Naslov
Uspjeh uvjetovanja bez standarda: unaprjeđenje manjinske politike u državama jugoistočne Europe u procesu pristupanja Europskoj uniji
(Success of conditioning without standards: improvement of the minority policy of Southeastern European states through the EU accession process)

Autori
Petričušić, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sociologija i promjena - izazovi budućnosti / - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2011, 39-39

ISBN
978-953-6552-74-0

Skup
Sociologija i promjena - izazovi budućnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2011. - 08.04.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zaštita prava nacionalnih manjina; Europska unija; politika uvjetovanja
(protection of national minority rights; European union; conditionality policy)

Sažetak
Područje jugoistoka Europe izrazito je etnički heterogeno i ne iznenađuje da je dužnost država koje teže članstvu u Europskoj uniji osigurati očuvanje kulturne osobitosti manjinskih etničkih skupina i sudjelovanje u političkom procesu. Rad ocjenjuje pozitivnom politiku uvjetovanja u pogledu ostvarenja manjinskih prava u državama jugoistočne Europe, jer je ista značajno doprinijela utemeljenju brojnih institucija koje reprezentiraju etničku šarolikost društava. Ipak, rad se kritički osvrće na nekonzistentnost i politike uvjetovanja u pogledu zaštite prava nacionalnih manjina. Općenita logika politike uvjetovanja zahtjeva prihvaćanje minimalnih standarda zajedničkih svim državama članicama, koji su obično usuglašeni u zakonodavnim odredbama na razini Unije. Pretpristupni kriteriji u pogledu manjinskih prava nisu pak utemeljeni na pravnoj stečevini Unije. Europska unija “posudila” je pravne standarde od drugih međunarodnih organizacija, poglavito Vijeća Europe. Odraz je to nepostojanja jedinstvenih standarda u pogledu priznanja i opsega manjinskih prava u zemljama članicama. Kao rezultata toga, zemlje kandidatkinje moraju poštovati strože standarde manjinske zaštite od zemalja članica jer kopenhaški kriteriji premašuju dužnost nediskriminiranja ; zahtijevajući od država kandidatkinja “poštovanje i zaštitu manjina”, dakle afirmativnu akciju kako bi se zaštitili njihova prava i interesi. Nadalje, različito tretiranje pojedinih manjinskih skupina u procesu praćenja napretka zemalja (potencijalnih) kandidatkinja, kao i neuniforman zahtjev ispunjavanja uvjeta novih zemalja članica dovodi u pitanje legitimnost ovog specifičnog pretpristupnog uvjeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA