Naslov
Anemija u trudnoći
(Anaemia in pregnancy)

Autori
Banjari, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni

Skup
1. stručni sup Dani bolničke prehrane

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 13.04.2011

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
anemija; trudnoća; unos željeza; prehrana
(anaemia; pregnancy; iron intake; nutrition)

Sažetak
Deficit željeza i anemija uslijed nedostatka željeza su najčešći prehrambeni poremećaj i veliki javnozdravstveni problem diljem svijeta. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) između 35% i 75% (u prosjeku 56%) trudnica u zemljama u razvoju, te 18% žena iz industrijaliziranih zemalja je anemično. Deficit željeza bez anemije je češći poremećaj i ukazuje na iscrpljene zalihe željeza u organizmu, koje su još dovoljne kako bi se održavala normalna razina hemoglobina. Prema SZO, učestalost deficita željeza u zemljama u razvoju je oko 2, 5 puta veća od učestalosti anemije. SZO definira anemiju kao razinu hemoglobina ispod 120g/l za žene reproduktivne dobi, te ispod 110g/l za trudnice. Serumski feritin je odličan indikator zaliha željeza i smatra se zlatnim standardom, no on je i indikator upale, te u tom slučaju feritin može ostati u granicama normale. Incidencija anemije je posebice visoka tijekom trudnoće i laktacije, a mnoge od ovih žena su bile anemične u vrijeme začeća. Anemija i deficit željeza se često razvijaju u kasnijim fazama trudnoće, čak i kod žena koje su u trudnoću ušle s relativno adekvatnim zalihama željeza, no u kasnoj fazi trudnoće je teško razlikovati fiziološku anemiju od anemije uslijed nedostatka željeza. Anemija nepovoljno djeluje na ishod trudnoće ; povećan je rizik od prijevremenog poroda i poroda djeteta male porođajne mase, morbiditet i mortalitet su povećani uslijed ekscesivnog krvarenja na porodu. Kako bi se zadržao adekvatan status željeza tijekom trudnoće preporučuje se suplementacija jer je samo prehranom teško zadovoljiti drastično veće potrebe za željezom u trudnoći (sa 18mg/dan potrebe rastu čak na 27mg/dan). Željezo je u namirnicama prisutno kao hemsko (namirnice animalnog podrijetla) i nehemsko (namirnice biljnog podrijetla), a uzimajući u obzir apsorpciju, od ukupno prisutnog željeza u namirnicama mali se dio apsorbira. Hemsko željezo se apsorbira 20-40%, ovisno o vrsti mesa, dok apsorpcija nehemskog željeza iznosi svega 1-10% prvenstveno zbog prisutnosti velikog broja antinutritivnih faktora. U antinutritivne faktore spadaju fitinska kiselina (u žitaricama), oksalna kiselina (npr. u špinatu), tein i kofein te kalcij. No neki nutrijenti iz hrane, od kojih je vjerojatno najpoznatiji vitamin C, imaju izuzetno povoljno djelovanje na maksimiziranje apsorpcije željeza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA