Pregled bibliografske jedinice broj: 509978
Tiljak protiv Babića: o obilježjima ideoloških razilaženja u hrvatskoj umjetnosti početkom tridesetih godina 20. stoljeća
Tiljak protiv Babića: o obilježjima ideoloških razilaženja u hrvatskoj umjetnosti početkom tridesetih godina 20. stoljeća // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 34 (2010), 181-188 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 509978 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tiljak protiv Babića: o obilježjima ideoloških razilaženja u hrvatskoj umjetnosti početkom tridesetih godina 20. stoljeća
(Tiljak against Babić: Characteristics of Ideological Controversy in Croatian Art in the Early 1930s)
Autori
Prelog, Petar
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 34
(2010);
181-188
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Đuro Tiljak; Ljubo Babić; Udruženje umjetnika Zemlja; Grupa Trojice; 30-te godine 20. stoljeća; umjetnost i ideologija
(Đuro Tiljak; Ljubo Babić; Artists' association Zemlja; Group of Three; 1930s; art and ideology)
Sažetak
U ovome radu autor analizira učestale napade Đure Tiljka na Ljubu Babića i stvaralaštvo Grupe trojice te ih prepoznaje kao ključne za sagledavanje obilježja ideoloških razilaženja u hrvatskoj umjetnosti početkom tridesetih godina 20. stoljeća. Tiljak je, zastupajući temeljne postavke programa Udruženja umjetnika Zemlja – u razdoblju do sukoba s Hegedušićem radi Krležine afirmacije individualizama u Predgovoru Podravskim motivima – svojim djelovanjem kao likovni kritičar jasno postavio granice između ideološki suprotstavljenih strana te time pridonio polarizaciji na hrvatskoj umjetničkoj pozornici. U tom smislu, Ljubo Babić predstavljao je logičan cilj njegovih napada. Kao predstavnik građanske intelektualne elite, zagovaratelj individualizma i promotor Račićeve slikarske baštine, Babić je, naime, zastupao upravo one stavove na čijoj je kritici Tiljak temeljio svoju ideološku kampanju. Posebna pozornost posvećena je i analizi odnosa Tiljkova slikarstva i njegova ideološkog habitusa prezentiranog kritičarskim djelovanjem. U teoriji protivnik larpurlartizma i individualnih vrijednosti, u praksi je bio izrazit individualac, sa sklonošću za »magično«, s interesom za Cézanneov način i težnjom za simboličkim izražavanjem. Stoga je Tiljkova pozicija u hrvatskoj umjetnosti četvrtog desetljeća specifična te se treba sagledavati s razumijevanjem i uvažavanjem obilježja obaju aspekata njegova djelovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
020-0202687-2702 - Modernost, modernizam i postmodernizam u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća (Kolešnik, Ljiljana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Petar Prelog
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- BHA: Bibliography of the History of Art
- IBA: International Bibliography of Art