAAAAAAAAAAARDUDuDxDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD1F2FFFGGGGGG0H1H2H3H4H5H6H7H8H9H:H;HH?H@HCHHHJHHHII I!I8I9I@IAIBICISITIIIIIIIJJJJJJJJJJJJJJJJXMYMOOPPPPPPPPPPQQTYUYVYXYYYZY[Y\Y]Y^Y_Y`YaYbYcYdYmYnYQZRZYZZZ[[[[[[[[[[[[O^P^U^W^X^Y^Z^[^\^]^^^_^`^a^b^c^d^e^f^h^j^k^l^m^n^o^p^q^r^s^t^u^v^w^x^y^^^__``ebfbgbhbibjbkblbmbnbwbxbhcicncoccccc d!d"d#d$d%d&d'd(d)d*d+d-d.dh@hGhHhIhJhKhLhMhNhejfjjjjjjjjjjjjjjjjkllmmmmmmmm m!m"m#m*m,mpmqmmmPnQnSnTnWnXnzn{nnnnnnnApBpMpNp,q-q@qAqeqfqvqwqqqqqqqqqqqqq$r%r8r9rrrss?s@sJsLsXsZsssttttZu[ubucuuuuuuuvvvvv v"v#vJvOvSvUvZv\vcvdvivjvqvrvvvvvvvvvwwww w%w/w5w>w?wgwhw}w~wwwwwwwww x x8x9xyyyyyy-z0zrzszzz{zzzzzzzzz}{~{|||| }}}}~~pqۀ܀݀ހ߀HIqŕ΁*+ps!"$%9<΃σЃу҃ӃԃՃփ׃߃Ä./ )*+,-./012tuԋՋ֋׋؋ًڋۋ܋݋ދߋ  !"#$%'(56<=>?@ABCDEFGOQ+,-./012345679FGMNOPQRSTUVWXac (*123456789:345CDK:;BCܒݒ}~ !'(*+-.<=?@HIRS\]^_ghpruvxy•ƕǕ͕ΕՕ֕ەܕ #%*+,-./01234678;?DEHIRS^_fgijtuwx|}ǖȖʖ˖֖ؖږۖ %&./679:>?FGOPTUVWfgnpvwyz~ŗƗ͗ΗЗїٗۗ  !)*4578BDIJTUWXcenouv˜Ø˘̘ΘϘ٘ژۘܘ ./qr&./03FɝʝǢɢݣޣĤŤƤǤȤɤʤˤ̤ͤΤϤФѤRSTUVWXYZ[\^dfjl<=Z[\]^_`abcdefghjwx}~[\]^_`abcdefghiklnopqrstuvwx24vwʪ˪Ԫժתتݪު #$-/12<>?@IJPQUVcdghlmsuyzīūǫȫЫѫܫݫ $%&'/069ABFGOPWXbcijpqstvwìĬάϬԬլ۬ݬ $%-.68>?ABIJSTXY^_ghlmopuv{|}~ƭǭͭέ׭حޭ  !0123>?ABMNUWZ[]^efnouvƮʮӮծ!./̯ͯկ֯ٯܯ-/~./`xĶŶǶȶҶӶ۶ܶ !"-.67?AlpƺǺκк23456789:<()WXTUz{cd¿ÿĿſƿǿȿпҿٿڿۿܿݿ޿߿89SU^`  )*234569NOXY]^_bgiwxNOEFGHKLRSTV!"+,Oj()STST-.ST&'DE)013489%:;QS{|}~:<#$cekmuvBCJKRS^_gitu|}379<?@CEHP[_`efhimny}~ "$',06<=JKLOPST]^efhiqrz{ ,CEORJLQR"&TU   QRikrt )*rPQAC""$$$$&&@(A(9,:,..00338I9I^^__*_+_Y_Z_______``w?wSwWw[w_wcwgwhwzzzz{}{~{{|||||| }}}}}~MOʮ/6Ohï̯ͯܯ$-. )*9IXYbrP,DR333@EE4%%EE $%)*,.378:DGHIOP_cdhijnqvw9xQPP PPP@P6P@PFPNPPPTPXPbPjPlPpPPPPPPPP@PP@PPPPPPP:UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1L2/r!Dt!Dt!n24d 2qHP)? &2 amela.semic amela.semic    CompObjq