Naslov
Distributivna trgovina u strukturi hrvatskoga gospodarstva
(Distributive Trade in the Croatian Economy Structure)

Autori
Segetlija, Zdenko

Izvornik
Ekonomija (1330-0636) 17. (2011), 2; 445-465

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
distributivna trgovina; trgovina na veliko (veletrgovina); trgovina na malo (maloprodaja); bruto domaći proizvod (BDP); maloprodajni promet; prodajna površina.
(distributive trade; wholesale trade; retail trade; gross domestic product (GDP); retail trade turnover; selling surface.)

Sažetak
U radu se najprije analizira pojam, a zatim značenje i važnost distributivne trgovine u nacionalnom gospodarskom sustavu. Kao pokazatelji značenja distributivne trgovine analizirani su: (a) udio distributivne trgovine u stvaranju bruto domaćeg proizvoda (BDP) ; (b) udio trgovine na veliko i trgovine na malo u ukupnoj zaposlenosti u nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji (NFPE) ; (c) udjeli broja poduzeća trgovina na veliko i trgovina na malo u ukupnom broju gospodarskih subjekata ; (d) udio prometa trgovine na malo u BDP-u. Iz komparativne analize Hrvatske i drugih zemalja Europske Unije proizašao je zaključak o višim udjelima distributivne trgovine u stvaranju vrijednosti i u BDP-u u Hrvatskoj (u odnosu na druge gospodarske djelatnosti). Strukturna neusklađenost razvoja pojedinih djelatnosti u Republici Hrvatskoj vidljiva je i iz bržeg razvoja kapaciteta distributivne trgovine u odnosu na razinu opće gospodarske razvijenosti kao i iz porasta negativnoga salda trgovinske bilance. Za ocjenu primjerenosti kapaciteta distributivne trgovine upotrijebljeni su pokazatelji odnosa između prodajne površine u maloprodaji (u m2) i ostvarenoga GDP-a, a za primjerenost vanjskotrgovinske bilance pokazatelji odnosa između uvoza, odnosno izvoza, i BDP-a. Strukturna neusklađenost pojedinih gospodarskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj izraz je vladajućeg društveno-gospodarskog sustava, odnosno društveno–gospodarskih odnosa u sklopu kojih su se potrošnja i trgovina na malo razvijale brže od ukupnoga gospodarstva. Može se pretpostaviti da se ulaskom svjetskih maloprodajnih lanaca produbljuju problemi distribucije hrvatskih proizvođača i na domaćem tržištu, jer svjetski maloprodajni lanci razvijaju međunarodne lance stvaranja vrijednosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Http://www.rifin.com/ekonomijaeconomics/1315-godina-17-broj-2

POVEZANOST RADA