Naslov
GENETIČKA ANALIZA LIPICANACA U HRVATSKOJ
(GENETIC ANALYSIS OF LIPIZZAN HORSES IN CROATIA)

Autori
Čačić, Mato

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.04

Godina
2011

Stranica
329

Mentor
Čurik, Ino

Ključne riječi
lipicanac; genealoška raznolikost; efektivna veličina populacije; inbreeding;
(lipizzan horse; genealogy diversity; effective population size; inbreeding; morphological charecteristics; mtDNA diversity; croatian breeding strategy)

Sažetak
Lipicanska pasmina postala je dio tradicije, folklora i načina življenja, a prema veličini populacije treća je pasmina konja u Hrvatskoj. Hrvatski uzgoj lipicanaca je najveći u svijetu, ali je i jedini nacionalni uzgoj koji sadrži lipicance uzgojene prema dva uzgojna cilja, odnosno dva tipa, „klasični“ u Lipiku i „zaprežni“ tip u Đakovu i zemaljskom uzgoju. Zbog velike genetske povezanosti obje naše ergele, a posebice Državne ergele Lipik s Ergelom Vučijak kod Prnjavora u Bosni i Hercegovini, bilo je značajno i ovu populaciju uključiti u istraživanje. Vrlo značajno je istaknuti da je najveći broj kobila koje su činile početno matično stadu u osnivanju Ergele Vučijak potjecalo iz lipičke ergele, te manjim dijelom iz đakovačke ergele i hrvatskog zemaljskog uzgoja. Najveći broj rodova i ogranaka nalazi se u zemaljskom uzgoju. Od ukupno 16 lipicanskih rodova kobila izvorno hrvatskog porijekla, u današnjem nacionalnom uzgoju nalazimo samo šest rodova (37, 5 %). To govori da u budućnosti treba staviti naglasak na vraćanje svih hrvatskih lipicanskih rodova u nacionalni uzgoj, odnosno na vođenje brige o očuvanju genetske nacionalne baštine. Uzgoji lipicanaca u ergelama Lipik i Đakovo te zemaljskom uzgoju, predstavljaju tri zasebne subpopulacije uzgoja lipicanaca u Republici Hrvatskoj. Iako svaki od uzgoja pokazuje svoje specifičnosti, genetski su povezani, s tim da se lipicanci ergele Lipik više razlikuju od lipicanca ergele Đakovo i zemaljskog uzgoja koji pokazuju vrlo usku povezanosti i sličnost. Razlike između istraženih lipicanskih subpopulacija odražavaju različite uzgojne ciljeve, management uzgoja i utjecaj ostalih okolišnih čimbenika. Istraživanje morfoloških svojstava ukazuje na dva uzgojna cilja i postojanje dva lipicanska genska bazena. Uzgojni cilj ergele Đakovo i zemaljskom uzgoju je postavljen u pravcu uzgoja konja za zaprežni sport, dok je u ergeli Lipik uzgojni cilj postavljen u pravcu uzgoja lipicanaca pogodnih za jahanje. Rezultati istraživanja morfoloških svojstava ukazuju na postojanje dva uzgojna tipa lipicanaca u Hrvatskoj. Tipiziranje genoma mtDNA, obzirom na porijeklo, najveći udio u hrvatskom uzgoju čine haplotipovi definirani kao „klasični“ haplotipovi, drugi po zastupljenosti su haplotipovi hrvatskog porijekla, a manji udio čine mađarski, rumunjski i ostali haplotipovi. Mrežnom analizom mtDNA je utvrđena veća genetska varijabilnost u zemaljskom uzgoju u odnosu na državne ergele Lipik i Đakovo. Značajna spoznaja je da uzevši u obzir klasične haplotipove, mrežna analiza također ukazuje na veću majčinsku varijabilnost hrvatskog zemaljskog uzgoja u odnosu na europske nacionalne lipicanske ergele. Analiza molekularne varijance (AMOVA) potvrđuje usku genetsku povezanost zemaljskog uzgoja sa ergelom Đakovo i preostalim nacionalnim ergelama koje uzgajaju zaprežni tip lipicanaca (Szilvásvárad, Topolcianky, Fagaras i Beclean). Analizom morfoloških svojstava, rodovničkih podataka i kontrolne D-loop regije mtDNA, utvrđena je veća sličnost lipicanaca ergele Đakovo i zemaljskog uzgoja u odnosu na lipicance ergele Lipik, što potvrđuje hipotezu da lipicanski uzgoj u ergeli Đakovo i zemaljskom uzgoju predstavlja jednu neodvojivu cjelinu. Analizom morfoloških svojstava, rodovničkih podataka i kontrolne D-loop regije mtDNA (AMOVA) potvrđena je hipoteza istraživanja da su lipicanci uzgojeni u ergeli Đakovo i zemaljskom uzgoju bliskiji uzgojima u ergelama Topolci'anky, Szilvásvárad, Beclean i Fagaras, u kojima se uzgaja „panonski“ ili zaprežni tip, dok je uzgoj ergele Lipik bliži ergelama Lipica, Piber i Monterotondo koje uzgajaju jahaći ili „klasični“ tip lipicanca. Vjerodostojnost rodovnika lipicanaca u Hrvatskoj je iznosila 82, 4 %. Hipoteza istraživanja da su rodovnici lipicanaca u Hrvatskoj relativno vjerodostojni na razini više od 95 %, nije potvrđena, jer je utvrđena vjerodostojnost rodovnika manja za 12, 6 % od minimalno očekivane (95 %). Rezultat analize sukladnosti rodovničkih i genetskih podataka, odnosno vjerodostojnosti rodovnika, ukazuju na obvezno uvođenje testiranja porijekla na DNA razini prije ažuriranja u matične knjige pasmine. Dva lipicanska genska bazena u Hrvatskoj predstavlja veliko genetsko i kulturno bogatstvo, što uvelike doprinosi većoj genetskoj varijabilnosti. Općenito, održavanje genetske varijabilnosti u lipicanskoj pasmini je vrlo značajno u cilju očuvanja i unaprjeđenja pasmine, jer se ista uzgaja u zatvorenim matičnim knjigama bez uvođenja novih pasmina u uzgoj, a kao dodatan značaj je radi brojno male veličine populacije lipicanske pasmine na svjetskoj razini (procjena do 7000). S genetskog i ekonomskog stajališta za kvalitetan i dugoročno siguran uzgoj lipicanske pasmine u Republici Hrvatskoj, nedostaje jedinstvena nacionalna strategija uzgoja koja bi objedinila sve tri lipicanske subpopulacije. Nacionalnom strategijom bi se stvorili preduvjeti za očuvanje dva uzgojna tipa tj. dva genetska lipicanska bazena. Glavni ciljevi strategije su očuvanje genetske varijabilnosti, čuvanje genetske čistoće pasmine, genetsko i uporabno unaprjeđenje uzgoja, te povećanje dohodovnosti i samoodrživosti kao najsigurnijeg temelja očuvanja, razvoja i brojnog povećanja populacije lipicanaca u Republici Hrvatskoj. Da bi se omogućilo genetsko unaprjeđenje i izbjegle moguće veće pojave neželjenih genetskih anomalija kao posljedica inbreeding depresije, nužno je uvođenje strogih selekcijskih mjera, planskog vođenja uzgoja, brojčano smanjenje aktivnih pastuha u rasplodu i povećanje progenih grupa po pastuhu na razni cjelokupnog nacionalnog lipicanskog uzgoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA