Pregled bibliografske jedinice broj: 50951
UTJECAJ FOLIJARNE GNOJIDBE DUŠIKOM, KALIJEM I BOROM NA VEGETATIVNU I GENERATIVNU AKTIVNOST MASLINE
UTJECAJ FOLIJARNE GNOJIDBE DUŠIKOM, KALIJEM I BOROM NA VEGETATIVNU I GENERATIVNU AKTIVNOST MASLINE, 1996., doktorska disertacija, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 50951 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UTJECAJ FOLIJARNE GNOJIDBE DUŠIKOM, KALIJEM I BOROM NA VEGETATIVNU I GENERATIVNU AKTIVNOST MASLINE
(THE EFFECT OF FOLIAR APPLICATION OF NITROGEN, POTASSIUM AND BORON ON VEGETATIVE AND GENERATIVE ACTIVITIES OF THE OLIVE)
Autori
Perica, Slavko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
13.11
Godina
1996
Stranica
134
Mentor
Miljković, Ivo
Ključne riječi
maslina; rast; razvitak; dušik; kalij; bor
(olive; growth; development; nitrogen; potassium; boron)
Sažetak
Učinak folijarne primjene dušika, kalija i bora na vegetativnu i generativnu aktivnost masline (Olea europaea L. cv Oblica), proučavan je u nasadu masline na otoku Braču, u faktorijelnom eksperimentu s osam kombinacija iz navedena tri faktora sa po dva nivoa.
Primijenjeni zahvati snažno su utjecali na brojna mjerila vegetativne i generativne aktivnosti masline, osobito na rast izbojaka, cvatnju i razvoj ploda. Pojedinačno upotrijebljeni kalij nitrat (2%) i urea (2%), primijenjeni dvokratno početkom ljeta, slično su utjecali na uvećanje dužine izbojaka (13,4 nasuprot 14,2%), dok je uvećanje dužine izbojaka na stablima gdje su primijenjena oba ova gnojiva bilo signifikantno veće i iznosilo (29,8%). Primjena hranjiva utjecala je na ritam rasta mladice. Udjel ljetnog i jesenskog porasta u ukupnom porastu kod kontrolnih stabala iznosio je 15%, kod kalijem tretiranih stabala 24,7%, kod dušikom tretiranih stabala 30,5%, a kod dušikom i kalijem tretiranih stabala 39,8%. Premda su tijekom eksperimenta utvrđena značajna variranja parametara cvatnje masline, primijenjeni zahvati ipak su imali određeni učinak na ova svojstva. Primjena dušika značajno je povećala dužinu cvata masline, dok je primjena bora (0,5% solubora) urodila značajno većim brojem cvatova u cvatu. Primječena je također tendencija povećanja broja hermafroditnih cvjetova pod utjecajem ovih zahvata. Rast ploda masline pratio je dvostruku sigmoidnu krivulju. Pod utjecajem kalija utvrđena je signifikantno veća prosječna masa svježeg ploda (6,43g nasuprot 6,07g), kao i veća količina ulja u plodu (0,97g nasuprot 0,848g ulja/plodu). Rezultati povećanja odmašćene suhe tvari tijekom rasta ploda i dinamika nakupljanja ulja u plodu, jasno su očitovali njihovu međusobnu ovisnost. Signifikantna pozitivna korelacija ustanovljena je između količine kalija i ulja u plodu.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
00910102
Ustanove:
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split