Naslov
Povezanost pasmine s mliječnošću, morfologijom i zdravljem vimena ovaca
(Relationship of breed with ewe milk yield, udder morphology and udder health)

Autori
Prpić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
06.04

Godina
2011

Stranica
161

Mentor
Mioč, Boro

Ključne riječi
laktacija; ovčje mlijeko; kemijski sastav; morfologija vimena; zdravlje mliječne žlijezde; broj somatskih stanica
(lactation period; ewe milk; chemical composition; udder morphology; udder health; mammary gland; somatic cell count)

Sažetak
Polazeći od činjenice da su veličina i oblik vimena određeni pasminom te uz pretpostavku postojanja značajne povezanosti između morfologije vimena i mliječnosti ovaca, kao i između pojedinih morfoloških odlika i zdravlja ovčjeg vimena, cilj ovog rada bio je utvrditi proizvodnju i kemijski sastav mlijeka, morfološke odlike i pokazatelje zdravlja vimena paških, istarskih i istočnofrizijskih ovaca te međusobnu povezanost mliječnosti, morfologije i zdravlja ovčjeg vimena. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 111 paških, 93 istarske i 80 istočnofrizijskih muznih ovaca, od 2. do 4. laktacije. U istraživanim stadima primijenjena je slična tehnologija uzgoja (hranidba, smještaj, način i broj dnevnih mužnji, higijenski postupci tijekom mužnje i dr.). Tijekom razdoblja mužnje provedene su redovite mjesečne kontrole mliječnosti ovaca (AT metoda) i uzorkovanja pojedinačnih uzoraka mlijeka u svrhu određivanja kemijskog sastava. Tri puta tijekom laktacije (1., 3. i 5. kontrola mliječnosti) provedene su prosudbe i mjerenja morfoloških odlika vimena. Također, prilikom navedenih kontrola mliječnosti iz svake polovice vimena za potrebe mikrobiološke pretrage i određivanje broja somatskih stanica (BSS) uzet je po jedan uzorak mlijeka. Statistička obrada provedena je korištenjem softverskog paketa SAS V8 (SAS Institute, 1999). Prosječne vrijednosti laktacijske proizvodnje mlijeka i trajanja laktacije u ovaca obuhvaćenih predmetnim istraživanjem bile su slijedeće: paška ovca 123, 2 kg i 177 dana, istarska ovca 260, 57 kg i 187 dana, istočnofrizijska ovca 358, 3 kg i 216 dana. Prosječni kemijski sastav mlijeka bio je različit između istraživanih pasmina (izuzev sadržaja laktoze) što se, uz utjecaj genotipa, može objasniti utvrđenim negativnim korelacijama između količine proizvedenoga mlijeka i sadržaja istraživanih sastojaka mlijeka. S obzirom na oblik, u paških ovaca je utvrđeno postojanje četiri tipa vimena, u istarskih ovaca tri tipa, dok je u istočnofrizijskih ovaca utvrđena najveća morfološka ujednačenost vimena (dva tipa vimena), premda je u svih pasmina najzastupljeniji bio tip vimena III. U istočnofrizijskih ovaca vimenâ su bila neznatno većeg opsega (40, 31:39, 66 cm), dubine (16, 12:15, 85 cm) i širine (13, 43:13, 05 cm) u odnosu na vimena istarskih ovaca, koja su, pak, imala duže (3, 43:3, 28 cm) i šire sise (2, 03:1, 86 cm) nego u istočnofrizijskih ovaca. Paške ovce imale su najmanje vime i najmanje sise, postavljene više kranijalno nego u druge dvije pasmine, dok su sise istočnofrizijskih ovaca bile postavljene pod najvišim kutem (52, 38º). Najviša visina cisterne utvrđena je u istočnofrizijskih ovaca (2, 13 cm), dok je u paške i istarske ovce bila podjednake visine (1, 58:1, 44 cm). Stadij laktacije je značajno utjecao na gotove sve analizirane morfološke odlike vimena. Periodička prevalencija inficiranih mliječnih žlijezdi paških ovaca (8, 1%) bila je niža (P<0, 001) nego u istočnofrizijskih (40, 6%) i istarskih ovaca (22, 0%). Većinu izoliranih uzročnika infekcija mliječne žlijezde činili su koagulaza-negativni stafilokoki (53, 7%). Mjere vimena (opseg, dubina i širina) te širina sisa bile su u pozitivnoj korelaciji s proizvodnjom mlijeka, a posljedično tome, i u negativnoj korelaciji sa sadržajem analiziranih sastojaka mlijeka, izuzev laktoze. Opseg vimena istarskih i istočnofrizijskih ovaca, utvrđen na početku razdoblja mužnje, bio je najtočniji pojedinačni (morfološki) procjenitelj laktacijske proizvodnje. Opseg i širina vimena bili su u negativnoj korelaciji sa BSS, dok je između visine cisterne, odnosno kuta sisa i BSS utvrđena pozitivna korelacija. U vimena istarskih i istočnofrizijskih ovaca s visoko postavljenim i horizontalno položenim sisama utvrđena je visoka periodička prevalencija subkliničkog mastitisa. Visina cisterne i kut sisa utvrđeni početkom razdoblja mužnje značajno su utjecali na nastanak intramamarne infekcije istarskih i istočnofrizijskih ovaca tijekom daljnje laktacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA