Naslov
Promjena migracijskog obrasca i stavovi građana Hrvatske prema priljevu stranih radnika u Hrvatsku

Autori
Čačić-Kumpes, Jadranka ; Gregurović, Snježana ; Kumpes, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sociologija i promjena - izazovi budućnosti: Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva, 7.-8. travnja 2011. [Knjiga sažetaka] / Štulhofer, Aleksandar ; Tomić-Koludrović, Inga ; Ančić, Branko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2011, 22-22

ISBN
978-953-6552-74-0

Skup
Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Sociologija i promjena - izazovi budućnosti"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2011. - 08.04.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
migracija; akulturacija; integracija; migracijski obrazac; imigracijska zemlja; Hrvatska
(migration; acculturation; integration; migration pattern; immigration country; Croatia)

Sažetak
Poput većine južnoeuropskih i srednjoistočnoeuropskih zemalja Hrvatska bi se pristupanjem Europskoj uniji mogla suočiti s promjenom migracijskog obrasca – osim emigracijske postati i imigracijskom zemljom. Cilj rada jest ispitati kako građani Hrvatske percipiraju mogućnost ulaska stranih radnika na domaće tržište rada i kako shvaćaju akulturaciju stranih radnika, tj. kako se odnose prema mogućim strategijama akulturacije kao što su integracija, asimilacija, separacija i marginalizacija (Berry). Rad se temelji na rezultatima empirijskog istraživanja provedenog od lipnja do rujna 2009. metodom ankete na slučajnom reprezentativnom i strukturiranom uzorku punoljetnih građana Hrvatske (N = 1300). Analiziraju se stavovi hrvatskih građana prema stranim radnicima, njihovom mogućem ulasku na tržište rada i njihovom mogućem utjecaju na hrvatsku kulturu. Razlike u stavovima ispituju se u odnosu na osnovne sociodemografske varijable (dob, spol, stupanj obrazovanja, socioekonomski status, regionalnu pripadnost, veličinu mjesta stanovanja), pri čemu je u okviru pojedinih, kao što su dob, spol, stupanj obrazovanja i socioekonomski status, dobivena statistički značajna razlika unutar njihovih kategorija. Rezultati pak istraživanja koji pokazuju da većina ispitanika strane radnike u većoj mjeri percipira kao radnu snagu koja će ugroziti njihov položaj na tržištu rada, a u manjoj kao prijetnju vrijednostima i kulturi društva primitka, u određenom smislu mogu biti instruktivni u kontekstu potrebe koncipiranja koherentne i dugoročne migracijske politike, posebno kada je riječ o dolasku stranih radnika na hrvatsko tržište rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA