Pregled bibliografske jedinice broj: 510339
Zdravstvena ekologija i polimerni materijali
Zdravstvena ekologija i polimerni materijali // 1.hrvatski kongres zdravstvene ekologije Zbornik sažetaka / Haberle, Vjera ; Pollak, Lea (ur.).
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo ; Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2011. str. 55-55 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 510339 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zdravstvena ekologija i polimerni materijali
(Environmental health and polymer materials)
Autori
Jelenčić, Jasenka ; Hrnjak-Murgić, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
1.hrvatski kongres zdravstvene ekologije Zbornik sažetaka
/ Haberle, Vjera ; Pollak, Lea - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo ; Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2011, 55-55
ISBN
978-953-7031-39-8
Skup
1.hrvatski kongres zdravstvene ekologije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.04.2011. - 15.04.2011
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
polimerni materijali; plastična ambalaža; polimerni kompoziti; zdravstvena ispravnost
(polymer materials; plastic packaging; polymer composites; health safety)
Sažetak
Polimerni materijali svakako su jedni od najznačajnijih materijala današnjice. Primjenjuju se u najrazličitijim područjima ljudske djelatnosti budući da omogućuju razvoj različitih industrijskih grana. Tako se polimeri koriste kao ambalaža za pakiranje hrane, kao posuđe, u medicini (za kontaktne leće i naočale, vene, umjetne kosti i kukove, plombe i umjetne zube), u farmaciji (kao nosioci lijekova), u kozmetici, zatim kao odjeća ili obuća, u građevinarstvu (kao izolatori buke i topline, ali i kao odvodne i dovodne cijevi za vodu), u elektronici, za izradu sportske opreme i dr. Prednosti polimernih materijala su posjedovanje dobrih svojstava u različitim uvjetima primjene, laka mogućnost oblikovanja, niska gustoća te niska cijena. Važno je istaći da su prirodni i sintetski polimeri neotrovni za ljudsko zdravlje i okoliš za razliku od monomera i nekih aditiva koji se koriste u dobivanju polimera. Plastična ambalaža u pakiranju hrane pokazala se iznimno značajnom zbog dobre toplinske postojanosti, smanjene propusnosti plinova, vodene pare te mirisa čime se znatno povećava kvaliteta i dugotrajnost zapakirane hrane. Nasuprot tome, pojedine tvari koje se dodaju ili razvijaju tijekom proizvodnje (oligomeri, monomeri te različiti aditivi kao što su plastifikatori antioksidansi i stabilizatori) mogu djelomično migrirati u hranu i kontaminirati je. Upravo zbog toga potrebno je voditi stalnu kontrolu kvalitete proizvoda, ali i provoditi stalna istraživanja te tako unapređivati i podizati standarde kvalitete. Naročito je potreban oprez pri upotrebi polimera u medicini npr. kontaktne leće, umjetni kukovi i kosti, umjetne vene te kapsule nosioci lijekova koje se direktno razgrađuju u tijelu. Nadalje, raširena je primjena polimernih materijala i u stomatologiji (plombe i umjetni zubi). Primjerice, kao plombe koriste se polimeri na bazi akrilata, koji ne otpuštaju nikakve štetne produkte budući da se pokazalo da plombe na bazi amalgama (žive) djeluju otrovno. Dapače, njihova je primjena vrlo jednostavna jer se polimerizacija provodi direktno u zubu uz UV-svjetlo. Također, vrlo značajnu primjenu polimeri imaju u tekstilnoj industriji. To su uglavnom celulozna vlakna (viskoza i celulozni derivati), akrilna vlakna, polietilenska, polipropilenska i poliesterska vlakna te poliamidi (najlon). Široku primjenu u tekstilnoj industriji ima i poli(vinil-klorid) za izradu sintetske kože čiji je glavni nedostatak laka zapaljivost. Zbog iznimne udobnosti za izradu obuće najčešće se koristi prirodna koža (protein tj. kolagen). Međutim, često se koristi u kombinaciji s gumom ili nekim drugim materijalima (poliuretani, poli(vinil-klorid) no, ovi materijali zbog nepropusnosti mogu izazvati alergije. Posebna skupina polimernih materijala danas su svakako polimerni kompoziti koji nalaze sve širu primjenu. Budući da su to mješavine polimera s drugim materijalima (punila, vlakna…), potrebno je posebnu pozornost obratiti na njihovu moguću toksičnost. Prirodni polimeri i biopolimeri podrazumijevaju biorazgradljivost pa su znatno društveno prihvatljiviji materijali od sintetskih. No, često konvencionalni biopolimeri i nisu biorazgradljivi u prihvatljivom vremenskom razdoblju zbog svoje molekulske građe koju čine dugački lanci pa je za njihovu razgradnju potrebno dosta vremena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
125-0821504-1976 - Istraživanje, razvoj i ocjena polimernih kompozita za primjenu u građevinarstvu (Hrnjak-Murgić, Zlata, MZOS ) ( CroRIS)
125-1252971-3033 - Razvoj inovativnih višefunkcionalnih polimernih mješavina (Jelenčić, Jasenka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb